Bošnjaci hoće šest, Hrvati jednu općinu

Uprkos etničkom čišćenju, masovnim zločinima, uključujući i genocid u Srebrenici, Bošnjaci polahko postaju značajniji politički faktor u Republici Srpskoj. Prema nekim procjenama, u ovaj entitet do sada se vratilo oko 35 posto prijeratnog broja Bošnjaka te samo 8,5 posto Hrvata

Od 62 načelnika i gradonačelnika u Republici Srpskoj, samo su dvojica Bošnjaci, dok nema nijednog načelnika ili gradonačelnika Hrvata. Na prošlim su lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2012. godine Bošnjaci osvojili načelničke pozicije u općinama Srebrenica i Vukosavlje. Ćamilu Durakoviću i Elviru Hadžiomeroviću prvi načelnički mandati upravo ističu, a postoji, barem teoretska mogućnost da Bošnjaci na ovim izborima dobiju šest načelničkih pozicija, a Hrvati imaju šansu da probiju led i dobiju svog prvog načelnika u RS-u.

Uprkos izvršenom etničkom čišćenju, masovnim zločinima, uključujući i genocid u Srebrenici, Bošnjaci polahko postaju značajniji politički faktor u RS‑u. Prema nekim procjenama, u ovaj se entitet do sada vratilo oko 35 posto prijeratnog broja Bošnjaka te samo 8,5 posto Hrvata.

 U nekim su općinama i gradovima Bošnjaci zanemariv politički faktor. Međutim, postoje i sredine u kojima su, kada je riječ o ulozi u političkom životu, Bošnjaci rame uz rame sa Srbima.

Zanimljivo je to da baš u općinama u kojima je počinjen genocid nad njima, Srebrenica, Bratunac i Vlasenica, Bošnjaci imaju svoje kandidate za načelnike. Uz ove općine, Bošnjaci imaju još i kandidate za načelnike Vukosavlja, Kotor‑Varoši i Novog Goražda, dok je Pelagićevo jedina općina u RS-u u kojoj Hrvat ima šansu postati načelnik.

Kakvi su izgledi da Bošnjaci osvoje načelničke mandate, možemo vidjeti prostom usporedbom broja popisanih Bošnjaka u odnosu na broj Srba. Mada, te podatke ne možemo uzimati zdravo za gotovo jer se dešava da u biračkom spisku za pojedine općine ima više registriranih birača nego stanovnika. Naprimjer, pravo glasa na lokalnim izborima u Bosanskoj Krupi ove godine ima 25.727 građana, a konačni rezultati popisa kažu da u ovoj općini živi ukupno 25.545 stanovnika.

No, podaci nam svakako mogu poslužiti za ilustraciju i kako bismo ocijenili kolike su šanse bošnjačkih kandidata na predstojećim izborima u navedenih sedam općina. Što se tiče Vukosavlja, aktualni načelnik Elvir Hadžiomerović opet je kandidat koalicije SDA-SBB, a uz njega će se za bošnjačke glasove boriti i SDP-ov kandidat Zekerijah Bahić. Za glasove srpskog glasačkog tijela borit će se također dva kandidata.

Iako imaju dva kandidata, Bošnjaci mogu očekivati da će zadržati poziciju načelnika. U Vukosavlju živi 2.180 Bošnjaka naspram 1.516 Srba i 776 Hrvata. U ovom slučaju, glasovi Hrvata bit će zlata vrijedni.

U općini Kotor‑Varoš koalicija SDA-SBB kandidirala je Ahmeta Čirkića za načelnika, a za ovu poziciju on će se boriti s čak petericom kandidata iz reda srpskog naroda. U Kotor‑Varoši živi 5.234 Bošnjaka, 1.116 Hrvata i 13.091 Srbin. S obzirom na to da Bošnjaci čine polovinu stanovništva, imaju jednog kandidata, dok Srbi, kojih je duplo više, imaju čak pet, može se vrlo lahko desiti da Bošnjak dobije izbore u ovoj općini.

