Bošnjaci Kiseljaka, vrijeme je za buđenje

Adis Zrno, zajednički kandidat SDA i Stranke za BiH za načelnika Kiseljaka

Adis Zrno zajednički je kandidat SDA i SBiH za načelnika općine Kiseljak na oktobarskim lokalnim izborima. U razgovoru za Stav govori o tome šta misli da može promijeniti u ovoj općini, koji su problemi koje je uočio te o razlozima kandidature.

“Gledajući i prateći sva dešavanja u općini Kiseljak, s ciljem još bržeg napretka i boljeg života, odlučio sam svoje znanje i iskustvo staviti na raspolaganje Kiseljaku i ljudima koji u njemu žive”, kazao je Zrno. Iako kaže da ne voli tražiti izgovore u nacionalnoj ugroženosti, ipak ga je to nagnalo da se kandidira za poziciju načelnika općine Kiseljak. Naime, prošle godine usvojena je zajednička inicijativa za ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana na području općine Kiseljak, a to je Zrni bio jasan znak da građanima trebaju promjene te da se na neki način osjećaju ugroženi i zapostavljeni. Zbog toga se odlučio kandidirati za načelničku poziciju ove općine.

STAV: Zašto mislite da se građani u Kiseljaku osjećaju ugroženo i zapostavljeno?

ZRNO: Prošle godine donesena je zajednička inicijativa svih probošnjačkih stranaka i udruženja kroz koju je napravljena analiza i iz koje se jasno vidi stepen ugroženosti Bošnjaka u Kiseljaku, a najviše se ogleda u neravnomjernoj zaposlenosti u javnim ustanovama, zatim u neravnomjernoj raspodjeli novčanih sredstava za sva područja općine. Osim ovoga, problem predstavlja i Dan općine, koji je uzet kao vjerski praznik Hrvata. Dalje, objekti koji su od javnog interesa imaju u svom nazivu nacionalni predznak, pa tako imamo Stadion hrvatskih branitelja, hrvatski dom, Ulicu Josipa bana Jelačića itd., sve te stvari izazivaju osjećaj zapostavljenosti. Naš je cilj napraviti Kiseljak kao mjesto ugodnog življenja bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost. Želim da vrata Općine budu otvorena svima, želim osloboditi ljude u Kiseljaku svakog straha od politike, bilo za sebe i svoju budućnost ili budućnost svoje djece.

STAV: Šta za građane znači to što Bošnjaci imaju zajedničkog kandidata?

ZRNO: Mišljenja sam da to treba biti praksa ne samo kada su u pitanju ovi lokalni izbori. Broj Bošnjaka u Kiseljaku nije toliko veliki pa da imamo luksuz dijeliti se još na više kandidata, u suprotnom, svaka kandidatura bit će forme radi. Na kraju, ovim pokazujemo slogu i jedinstvo, a to je jedini način kojim se može doći do uspjeha.

STAV: Kakva je struktura stanovništva, ima li šanse da dobijete mjesto načelnika?

ZRNO: Ako pogledamo rezultate od prošlih lokalnih izbora, tada možemo reći da su šanse male jer je razlika bila oko 2.750 glasova ako gledamo odnos Bošnjaci – Hrvati, a u korist Hrvata, uz izlaznost građana od 55%. Međutim, dok postoji i teoretska šansa, treba se boriti. Ključno je “probuditi” Bošnjake Kiseljaka. Osim problema izlaznosti građana na izbore, drugi je problem i prijavljivanje mjesta boravka građana Kiseljaka u Kantonu Sarajevo, što također otežava situaciju. Na ovom se problemu već radi tako što bi bilo omogućeno građanima Kiseljaka liječenje u Kantonu Sarajevo jer je glavni razlog njihove prijave u Kantonu Sarajevo ustvari pogodnost po pitanju liječenja. Drugo što nam još daje nadu za pobjedu jeste i konstantan rast nataliteta. Ali uz Božiju volju, sve se može, pa tako i da se dobije mjesto načelnika. Dragi Bog odredit će kada će naša želja biti ostvarena.

STAV: Vaš je najveći “protivnik” na izborima Hrvat. Kakvi su inače odnosi između Bošnjaka i Hrvata u Kiseljaku?

ZRNO: Generalno gledajući, ako to svedemo na obične građane, odnosi su više nego dobri. Sve se manje gleda na to ko je Hrvat, a ko Bošnjak. Građanima je bitno osigurati zaposlenje i miran i lagodan život, a tada će se građani gledati jedino kroz biznisa te graditi jače i čvršće međusobne odnose.

