“EDICIJA BOŠNJACI”: Kapitalni izdavački projekt o identitetu Bošnjaka

“Edicija Bošnjaci” naučno-istraživački je projekt koji se priprema povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta jeste sedmičnik Stav (medijska kuća “Simurg Media”) i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

“Edicija Bošnjaci” naučno-istraživački je projekt koji se priprema povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta jeste sedmičnik Stav (medijska kuća “Simurg Media”) i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

“Edicija Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića. Uvaženo je da po­vo­dom ovog važnog datuma, kada su Bošnjaci vratili svoje povijesno ime, treba provesti naučno‑istra­ži­vački projekt iz kojeg će izrasti knjižna edicija kao trajna vrijednost od opće ko­ri­sti za bošnjački narod.

Nažalost, mora se konstatirati da bošnjački narod do sada nije imao kontinuitet značajnijih naučno‑istraživačkih projekata (sinteza) koji su se temeljito bavili proučavanjem njihovog identiteta, od­nos­no sržnih odrednica koje su njihov identitet oblikovale. Identitetom Bošnjaka uglavnom su se bavili izvrsni po­jedinci, a ne organizirani istraživački timovi, što je rezultiralo manjkom osnovnih knjiga potrebnih za zao­kruživanje identiteta jednog naroda.

Projekt je proveden s namjerom da rezultati istraživanja budu objavljeni u “Ediciji Bošnjaci”, koji se ovih dana realizira u suizda­va­štvu “Simurg Medije” (sedmičnog lista Stav) i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, s partnerstvom JU Muzej “Alija Izetbegović” te ostalim partnerima: Bošnjačkim nacionalnim vijećem (Republika Srbija), Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori, Bošnjačkom nacionalnom zajednicom Hrvatske i Bošnjačkim kulturnim savezom Slovenije.

Glavni urednik projekta “Edicija Bošnjaci” je Filip Mursel Begović, a izvršni urednik Mahir Sokolija. “Edicija Bošnjaci” rezultat je naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori projekta Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović.

Deset knjiga “Edicije Bošnjaci” bit će objavljeno u dva kola. I. kolo će javnosti biti predstavljeno 23. septembra 2018. godine i riječ je o sljedećim naslovima: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić).

Drugo kolo se nalazi u pripremi te će izaći krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o sljedećim naslovima: Kratka historija Bošnjaka, Kratka historija islama u BiH, Kratka historija bošnjačke književnosti, Genocid nad Bošnjacima, Kratka historija Armije Republike BiH.

Uvjereni smo da ćemo ovim projektom značajno ispraviti ve­liku količinu nagomilanih predrasuda koje se tiču razumijevanja kompleksnosti bošnjačkog identiteta u suodnosu s ostalim narodima u BiH. Neke od istraživačkih tema bit će prvi put uobličene u formi knjige.

Time će i akademska zajednica i građanstvo dobiti bitne infor­macije kojima će se moći služiti u trenucima kada se nji­hov identitet osporava, niječe ili pri­svaja od ratoborno raspoloženih nacionalističkih politika. Također, smatramo da je ovaj pro­jekt, osim obrazovnog karaktera, vrlo bitan u smislu mo­gu­ćno­sti da doprinese boljem pove­zi­va­nju bošnjačke dijaspore sa svojom maticom u BiH.

 

PROČITAJTE I...

Za njega kažu da je bio nepotkupljiv, da je kao komandant logistike bio jedan od ključnih ljudi za organizaciju odbrane grada Sarajeva. Ideja “Tunela spasa” njegova je zasluga i odvija se pod njegovim rukovođenjem. Za Stav otkriva stvari koje nikad nije javno izgovorio. General-major Armije RBiH Rašid Zorlak svoju životnu priču započinje uz konstataciju: “Samo govorim istinu, ono što sam vidio svojim očima, a o onome gdje ima sumnje neću da govorim. Nema tih para na dunjaluku kojima bi me potplatili da govorim drugačije. Ne dao Bog da se o nekoga ogriješim.” Nakon rata, ovaj vrhunski vojni stručnjak za atomsku, biološku i hemijsku odbranu, jedan od ponajboljih vojnih hemičara u bivšoj JNA, dugogodišnji univerzitetski profesor, bavi se ekološkim uzgojem pčela, kalemljenjem i uzgojem voćaka i malina. Posjetili smo ga na njegovom velikom imanju u Semizovcu kod Sarajeva. General je u sedamdesetim godinama života i radi od jutra do mraka. Sve što mu je na stolu iz njegove je proizvodnje. Posvećen je svojoj porodici i prirodi. Tokom razgovora u njegovoj bašti započela je gromoglasna grmljavina. Generalu smo predložili da se premjestimo pod krov, ali on reče da neće biti kiše. “Kako znate”, upitasmo. “Ne znam ja, znaju moje pčele. Prije kiše vraćaju se u košnicu, a sada miruju”, odgovorio je fascinantni general Armije RBiH koji je uspio što rijetko kome uspije – s prirodom je postao jedno. Poznati je pčelar i kalemar voćaka, a zna se uputiti u šumu s nožićem i izolirskom trakom. “Hvala dragom Allahu, gdje god vidim, ja okalemim. Neko će nekada pojesti. Ako niko drugi, bit će to gozba za ptice”

Cica s više lica – Pamuk dozira kritiku turskih (ne)prilika u zavisnosti gdje, kako i zašto. Nema u tome neke konzistentnosti. Gledao sam više intervjua koje je davao na ovdašnjim televizijama povodom lansiranja novog romana. U zavisnosti s kim razgovara mijenja stavove...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!