Bezumne i bezube prijetnje

Karamatić je samo pokazatelj zaista tužne dekadencije i degeneracije trenutne hrvatske politike u BiH koja je pala na tako niske grane da su joj prihvatljivi i primitivni megafoni govora mržnje poput Karamatića.

 

Kada se god Mario Karamatić oglasi nekom od svojih šovinističkih uvreda na račun Bošnjaka, to znači da je njegovom trbuhozborcu Draganu Čoviću toliko pritužilo da je primoran da se olakša čak i na tako nepristojne političke načine i otvore.

Karamatić, koji je početkom godine poručivao Bošnjacima da se ne trebaju ljutiti što ih drugi, tačnije Karamatić, naziva balijama, koji je prijetio današnjim promijenjenim odnosom Zapada prema islamu, sada, pak, prijeti “razlazom”, tj. separatizmom i raspadom države ukoliko Bošnjaci ne iskažu svoje dužno poštovanje prema presuđenom udruženom zločinačkom poduhvatu po imenu Herceg-Bosna.

Zanimljiva je, iako krajnje čudna, ta Karamatićeva logika kojom bi Bošnjaci morali poštovati zločinački antidržavni projekt jer, ako ga ne budu poštivali, doći će do antidržavnih procesa.

U suštini, takav govor mržnje u kojem se ne samo odbijaju priznati presude suda u Hagu i gdje se vrši historijski revizionizam pa tvrdi da je tzv. HB nešto “unijela” u BiH nego se još i pokušavaju poniziti žrtve UZP-a nije ništa drugo nego znak posvemašnje političke slabosti, očaja i beznađa.

Činjenica da HDZ-ova politika ne želi odustati od ratnih i sasvim nelegalnih i nelegitimnih maksimalističkih ciljeva, a da istovremeno nema ama baš ništa ponuditi u smislu političke trgovine bošnjačkim partnerima, osim prijetnji još gorim sabotažama i uvredama, pokazuje da je zapala u ćorsokak i da će morati mijenjati cjelokupnu paradigmu ukoliko ne želi da se dovede u izolaciju.

Karamatić je u tom smislu samo pokazatelj zaista tužne dekadencije i degeneracije trenutne hrvatske politike u BiH koja je pala na tako niske grane da su joj prihvatljivi i primitivni megafoni govora mržnje poput Karamatića.

PROČITAJTE I...

U presudi Općinskog suda u Sarajevu iz 2017. godine piše da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je Fikret Muslimović došao do saznanja da je Fahrudin Radončić bio saradnik kontraobavještajne službe bivše JNA, što je i naveo u tekstovima svoje knjige, pa da se u tom dijelu Muslimovićevo pisanje, po ocjeni Suda, ne može smatrati klevetom

Carigradska patrijaršija, po hijerarhijskoj tradiciji najviša pravoslavna crkva u svijetu, prošlog četvrtka priznala je neovisnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, te odlučila vratiti na funkciju patrijarha Filareta Denisenka. Nakon neovisnosti Ukrajine 1991. godine i raspada Sovjetskog Saveza, Filaret je osnovao Ukrajinsku pravoslavnu crkvu i proglasio se patrijarhom, nakon čega ga je Moskva ekskomunicirala. Pravoslavci u Ukrajini su podijeljeni, dio pripada crkvi pripojenoj Moskovskoj patrijaršiji, a drugi dio vjeran je Kijevskoj, samoproglašenoj nakon neovisnosti zemlje 1992. godine, koju do sada nije priznavala nijedna pravoslavna crkva u svijetu. Ruska pravoslavna crkva prekinula je u septembru dio svojih veza s Carigradskom patrijaršijom, s kojom je i do tada imala teške odnose. Ruska crkva također je upozorila na moguće nemire u Ukrajini nakon odluke ekumenskog patrijarha, jer su neki crkveni dužnosnici vjerni Moskvi pozvali svoje vjernike da budu spremni braniti crkve i manastire.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!