Bošnjaci odlučuju o crnogorskoj Vladi

Jezičak na parlamentarnoj vagi bit će stranke manjinskih naroda. Bošnjačka stranka lidera Rafeta Husovića (članica Koordinacije SDA, koja okuplja još i SDA iz BiH, Sandžaka, Kosova, Hrvatske) osvojila je 3,3% glasova ili 2 poslanička mandata. Kako stvari stoje, Bošnjačkoj stranci treći mandat izmakao je za svega 100 glasova. Na ovo je svakako utjecala i lista Bošnjačke demokratske zajednice nekadašnjeg muftije Zukorlića, koja je doživjela izborni fijasko sa svega 0,3% ili 1.200 glasova.

Vrlo zanimljivi izbori u Crnoj Gori okončani su bez velikih iznenađenja i bez apsolutnog pobjednika. Nijedan učesnik parlamentarnih izbora održanih 16. oktobra nije osvojio apsolutnu većinu, što znači da nijedna lista ne može samostalno formirati vlast.

U Parlamentu Crne Gore, koji ima 81 poslaničko mjesto, prema preliminarnim rezultatima, naći će se 35 poslanika (41,1%) Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, 18 (20,6%) poslanika koalicije stranaka pod nazivom Demokratski front. Koalicija “Ključ” imat će devet poslanika, koliko i novoformirana stranka Demokratska Crna Gora. Petoplasirana bit će Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića s četiri poslanika, dok će Socijaldemokratija imati dva poslanička mjesta. U skupštinske klupe ulaze još i stranke nacionalnih zajednica, i to Bošnjačka stranka s dva mandata, Hrvatska građanska inicijativa s jednim mandatom, koliko će imati i koalicija albanskih stranaka “Odlučno” (Forca, DUA, AA).

Dakle, antirežimske liste imaju 40 poslaničkih mjesta (DF – Ključ – Demokrate – SDP) i za većinu im je potreban još jedan mandat.

Kako stvari stoje, Vladu bi opet mogla formirati DPS Mila Đukanovića uz pomoć svojih tradicionalnih partnera, odnosno stranaka manjina, i sa Socijaldemokratijom, stranke nastale cijepanjem Socijaldemokratske partije, nekadašnjeg i dugogodišnjeg partnera DPS, koja se u posljednjem sazivu odlučila na uskraćivanje podrške Vladi Mila Đukanovića.

Ovu izbornu utrku u Crnoj Gori obilježila je duga izborna kampanja i snažan atak na vladajuću DPS. Iako su stranke opozicije išle u nekoliko kolona i bile međusobno programski šarolike, dodirna tačka svima bilo je rušenje aktuelne vlasti oličene u Milu Đukanoviću i Demokratskoj partiji socijalista, koja je sve ove godine, od uvođenja parlamentarizma, bila na vlasti. Na opozicionoj strani našli su se i zagovornici NATO integracija kao i njeni oštri protivnici, zatim nekadašnji borci za nezavisnost, ali većinski su tu bili njeni protivnici, tu su bile i četničke vojvode poput lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića, ali i stranka bivšeg muftije Muamera Zukorlića (BDZ CG), koja je okupila proselefijski orijentirane kadrove. Na koncu izbora pokazalo se da sve ovo nije bilo dovoljno kako bi se aktuelna vlast srušila.

Jezičak na parlamentarnoj vagi bit će stranke manjinskih naroda. Bošnjačka stranka lidera Rafeta Husovića (članica Koordinacije SDA, koja okuplja još i SDA iz BiH, Sandžaka, Kosova, Hrvatske) osvojila je 3,3% glasova ili 2 poslanička mandata. Kako stvari stoje, Bošnjačkoj stranci treći mandat izmakao je za svega 100 glasova. Na ovo je svakako utjecala i lista Bošnjačke demokratske zajednice nekadašnjeg muftije Zukorlića, koja je doživjela izborni fijasko sa svega 0,3% ili 1.200 glasova.

Ipak, vijest dana u nedjelju bilo je hapšenje 20 osoba osumnjičenih za terorizam. U saopćenju Tužilaštva Crne Gore navodi se osnovana sumnja da je početkom oktobra u Srbiji i Crnoj Gori formirana kriminalna organizacija s ciljem utjecaja na zakonodavnu i izvršnu vlast u Crnoj Gori. Sumnja se da je plan ove organizacije bio da u vrijeme proglašenja rezultata na parlamentarnim izborima, uz upotrebu oružja, napadnu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i službenike Uprave policije, a da potom zauzmu prostorije Skupštine, s namjerom da proglase izbornu pobjedu određenih političkih partija. Također se sumnja da je plan kriminalne organizacije bilo lišavanje slobode premijera Crne Gore Mila Đukanovića. Prema rezultatima istrage, vođa ove grupe bio je Bratislav Dikić. Bratislav Bata Dikić ili Mali Legija, kako je sam volio da ga zovu, smijenjeni je kontroverzni komandant Žandarmerije u Srbiji. Bio je pod istragom Uprave kriminalističke policije zbog sumnje da je šef opasne mafijaške organizacije. Međutim, opozicioni Demokratski front, organizator prošlogodišnjih višemjesečnih protesta u Crnoj Gori, tvrdi da je hapšenje 20 državljana Srbije, osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam, plan vladajuće partije koji je direktno utjecao na ishod glasanja Crnogoraca.

Još u izbornoj noći Milo Đukanović proglasio je pobjedu. “Možemo sa zadovoljstvom da kažemo da Crna Gora nastavlja putem sigurne evropske budućnosti. Da ćemo u samo nekoliko narednih mjeseci ratifikovati pristupni protokol Crne Gore u NATO i donijeti odluku o članstvu u NATO. Da ćemo tokom mandata intenzivirati pregovore s EU i do kraja mandata završiti pregovore i pokazati spremnost da budemo članica EU”, poručio je Ðukanović.

Očito je da će i poslije ovih izbora najdugovječnija vlast na Balkanu ostati u svojim foteljama. Vlast u Crnoj Gori nije se promijenila punih 26 godina.

PROČITAJTE I...

Nakon stoljeća čekanja, muslimani Siska više se neće okupljati u kući na periferiji grada koja je decenijama bila središte njihovog vjerskog i kulturnog života. Postavljen je kamen temeljac za novi Islamski kulturni centar, u kojem će, osim džamije, biti i omladinski klub, dvorana, učionice, knjižnica s čitaonicom, stanovi za imame, sobe za goste, uredske prostorije... Gradnja počinje na proljeće, koštat će oko deset miliona maraka, a u Sisku se nadaju kako će Islamski centar privući investitore iz islamskih zemalja da ulažu u gospodarstvo grada u kojem muslimani čine oko pet procenata stanovništva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!