EDICIJA BOŠNJACI (3): Bošnjaci o Bosni i sebi

Bosna u bošnjačkoj književnosti nije tek topos radnje, ona je više od državnog prostora – više funkcionira kao izvor i uvir kompletnog bošnjačkog čovjeka. On u njoj ne vidi samo geografski prostor, državu pa čak ni tek ideju, on u njoj vidi svoj prapočetak i svoj konačni kraj.

 

U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u Sarajevu.

Izdavači Edicije su “Simurg Media” / Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije.

Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Sponzor projekta je BH Telecom.

Danas predstavljamo treću od pet knjiga prvog kola edicije. Riječ je o knjizi Bošnjaci o Bosni i sebi: Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike. Autori su Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić.

Bošnjačka će književnost od svojih početaka u vidu usmenopoetskog lirskog, epskog i baladesknog izraza, te usmenoproznog izraza u obliku pripovijetke ili predaje, pa preko bosanskih srednjovjekovnih tekstova, poglavito natpisa na stećcima i kasnije nišanima, preko pisama bosanskih krajišnika, pučke književnosti (alhamijado) na bosanskom jeziku a arapskim pismom, preko književnosti na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te u konačnici do književnosti druge polovine 19, cijelog 20. i prvih decenija 21. stoljeća, kao centralno mjesto svoga zanimanja prepoznavati Bosnu.

U tih više od hiljadu godina književnoga izraza, u kojem bosansko srednjovjekovlje posmatramo kao zajedničku baštinu svih kasnijih nasljednika bosanskih patarena, slika zemlje Bosne ostaje velikom temom. Svi kulturni pregaoci, koji su svoju ljubav prema Bosni pretočili u književni izraz veličajući, hvaleći i slaveći svoju zemlju, ukazuju na vlastiti osjećaj pripadnosti Bosni.

Književnost Bošnjaka obuhvata znatno širi prostor od prostora Bosne, jer će se ovaj narod, pored svoje zemlje Bosne i Novopazarskog sandžaka, u kojima je autohton, uvataniti u zemljama i bližih i daljih prostora, a sa sobom će nositi duh Bosne i duh bošnjačke kulturne posebnosti, što će često biti znak međusobnog prepoznavanja. Upravo je stoga ideja Bosne i bošnjaštva prisutna kako u Bosni i Sandžaku, tako i u djelima bošnjačkih pisaca u egzilu.

Od najstarijih vremena bošnjački čovjek gaji poseban odnos prema zemlji u kojoj živi. Taj se specifičan odnos neće mijenjati od konstrukcija gdje bosanski pataren liježe u “zemlju svoju plemenitu” ili “na svojoj odmirači; i ta je – meka, a blaga”, pa preko onih koji na nekom od orijentalnih jezika recipijentu naznačuju “znaj i to da je Bosna moja otadžbina”, pa do pjesnika romantizma, modernizma ili postmodernizma, odnos prema Bosni uvijek će biti prisutan bez obzira u duhu koje poetike književnik stvara.

Bosna u bošnjačkoj književnosti nije tek topos radnje, ona je više od državnog prostora – više funkcionira kao izvor i uvir kompletnog bošnjačkog čovjeka. On u njoj ne vidi samo geografski prostor, državu pa čak ni tek ideju, on u njoj vidi svoj prapočetak i svoj konačni kraj.

Uprkos brojnim mijenama koje su unutar različitih društveno-političkih sistema i državnih uređenja Bošnjake manje-više negativno tretirale, bošnjački književni izraz nikada nije odustao od Bosne. Ponuđena slika života bit će bogato natopljena senzibilitetom Bosne, iako njezinog imena neće biti unutar teksta. Takvo prisustvo sobom, a odsustvo imenom prepoznat ćemo na cijelom nizu upečatljivih mjesta koja bošnjačku književnost izdvajaju iz korpusa književnosti na srodnim jezicima.

(Iz predgovora Seada Šemsovića)

Pet knjiga iz prvog kola edicije Bošnjaci možete naručiti na broj telefona 033 944 930 ili putem mail adresa: redakcija@stav.ba, prodaja@faktor.ba 

 

PROČITAJTE I...

Oni hoće još jednom da osloba¬đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os¬tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de-mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!