Bosanski Petrovac plaća liječenje načelniku Hujiću

Načelnik Općine Bosanski Petrovac Zlatko Hujić sam je sebi odobrio isplatu jednokratne pomoći u visini dvije prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH. I to zbog, kako je u svom zahtjevu naveo, “niza zdravstvenih problema”, u koje je ubrojao šećer u krvi, krvni pritisak, te probleme s okom

 

Zlatko Hujić, aktuelni načelnik Općine Bosanski Petrovac i potpredsjednik Nezavisne bosanskohercegovačke liste, nastavlja s dosadašnjom praksom maksimalnog iskorištavanja vlastite načelničke pozicije kako bi što više ušićario. U dugi đerdan svojih skandala ovaj put načelnik Hujić nanizao je još jedan “biser”. Sam je sebi odobrio jednokratnu pomoć koja će biti isplaćena iz budžeta Općine, koja pod njegovim rukovodstvom sve više tone u ekonomsko i socijalno beznađe.

Kako saznajemo, radi se o tome da je načelnik Hujić, ne poštujući viši stupanj transparentnosti kojoj bi općinski načelnici trebali biti podvrgnuti i više od ostalih građana, a ipak u skladu s važećim zakonima, sebi odobrio isplatu jednokratne pomoći u visini dvije prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH. I to zbog, kako je u svom zahtjevu naveo, “niza zdravstvenih problema”, u koje je ubrojao šećer u krvi, krvni pritisak, te probleme s okom.

Uvidom u raspoloživu dokumentaciju, vidljivo je da nezajažljivi bosanskopetrovački načelnik sam sebi šalje zahtjev, sam sebi odobrava zahtjev i sam donosi rješenje kojim samom sebi priznaje pravo na naknadu za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti i odobrava jednokratnu novčanu pomoć u visini dvije prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH. A dvije prosječne plaće, prema posljednjim objavljenim statističkim podacima, znači ukupno 1.762 KM.

U obrazloženju rješenja koje je načelnik Hujić sam sebi potpisao navedeno je sljedeće: “Zlatko Hujić, zaposlenik ovog organa uprave i nosilac izvršne funkcije, podnio je zahtjev za isplatu jednokratne novčane pomoći koji je protokolisan pod brojem 01-14-2009-1/18 dana 20.07.2018. godine, u kojem se navodi da je zbog zdravstvenih problema oboljenja oka-infarkt oka, troškove liječenja u zdravstvenim ustanovama podmirivao iz vlastitih sredstava.

Uz zahtjev, imenovani je priložio izvještaje ‘Specijalističke ordinacije Family Čivčić’ iz Beograda od 06.02.2015, 23.03.2016, 10.04.2017. i 13.07.2018. godine iz kojih je vidljiva dijagnoza: Fundus hypertonicus, koja je svrstana u grupu VII (bolesti oka i vidnog živca). Naredbe o listi teških bolesti, odnosno teških tjelesnih povreda na osnovu kojih se ostvaruje naknada za slučaj teške invalidnosti ili bolesti. (Sl. Novine F BiH broj: 30/05)”, navedeno je u Rješenju.

Kako je i vidljivo iz dostupne nam dokumentacije, načelnik Hujić je, pored brojnih zdravstvenih institucija u našoj zemlji, išao na preglede i liječenja u Beograd, ponajprije o trošku Općine, o čemu pričaju i brojni građani Bosanskog Petrovca. Da je istinita ona narodna Gdje ima dima, ima i vatre, i sami smo se uvjerili kada je ekipa Stava boravila u ovom krajiškom gradiću u maju ove godine.

Namjeravali smo tada razgovarati s načelnikom Hujićem. U Općini smo tom prilikom saznali da je načelnik službenim vozilom otputovao u Beograd na sahranu profesoru doktoru Milanu Krajinoviću, koji je bio porijeklom iz Bosanskog Petrovca. “Službena putovanja za lične potrebe načelnika Hujića”, kako smo saznali i od nekih općinskih vijećnika, uopće nisu bila rijetkost.

Iako izgleda da pravdanje troškova liječenja načelnika Hujića ima zakonsku osnovu, za običnog građanina ove siromašne općine to je samo još jedna manifestacija njegove gramzivosti i štetnog djelovanja po stanovništvo općine koju predstavlja. “Uzmi sve što ti život, odnosno vlast pruža”, Hujićev je moto. Pored toga što, kao načelnik Općine, mjesečno ubire oko 4.500 maraka, Hujić na razne načine iskorištava općinu na čijem se čelu nalazi.

Poznato je da je sredstvima Općine napravio gradsku binu tik uz svoj poslovni prostor, odnosno kafić. Ovu binu koja trenutno služi kao Hujićeva ljetna bašča i terasa za goste kafića, a koja je građena za potrebe cijelog grada, mogu koristiti samo oni koji se svide načelniku. Oni koje on ne voli, kakva su razna bošnjačka, a posebno boračka udruženja, ne dolaze u obzir. Također, općinskim parama Hujić je izgradio i parking nasuprot vlastitog poslovnog prostora, a koji prvenstveno koriste gosti koji navraćaju u njegov kafić.

Izradu fasade na zgradi u kojoj se nalazi lokal načelnika Hujića finansirala je Bihaćka pivovara u zamjenu za postavljanje reklame, opet na teret Općine. Kako bi osigurao da ništa ne remeti poslovanje ove ugostiteljske radnje, načelnik Hujić preselio je veterinarsku stanicu koja se nalazila u susjednoj zgradi, a zatim tu istu zgradu, po mizernoj cijeni, uzeo u zakup od veterinarske stanice za potrebe svog kafića. Pored toga, načelnik Hujić zatvorio je i preselio skoro sve kioske koji su se nalazili u blizini njegovog poslovnog prostora, ostavljajući bez posla nekoliko ljudi.

Iako je davno izgubio povjerenje svojih sugrađana, bosanskopetrovački načelnik svim silama se trudi da ostane u vlasti, čije je slasti i benefite dobro osjetio. Svoj tron na staklenim nogama trenutno pokušava da osigura ulaskom u novu izbornu koaliciju A-SDA – Pomak zajedno,

PROČITAJTE I...

Velika prednost HDZ-a, po ispitivanjima nekoliko agencija, počela se topiti, iako stvarno stranka Zna se nema trenutno ozbiljnog izazivača. Premda su rezultati izbora za Evropski parlament pokazali prve znakove slabljenja podrške aktivnog biračkog tijela koje većinski glasa za HDZ i, zbog neaktivnosti drugih birača, dovodi tu stranku na vlast u barem dva mandata uzastopno. Glavni razlog pada nije samo razočarenje biračkog tijela i nešto veća aktivnost glasača tzv. lijevog centra na čelu sa SDP-om već i polarizacija desnog spektra i glasača HDZ a na stvarno desne i one koji slijede Plenkovića

Do sada su se ključne odluke za TK donosile na poluprivatnim i privatnim sijelima. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije Kantona koje predstavljaju državu. Pravda je devalvirana i odsutnost ovog pojma prisutna je među građanima TK. Odgovorno tvrdim da je nepravda, odnosno odsustvo pravde, otjerala više ljudi iz BiH nego siromaštvo. Institucije države institucije su građana, a sada smo došli u situaciju da su institucije svedene na način da je institucija jednako direktor, direktor jednako stranka, stranka jednako tamo neki čovjek koji iz sjene upravlja svim procesima. Građani TK te iste institucije poistovjećuju sa strankama, pa je, npr., neka SBB-ova ili SDA škola, PDA-ov zavod, SDP-ov UKC itd., itd. Moramo vratiti javno dobro građanima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!