Begov Han, prirodna vazdušna banja

“Blizina poznatih turističkih destinacija poput tvrđave Vranduk, gradskih tvrđava u Maglaju, Tešnju, Travniku, te vodopada u Jajcu i misterioznih kamenih kugli u Zavidovićima pozicionira Begov Han kao centar iz kojeg se sve može s lahkoćom posjetiti. U Begovom Hanu postoji i tzv. ruža vjetrova, koja je prirodni fenomen poznat po tome što osigurava stalni protok svježeg zraka, i tu nema magle i zastoja smoga”

 

Turistički potencijal Bosne i Hercegovine već je prepoznatljiv brend među brojnim turistima koji iz godine u godinu sve više dolaze u posjetu našoj domovini. U početku su turisti najčešće obilazili Sarajevo, Mostar, Bihać i Srebrenicu, dok se u nekoliko posljednjih godina bilježi interesiranje i za manja mjesta u našoj domovini. Jedno takvo mjesto jeste i Begov Han, između Zenice i Žepča. Begov Han ima veoma povoljan geografski položaj, a posjetioci imaju priliku uživati u sadržajima koje pružaju i obližnji gradovi.

OAZA MIRA NA OBALI BOSNE

Dr. Muharem Adilović, profesor na Islamskom fakultetu u Zenici, bio je nekoliko godina poslovno vezan za područje Begovog Hana. Adilović je obavljao menadžerske poslove u jedinom edukativno-rekreativnom centru u Begovom Hanu – ERC “Misbah”. Tvrdi da Begov Han ima izuzetan turistički potencijal, o kojem se nije dovoljno govorilo u našoj javnosti. Ono što Adilović posebno navodi kao pogodnost ovog područja jeste to da cestovni koridor M17 prolazi kroz naselje.

“Begov Han je, kao i mnoga druga mjesta u Bosni i Hercegovini, izuzetan potencijal za razvoj turizma upravo zbog svog geografskog položaja. Cestovni koridor M17 prolazi kroz naselje i presijeca ga na dva dijela. Leži na obali rijeke Bosne, na dijelu kojim Bosna blago teče i razlijeva se cijelom širinom svog korita, što daje poseban ugođaj opuštanja i doživljaj mjesta pogodnog za odmor. Sam naziv mjesta, Begov Han, upućuje da se na tom lokalitetu nalazio Han za putnike namjernike. Ostaci nekadašnjeg Hana i danas postoje, tzv. Salih-begov han nalazi se na lijevoj strani magistralnog puta iz smjera Zenice. Također, blizina Nacionalnog parka ‘Tajan’ ovom mjestu daje poseban značaj jer predstavlja moguću odskočnu dasku za istraživanje ovog prirodnog bisera. Blizina gradskih naselja Žepča, Zavidovića i Maglaja Begovom Hanu daje značaj komunikacijskog centra podjednako udaljenog od Zenice i pomenutih gradova”, objašnjava Adilović.

Adilović ističe da ERC “Misbah” u Begovom Hanu nudi usluge halal-turizma, koji je sve popularniji. Begov Han je pogodan i za organiziranje raznih poslovnih sastanaka ili seminara, što može dodatno doprinijeti razvoju ovog područja. Zanimljivost vezana za Begov Han jeste i činjenica da blago, ali kontinuirano prirodno provjetravanje ovog kraja doprinosi tome da u Begovom Hanu nema dana u kojima je zabilježena magla.

“O prednostima halal-turizma se sve više govori kod nas, što je jako pozitivna vijest. Halal‑turizam predstavlja zdrav oblik turizma, koji se temelji na realnim resursima koji su postojani i sigurna osnova za razvoj ove privredne grane na duži period. Budući da se naša država posljednjih godina intenzivno otvara prema turizmu, posebno prema onima koji traže halal-turizam, onda i ovo podneblje ima izuzetno veliku šansu koju treba iskoristiti. Prirodna bogatstva koja se vrlo jednostavno mogu staviti u funkciju mogu mnogo pomoći privrednom razvoju ovog kraja. Za bilo kakav ozbiljan sastanak, seminar, višednevni edukacijski program i slične aktivnosti traži se adekvatan prostor, miran ambijent koji će pomoći učesnicima da razviju koncentraciju.

Ovaj lokalitet izuzetna je prilika za takav vid djelovanja. Lijepa priroda i tišina uz obalu rijeke Bosne daju nevjerovatne prilike za organizaciju grupnih susreta. Čist prirodni ambijent i blizina Nacionalnog parka jesu veliki potencijal za turizam, ali i za duži rehabilitacijski boravak na ovom prostoru. Uvijek umjerena temperatura, blago, ali konstantno provjetravanje rezultira time da na području Begovog Hana nije zabilježeno da se zadržavala magla. To sve ukazuje da je ovaj lokalitet svojevrsna prirodna vazdušna banja koja pomaže osobama da se relaksiraju, odmore i pripreme za svakodnevne obaveze. Iskreno se nadam da će turističke agencije, ali i pojedinačni posjetioci znati cijeniti pomenute potencijale i iskoristiti ih za svoje potrebe”, kaže Adilović.