STAV: Šta mislite da možete promijeniti, poboljšati?

ZRNO: Napravili smo plan i program djelovanja za period od 2016. do 2020. godine koji će se fokusirati na više polja. Između ostalog: lokalni ekonomski razvoj, poduzetništvo i poljoprivreda, zaštita životne sredine, razvoj infrastrukture, kultura, sport, obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita.

Glavni je fokus na razvoju infrastrukture i gradnji slobodne zone koja bi bila podstrek privlačenju potencijalnih investitora. Potrebno je samo iskoristiti iskustva drugih općina kako su to one riješile. Potrebno je formirati stručni tim za otklanjanje administrativnih barijera i ubrzavanje procedura za domaća i strana pravna i fizička lica koja žele investirati na području općine.

Što se tiče razvoja poljoprivrede, kao prioritetne proizvodnje trebaju nam biti proizvodnja mesa i mlijeka, proizvodnja jagodičastog voća, proizvodnja povrća na otvorenom i zatvorenom prostoru, organska proizvodnja hrane, sakupljanje, proizvodnja i prerada ljekovitog bilja i gljiva kao izvoznog proizvoda (uspostava otkupnih stanica i dorađivačkih kapaciteta), pčelarstvo, proizvodnja ribe i dr.

Ne smijemo zaboraviti u svemu tome zaštitu životne okoline jer bez toga sve drugo nije vrijedno. Plan je izraditi program saniranja postojećih divljih deponija otpada te sufinansirati projekte za zaštitu okoline i davati prednosti projektima koji imaju izraženu ekološku komponentu.

Također, radit ćemo i na jačanju mjesnih zajednica, organizaciji i provođenju izbora u mjesnim zajednicama koje nemaju formirane savjete. Svaka lokalna zajednica mora koristiti resurse koji joj se nalaze na raspolaganju. Neizostavan segment jeste ulaganje u kulturu i sport. Po tom ćemo pitanju podržavati kulturno stvaralaštvo na području općine i kulturno-umjetnička društva, kao i sportska društva, stvarajući pretpostavke i zdrave osnove kako bi se mladi mogli usmjeriti u svom razvoju. Bitna je stavka i izgradnja igrališta za djecu, gdje bi se pravilno razvijali i na taj način bismo ih uklonili s ulice. Na kraju, ne smijemo izostaviti niti vjerske zajednice koje su jedna jako bitna karika u razvoju društva.

STAV: Naveli ste šta treba promijeniti u Kiseljaku. Šta je to dobro što je dosad urađeno u tom gradu?

ZRNO: Uređenje i održavanje u samom gradu na prilično je visokom nivou te zaslužuje svakako pohvale. Zatim, rad na rješavanju odvoza otpada i želja da se riješi ta problematika također je nešto što treba istaći.

STAV: Koliki je postotak nezaposlenosti u Kiseljaku i kako planirate smanjiti nezaposlenost?

ZRNO: Prema podacima koje imam od 31. decembra 2015. godine, stopa nezaposlenosti iznosila je 38,1%. Glavni je cilj izgradnja infrastrukture i osiguravanje svih potrebnih uvjeta za privlačenje potencijalnih investitora i da se na taj način stvore mogućnosti za zaposlenje građana. Treba uvesti širok spektar pogodnosti investitorima kroz poticaj u vidu povrata novčanih sredstava od naknade koja se obračunava za rentu i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i oslobađanje pojedinih taksi. Treba također raditi na razvoju poljoprivredne djelatnosti i razvoju ruralnih dijelova općine te i na taj način raditi na smanjenju stope nezaposlenosti. Organiziranje redovnih sastanaka s privrednicima i poljoprivrednim proizvođačima s ciljem otklanjanja prepreka za razvoj privrede i novih zapošljavanja treba postati praksa u općini Kiseljak.

 

PROČITAJTE I...

Kako politika može biti međunarodno vjerodostojna ako najavljen prioritet nije u stanju poštivati i ako su u fokusu pripadnici samo jednog naroda u BiH? Na fonu tako sukreirane vanjske politike, za potrebe dijela domaće javnosti, Grabar Kitarović progovara Amerikancima dragim jezikom sigurnosnih prijetnji, iznoseći dvije opasne tvrdnje

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!