David Scheffer objasnio: Optužbe na račun pravnog tima „padaju u vodu“

Mi sigurno nismo namjeravali razmatrati registrarov stav kao dispozitiv, te tako prekinuti dalji rad na aplikaciji za reviziju – objašnjava Scheffer. Obrazloženje Davida Scheffera ide u prilog opravdanosti podnošenja aplikacije za reviziju presude, uprkos registrarovom stavu, s obzirom da je ista, osim etičke dimenzije, posjedovala i jasno pravno uporište, pa i kada je u pitanju ovlaštenje Sakiba Softića kao agenta BiH. S tim u vezi „pada u vodu“ i politiziranje cijele priče kroz pokušaje optuživanja pravnog tima i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da su „prešutjeli“ registrarovo pismo iz maja 2016. godine

Piše: Nedim POBRIĆ

– U pismu od 26. maja 2016. godine registrar je informirao gospodina Softića da je potrebno novo imenovanje. Ne postoji dokument koji dokazuje imenovanje gospodina Softića za potrebe zastupanja u postupku revizije presude iz 2007. godine, a koji je zaprimljen u Sudu – stoji u dokumentu objavljenom 9. marta, koji je i pokrenuto lavinu kritika.

O sadržaju ovog dokumenta se izjasnio i David Scheffer, ekspert za međunarodno pravo i autor aplikacije BiH za reviziju presude, koji ističe da pravni tim BiH svjesno nije odgovorio na stav registrara Philippea Couvreura o pitanju agentovog ovlaštenja, s obzirom na različite poglede na to pitanje i zbog toga što bi to pitanje, ističe Scheffer, trebalo biti predmet razmatranja samog Suda, odnosno o njemu bi se trebale izjasniti sudije kada za to dođe trenutak.

– Mi sigurno nismo namjeravali razmatrati registrarov stav kao dispozitiv, te tako prekinuti dalji rad na aplikaciji za reviziju – objašnjava Scheffer.

S obzirom da se o ovlaštenju Sakiba Softića nisu izjasnile sudije Međunarodnog suda pravde u samom procesu revizije, već da je o njegovom statusu svoj stav iznio registrar Suda, sasvim je jasno zašto je bh. pravni tim nastavio za procesom pripreme aplikacije i njene konačne predaje Sudu u Hagu. U navedenom pismu od 26. maja 2016. godine, kao i u pismu upućenom 9. marta 2017. godine kojim se odbija zahtjev za reviziju presude, registrar se niti u jednom segmentu nije pozvao na Statut Međunarodnog suda pravde, koji, što je važno naglasiti, niti jednom svojom odredbom ne propisuje potrebu ponovnog imenovanja ovlaštenog agenta za proces revizije presude. U prilog registrarovom stavu i konačnoj odluci ne ide niti dosadašnja praksa Međunarodnog suda pravde, pa i kada je sami slučaj BiH protiv Srbije u pitanju, s obzirom da Softićev legitimitet nije bio upitan kada je Srbija svojevremeno pokrenula reviziju presude od 11. jula 1996. godine.

Obrazloženje Davida Scheffera ide u prilog opravdanosti podnošenja aplikacije za reviziju presude, uprkos registrarovom stavu, s obzirom da je ista, osim etičke dimenzije, posjedovala i jasno pravno uporište, pa i kada je u pitanju ovlaštenje Sakiba Softića kao agenta BiH. S tim u vezi „pada u vodu“ i politiziranje cijele priče kroz pokušaje optuživanja pravnog tima i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da su „prešutjeli“ registrarovo pismo iz maja 2016. godine.

Oni koji kritikuju pravni tim zbog nastavka procesa pripreme i podnošenja aplikacije za reviziju presude, a naročito oni koji se deklariraju kao bošnjačke ili probosanske snage, bi trebali žrtvama odgovoriti i jasno objasniti da li bi oni odustali od potrage za istinom i pravdom zbog stava registrara Suda koji nije zasnovan na Statutu, pravilima i praksi te pravosudne institucije. Ukoliko bi zaista postupili suprotno, eventualni upitnici nad njihovim deklarativnim odrednicama kao bošnjačkih ili probosanskih snaga, odnosno onih kojima je istina o ulozi Srbije u ratu u BiH važnija od sitnih političkih poena, bi definitivno nestali.

Preuzeto s web portala Faktor.ba

PROČITAJTE I...

Upravo zato što hrvatski političari, mediji i akademski autoriteti ulažu velike napore da se iskrivljeno predstave i falsificiraju ratni događaji i odnosi na ratištima u Hrvatskoj (1991–1995) i Bosni i Hercegovini (1992–1995), nužno je nepristrano sagledavanje i rasvjetljavanje istine. Ako bi se to činilo primjenom naučnih metoda, kao tačna bi se potvrdila hipoteza koju donosimo u ovom tekstu

Poskok je, po istom principu kao i Građanski savez, Konakovićevo pisanje o Kiseljaku stavio u kontekst džume, klanjanja, džamije, hadža, objavljujući uz svoj komentar premijerovu fotografiju s hadža, nazivajući njegov dolazak u Kiseljak vjerskim turizmom. Još se jednom pokazalo da je ekstremizam uvijek jednako isključiv, odvratan i prljav, bio crven ili crn, ili bilo koje druge boje – svejedno je.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!