Bošnjaci hoće šest, Hrvati jednu općinu

Uprkos etničkom čišćenju, masovnim zločinima, uključujući i genocid u Srebrenici, Bošnjaci polahko postaju značajniji politički faktor u Republici Srpskoj. Prema nekim procjenama, u ovaj entitet do sada se vratilo oko 35 posto prijeratnog broja Bošnjaka te samo 8,5 posto Hrvata

Od 62 načelnika i gradonačelnika u Republici Srpskoj, samo su dvojica Bošnjaci, dok nema nijednog načelnika ili gradonačelnika Hrvata. Na prošlim su lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2012. godine Bošnjaci osvojili načelničke pozicije u općinama Srebrenica i Vukosavlje. Ćamilu Durakoviću i Elviru Hadžiomeroviću prvi načelnički mandati upravo ističu, a postoji, barem teoretska mogućnost da Bošnjaci na ovim izborima dobiju šest načelničkih pozicija, a Hrvati imaju šansu da probiju led i dobiju svog prvog načelnika u RS-u.

Uprkos izvršenom etničkom čišćenju, masovnim zločinima, uključujući i genocid u Srebrenici, Bošnjaci polahko postaju značajniji politički faktor u RS‑u. Prema nekim procjenama, u ovaj se entitet do sada vratilo oko 35 posto prijeratnog broja Bošnjaka te samo 8,5 posto Hrvata.

 U nekim su općinama i gradovima Bošnjaci zanemariv politički faktor. Međutim, postoje i sredine u kojima su, kada je riječ o ulozi u političkom životu, Bošnjaci rame uz rame sa Srbima.

Zanimljivo je to da baš u općinama u kojima je počinjen genocid nad njima, Srebrenica, Bratunac i Vlasenica, Bošnjaci imaju svoje kandidate za načelnike. Uz ove općine, Bošnjaci imaju još i kandidate za načelnike Vukosavlja, Kotor‑Varoši i Novog Goražda, dok je Pelagićevo jedina općina u RS-u u kojoj Hrvat ima šansu postati načelnik.

Kakvi su izgledi da Bošnjaci osvoje načelničke mandate, možemo vidjeti prostom usporedbom broja popisanih Bošnjaka u odnosu na broj Srba. Mada, te podatke ne možemo uzimati zdravo za gotovo jer se dešava da u biračkom spisku za pojedine općine ima više registriranih birača nego stanovnika. Naprimjer, pravo glasa na lokalnim izborima u Bosanskoj Krupi ove godine ima 25.727 građana, a konačni rezultati popisa kažu da u ovoj općini živi ukupno 25.545 stanovnika.

No, podaci nam svakako mogu poslužiti za ilustraciju i kako bismo ocijenili kolike su šanse bošnjačkih kandidata na predstojećim izborima u navedenih sedam općina. Što se tiče Vukosavlja, aktualni načelnik Elvir Hadžiomerović opet je kandidat koalicije SDA-SBB, a uz njega će se za bošnjačke glasove boriti i SDP-ov kandidat Zekerijah Bahić. Za glasove srpskog glasačkog tijela borit će se također dva kandidata.

Iako imaju dva kandidata, Bošnjaci mogu očekivati da će zadržati poziciju načelnika. U Vukosavlju živi 2.180 Bošnjaka naspram 1.516 Srba i 776 Hrvata. U ovom slučaju, glasovi Hrvata bit će zlata vrijedni.

U općini Kotor‑Varoš koalicija SDA-SBB kandidirala je Ahmeta Čirkića za načelnika, a za ovu poziciju on će se boriti s čak petericom kandidata iz reda srpskog naroda. U Kotor‑Varoši živi 5.234 Bošnjaka, 1.116 Hrvata i 13.091 Srbin. S obzirom na to da Bošnjaci čine polovinu stanovništva, imaju jednog kandidata, dok Srbi, kojih je duplo više, imaju čak pet, može se vrlo lahko desiti da Bošnjak dobije izbore u ovoj općini.

U Vlasenici se trojica kandidata bore za poziciju načelnika, a jedan je od njih Bošnjak Jusuf Saračević (SDA), kojeg podržavaju 3.763 Bošnjaka koji žive u Vlasenici. Srba je duplo više, 7.589, ali imaju i dvojicu kandidata, pa ako se glasovi razaspu na njih dvojicu, treći može profitirati. A taj je treći Bošnjak.

