David Scheffer objasnio: Optužbe na račun pravnog tima „padaju u vodu“

Mi sigurno nismo namjeravali razmatrati registrarov stav kao dispozitiv, te tako prekinuti dalji rad na aplikaciji za reviziju – objašnjava Scheffer. Obrazloženje Davida Scheffera ide u prilog opravdanosti podnošenja aplikacije za reviziju presude, uprkos registrarovom stavu, s obzirom da je ista, osim etičke dimenzije, posjedovala i jasno pravno uporište, pa i kada je u pitanju ovlaštenje Sakiba Softića kao agenta BiH. S tim u vezi „pada u vodu“ i politiziranje cijele priče kroz pokušaje optuživanja pravnog tima i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da su „prešutjeli“ registrarovo pismo iz maja 2016. godine

Piše: Nedim POBRIĆ

– U pismu od 26. maja 2016. godine registrar je informirao gospodina Softića da je potrebno novo imenovanje. Ne postoji dokument koji dokazuje imenovanje gospodina Softića za potrebe zastupanja u postupku revizije presude iz 2007. godine, a koji je zaprimljen u Sudu – stoji u dokumentu objavljenom 9. marta, koji je i pokrenuto lavinu kritika.

O sadržaju ovog dokumenta se izjasnio i David Scheffer, ekspert za međunarodno pravo i autor aplikacije BiH za reviziju presude, koji ističe da pravni tim BiH svjesno nije odgovorio na stav registrara Philippea Couvreura o pitanju agentovog ovlaštenja, s obzirom na različite poglede na to pitanje i zbog toga što bi to pitanje, ističe Scheffer, trebalo biti predmet razmatranja samog Suda, odnosno o njemu bi se trebale izjasniti sudije kada za to dođe trenutak.

– Mi sigurno nismo namjeravali razmatrati registrarov stav kao dispozitiv, te tako prekinuti dalji rad na aplikaciji za reviziju – objašnjava Scheffer.

S obzirom da se o ovlaštenju Sakiba Softića nisu izjasnile sudije Međunarodnog suda pravde u samom procesu revizije, već da je o njegovom statusu svoj stav iznio registrar Suda, sasvim je jasno zašto je bh. pravni tim nastavio za procesom pripreme aplikacije i njene konačne predaje Sudu u Hagu. U navedenom pismu od 26. maja 2016. godine, kao i u pismu upućenom 9. marta 2017. godine kojim se odbija zahtjev za reviziju presude, registrar se niti u jednom segmentu nije pozvao na Statut Međunarodnog suda pravde, koji, što je važno naglasiti, niti jednom svojom odredbom ne propisuje potrebu ponovnog imenovanja ovlaštenog agenta za proces revizije presude. U prilog registrarovom stavu i konačnoj odluci ne ide niti dosadašnja praksa Međunarodnog suda pravde, pa i kada je sami slučaj BiH protiv Srbije u pitanju, s obzirom da Softićev legitimitet nije bio upitan kada je Srbija svojevremeno pokrenula reviziju presude od 11. jula 1996. godine.

Obrazloženje Davida Scheffera ide u prilog opravdanosti podnošenja aplikacije za reviziju presude, uprkos registrarovom stavu, s obzirom da je ista, osim etičke dimenzije, posjedovala i jasno pravno uporište, pa i kada je u pitanju ovlaštenje Sakiba Softića kao agenta BiH. S tim u vezi „pada u vodu“ i politiziranje cijele priče kroz pokušaje optuživanja pravnog tima i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da su „prešutjeli“ registrarovo pismo iz maja 2016. godine.

Oni koji kritikuju pravni tim zbog nastavka procesa pripreme i podnošenja aplikacije za reviziju presude, a naročito oni koji se deklariraju kao bošnjačke ili probosanske snage, bi trebali žrtvama odgovoriti i jasno objasniti da li bi oni odustali od potrage za istinom i pravdom zbog stava registrara Suda koji nije zasnovan na Statutu, pravilima i praksi te pravosudne institucije. Ukoliko bi zaista postupili suprotno, eventualni upitnici nad njihovim deklarativnim odrednicama kao bošnjačkih ili probosanskih snaga, odnosno onih kojima je istina o ulozi Srbije u ratu u BiH važnija od sitnih političkih poena, bi definitivno nestali.

Preuzeto s web portala Faktor.ba

PROČITAJTE I...

15. juli 2016. godine živ je i svakodnevno prisutan u turskoj javnosti. Bilo bi nenormalno da je drugačije. Svaki (vojni) puč ostavio je dubokog traga u svijesti turskog naroda. Međutim, ovaj pokušaj bio je različit od svega što je taj narod preturio preko glave. Prije svega, to nije bio vojni puč nego pokušaj preuzimanja države od strane jednog kulta čiji se članovi grabe za prljave gaće njihovog lidera. Bio je to pokušaj preuzimanja države po cijenu, ako ne i priželjkivanje građanskog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!