“EDICIJA BOŠNJACI”: Kapitalni izdavački projekt o identitetu Bošnjaka

“Edicija Bošnjaci” naučno-istraživački je projekt koji se priprema povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta jeste sedmičnik Stav (medijska kuća “Simurg Media”) i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

“Edicija Bošnjaci” naučno-istraživački je projekt koji se priprema povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta jeste sedmičnik Stav (medijska kuća “Simurg Media”) i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

“Edicija Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića. Uvaženo je da po­vo­dom ovog važnog datuma, kada su Bošnjaci vratili svoje povijesno ime, treba provesti naučno‑istra­ži­vački projekt iz kojeg će izrasti knjižna edicija kao trajna vrijednost od opće ko­ri­sti za bošnjački narod.

Nažalost, mora se konstatirati da bošnjački narod do sada nije imao kontinuitet značajnijih naučno‑istraživačkih projekata (sinteza) koji su se temeljito bavili proučavanjem njihovog identiteta, od­nos­no sržnih odrednica koje su njihov identitet oblikovale. Identitetom Bošnjaka uglavnom su se bavili izvrsni po­jedinci, a ne organizirani istraživački timovi, što je rezultiralo manjkom osnovnih knjiga potrebnih za zao­kruživanje identiteta jednog naroda.

Projekt je proveden s namjerom da rezultati istraživanja budu objavljeni u “Ediciji Bošnjaci”, koji se ovih dana realizira u suizda­va­štvu “Simurg Medije” (sedmičnog lista Stav) i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, s partnerstvom JU Muzej “Alija Izetbegović” te ostalim partnerima: Bošnjačkim nacionalnim vijećem (Republika Srbija), Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori, Bošnjačkom nacionalnom zajednicom Hrvatske i Bošnjačkim kulturnim savezom Slovenije.

Glavni urednik projekta “Edicija Bošnjaci” je Filip Mursel Begović, a izvršni urednik Mahir Sokolija. “Edicija Bošnjaci” rezultat je naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori projekta Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović.

Deset knjiga “Edicije Bošnjaci” bit će objavljeno u dva kola. I. kolo će javnosti biti predstavljeno 23. septembra 2018. godine i riječ je o sljedećim naslovima: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić).

Drugo kolo se nalazi u pripremi te će izaći krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o sljedećim naslovima: Kratka historija Bošnjaka, Kratka historija islama u BiH, Kratka historija bošnjačke književnosti, Genocid nad Bošnjacima, Kratka historija Armije Republike BiH.

Uvjereni smo da ćemo ovim projektom značajno ispraviti ve­liku količinu nagomilanih predrasuda koje se tiču razumijevanja kompleksnosti bošnjačkog identiteta u suodnosu s ostalim narodima u BiH. Neke od istraživačkih tema bit će prvi put uobličene u formi knjige.

Time će i akademska zajednica i građanstvo dobiti bitne infor­macije kojima će se moći služiti u trenucima kada se nji­hov identitet osporava, niječe ili pri­svaja od ratoborno raspoloženih nacionalističkih politika. Također, smatramo da je ovaj pro­jekt, osim obrazovnog karaktera, vrlo bitan u smislu mo­gu­ćno­sti da doprinese boljem pove­zi­va­nju bošnjačke dijaspore sa svojom maticom u BiH.

 

PROČITAJTE I...

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od toga susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

Ove godine, 20. oktobra, navršava se stotinu četrdeset godina od austrougarske okupacije naše domovine, događaja u kojem je hiljade Bošnjaka svjedočilo svoju ljubav i odanost prema svojoj domovini, vjeri i narodu. Hiljade naših predaka i prethodnika dalo je tada svoje živote da bismo mi, njihovi nasljednici i potomci, danas živjeli. I evo, sto četrdeseti put dočekujemo godišnjicu okupacije bez ijedne riječi ili slova o njima. Za sto četrdeset godina nismo podigli nijedan spomenik našim junacima niti smo se puno trudili da bar sačuvamo njihove mezaristane, kojih je iz godine u godinu sve manje

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!