Političke stranke koje zastupaju Bošnjake u Bratuncu imaju dva kandidata za načelnika– Saliha Dubičića (SDA-SBB) i Muhameda Suljića (SDP). Njima će se suprotstaviti trojica srpskih kandidata. Čak i u ovoj situaciji 7.803 bratunačkih Bošnjaka imaju šansu izabrati načelnika iz svojih redova jer Srbi imaju tri kandidata i 12.350 stanovnika. Disperzija glasova može dovesti do pobjede kandidata bošnjačke nacionalnosti.

Mladen Grujičić iz koalicije “Zajedno za Srebrenicu”, koju podržava predsjednik RS-a Milorad Dodik, za poziciju načelnika Opštine Srebrenice borit će se s aktualnim načelnikom, nezavisnim kandidatom Ćamilom Durakovićem. Treći kandidat, bivši kadar SDA Desnica Radivojević, odustao je od kandidature. Ovdje bi situacija trebala biti jasna – 7.248 Bošnjaka prema 6.028 Srba u Srebrenici.

Enver Drljević (SDA) u Novom Goraždu takmičit će se protiv dvojice srpskih kandidata. Teoretski, ne bi mu trebalo biti problem da pobijedi u ovoj maloj općini s obzirom na to da u njoj živi 1.459 i 1.618 Srba.

Što se tiče Hrvata, prvi načelnik iz reda ovoga konstitutivnog naroda u RS-u mogao bi postati Slavko Zovkić iz HDZ 1990. On će u Pelagićevu imati dvojicu srpskih oponenata. U Pelagićevu živi 1.850 Hrvata, 3.330 Srba i 13 Bošnjaka. Rezultat će vjerovatno biti tijesan u ovoj općini.

U RS-u ima još nekoliko općina i gradova u kojima Bošnjaci mogu biti značajan politički faktor. Ako ne mogu imati svoga načelnika ili gradonačelnika, mogu biti značajno zastupljeni u skupštinama općina i gradskim skupštinama. Među najznačajnijim svakako je Banja Luka, u kojoj Bošnjaci s Hrvatima mogu biti prevaga u izboru gradonačelnika. Nije zanemariv ni broj od 13.090 bijeljinskih Bošnjaka. Prema rezultatima popisa, u Čajniču je ukupno 1.988 stanovnika, od toga 884 Bošnjaka, što ima daje mogućnost da aktivno utječu na politički život svoje lokalne zajednice.

Među takvim općinama i gradovima jesu Doboj, Gradiška, Milići, Novi Grad, Osmaci, Prijedor, Teslić i Zvornik. Sve ove općine imaju najmanje trećinu Bošnjaka u ukupnoj strukturi stanovništva.

Naravno, ima i onih u kojima Bošnjaci nemaju nikakve šanse, odnosno gdje ih nikako i nema, poput Petrovca, Ribnika, Istočnog Drvara i Kupresa.

PROČITAJTE I...

A što je profil budućeg kandidata koji sigurno zna da nema šanse, a bit će ih više od pet? Ili zalutali avanturist ili tzv. politički zec kojem je svrha da oslabi glasačko tijelo kandidata koji ima stvarne šanse. Ako smo mislili da smo sav mulj vidjeli na prošlim izborima, onda uranjena predizborna kampanja koja je u toku potvrđuje da slijede brojna iznenađenja.

Muslimanska braća (Al-Ikhvan al-Muslimin) najutjecajniji su svjetski pokret koji zagovara aktivno uključivanje muslimana u politiku i usklađivanje državno-pravnog sistema zemalja s muslimanskom većinom s islamskim svjetonazorom. Iako je osnovan u Egiptu, vremenom je oformio ogranke u nekoliko drugih muslimanskih zemalja, snažno se boreći protiv političkog i kulturnog imperijalizma i kolonijalizma evropskih osvajača. Nakon što su demokratskim putem došli na vlast 2011. godine, Ihvani su svrgnuti u vojnom puču 2013. godine, kada je El-Sisi došao na vlast uz pomoć Izraela i arapskih prijatelja koji su u Braći vidjeli jedinu ozbiljnu prijetnju autokratskim režimima arapskog svijeta. Ovo je priča o usponu najvećeg islamističkog pokreta 20. stoljeća koji je utjecao na političku klimu u brojnim arapskim državama, ali i u Turskoj, jer se AK partija percipira kao krilo Muslimanske braće

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!