U Vlasenici se trojica kandidata bore za poziciju načelnika, a jedan je od njih Bošnjak Jusuf Saračević (SDA), kojeg podržavaju 3.763 Bošnjaka koji žive u Vlasenici. Srba je duplo više, 7.589, ali imaju i dvojicu kandidata, pa ako se glasovi razaspu na njih dvojicu, treći može profitirati. A taj je treći Bošnjak.

Političke stranke koje zastupaju Bošnjake u Bratuncu imaju dva kandidata za načelnika– Saliha Dubičića (SDA-SBB) i Muhameda Suljića (SDP). Njima će se suprotstaviti trojica srpskih kandidata. Čak i u ovoj situaciji 7.803 bratunačkih Bošnjaka imaju šansu izabrati načelnika iz svojih redova jer Srbi imaju tri kandidata i 12.350 stanovnika. Disperzija glasova može dovesti do pobjede kandidata bošnjačke nacionalnosti.

Mladen Grujičić iz koalicije “Zajedno za Srebrenicu”, koju podržava predsjednik RS-a Milorad Dodik, za poziciju načelnika Opštine Srebrenice borit će se s aktualnim načelnikom, nezavisnim kandidatom Ćamilom Durakovićem. Treći kandidat, bivši kadar SDA Desnica Radivojević, odustao je od kandidature. Ovdje bi situacija trebala biti jasna – 7.248 Bošnjaka prema 6.028 Srba u Srebrenici.

Enver Drljević (SDA) u Novom Goraždu takmičit će se protiv dvojice srpskih kandidata. Teoretski, ne bi mu trebalo biti problem da pobijedi u ovoj maloj općini s obzirom na to da u njoj živi 1.459 i 1.618 Srba.

Što se tiče Hrvata, prvi načelnik iz reda ovoga konstitutivnog naroda u RS-u mogao bi postati Slavko Zovkić iz HDZ 1990. On će u Pelagićevu imati dvojicu srpskih oponenata. U Pelagićevu živi 1.850 Hrvata, 3.330 Srba i 13 Bošnjaka. Rezultat će vjerovatno biti tijesan u ovoj općini.

U RS-u ima još nekoliko općina i gradova u kojima Bošnjaci mogu biti značajan politički faktor. Ako ne mogu imati svoga načelnika ili gradonačelnika, mogu biti značajno zastupljeni u skupštinama općina i gradskim skupštinama. Među najznačajnijim svakako je Banja Luka, u kojoj Bošnjaci s Hrvatima mogu biti prevaga u izboru gradonačelnika. Nije zanemariv ni broj od 13.090 bijeljinskih Bošnjaka. Prema rezultatima popisa, u Čajniču je ukupno 1.988 stanovnika, od toga 884 Bošnjaka, što ima daje mogućnost da aktivno utječu na politički život svoje lokalne zajednice.

Među takvim općinama i gradovima jesu Doboj, Gradiška, Milići, Novi Grad, Osmaci, Prijedor, Teslić i Zvornik. Sve ove općine imaju najmanje trećinu Bošnjaka u ukupnoj strukturi stanovništva.

Naravno, ima i onih u kojima Bošnjaci nemaju nikakve šanse, odnosno gdje ih nikako i nema, poput Petrovca, Ribnika, Istočnog Drvara i Kupresa.

PROČITAJTE I...

Izboru gradonačelnika prethodi komplicirana procedura izbora gradskih vijećnika u općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad i nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti koliko će koja stranka imati vijećnika. Iz svake od ovih općina bira se po sedam vijećnika, a “Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje 2 (dva) mjesta, bez obzira na izborne rezultate”, stoji u Statutu Grada Sarajeva.

Potjernica je raspisana za bivšom sutkinjom Lejlom Fazlagić-Pašić, čiju su imovinu u Rijeci pretresli pripadnici hrvatskog USKOK-a. “Lejla Fazlagić-Pašić je u bjekstvu, a ona je najviše umiješana u sve radnje”, izjavio je advokat uhapšene Lejle Cerić na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!