PONUDA ZA ODRŽAVANJE SEMINARA

Edukativno-rekreativni centar “Misbah” u Begovom Hanu u vlasništvu je Asocijacije za kulturu obrazovanje i sport (AKOS), koja je poznata po svom najistaknutijem brendu, portalu Akos.ba. Sekretar AKOS-a Esed Ivojević ističe veliki potencijal ovog centra, koji je jedan od rijetkih na ovom području koji radi po halal-principima. Kako kaže, blizina atraktivnih destinacija koje su turistima već poznate predstavljaju dodatni potencijal Begovog Hana kao jedne od budućih turističkih destinacija na mapi turista koje zanima halal-turizam.

“Edukativno-rekreativni centar ‘Misbah’ ima potencijal da postane regionalni centar društveno korisnih dešavanja i halal-turizma. Centar ima smještajni kapacitet od 60 kreveta, konferencijsku salu za 60 učesnika, vlastitu kuhinju i restoran, salu za sastanke i manju salu za organiziranje eventa, parking i teren za rekreativne aktivnosti. Sve to predstavlja ozbiljan potencijal da se, pored organizacije seminara, treninga i edukacija, iskoriste i mogućnosti halal‑turizma. Blizina poznatih turističkih destinacija poput tvrđave Vranduk, gradskih tvrđava u Maglaju, Tešnju, Travniku te vodopada u Jajcu i misterioznih kamenih kugli u Zavidovićima pozicionira Begov Han kao centar iz kojeg se sve može s lahkoćom posjetiti. U Begovom Hanu postoji i tzv. ruža vjetrova, koja je prirodni fenomen poznat po tome što osigurava stalni protok svježeg zraka, i tu nema magle i zastoja smoga”, govori Ivojević.

Katastrofalne poplave koje su pogodile našu domovinu u maju 2014. godine ostavile su bez domova veliki broj stanovnika iz općina Žepče i Zenica. U tim trenucima ERC “Misbah” u Begovom Hanu stavljen je od strane AKOS-a na raspolaganje ugroženim stanovnicima.

“Ta prirodna nesreća posebno je pogodila mještane sela Topčić Polje, Željezno Polje i Šerići u općinama Zenica i Žepče. Mnogi su morali napustiti svoje domove koji su djelomično ili u potpunosti uništeni. U tom stanju prirodne nesreće, AKOS je u saradnji s Civilnom zaštitom Zeničko-dobojskog kantona i Općinom Žepče ustupio ERC ‘Misbah’ za smještaj izbjeglica iz okolnih mjesta. Tokom tri mjeseca je u Centru boravilo 60 do 80 muškaraca, žena i djece koji su bili u stanju potrebe. Kasnije je lokalna zajednica osigurala uvjete za njihov trajni smještaj te su napustili Centar. Za doprinos u rješavanju ovog krupnog humanitarnog problema AKOS je dobio zahvalnice od Općine Žepče i Civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona”, ističe Ivojević.

Kako kaže Ivojević, osim s lokalnim vlastima u općinama u kojim AKOS djeluje, udruženje se može pohvaliti i s petnaestogodišnjom tradicijom veoma dobrih odnosa s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Zajednički projekti realizirani su na više razina, bilo da je riječ o izdavačkoj djelatnosti ili humanitarnim akcijama. Također, ERC ‘Misbah’ u Begovom Hanu u nekoliko je navrata služio za održavanje različitih seminara u organizaciji Islamske zajednice, a lokalna džamija u Begovom Hanu napravljena na zemlji u vlasništvu AKOS-a pod upravom je Islamske zajednice.

“AKOS od svog osnivanja 2003. godine ima izuzetno dobru saradnju s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. To je krovna institucija muslimana u našoj državi, te joj ta pozicija u obavezu daje organizaciju vjerskog života Bošnjaka i drugih muslimana. Predsjednik AKOS-a u mandatu od 2010. do 2014. godine doc. dr. Ahmed Adilović imenovan je za travničkog muftiju, te je i to jedna značajna potvrda ispravnosti djelovanja AKOS-a u pogledu saradnje s Islamskom zajednicom. Aktuelni predsjednik AKOS-a doc. dr. Dževad Hrvačić je krajem decembra 2017. godine, u ime AKOS-a, primio zahvalnicu Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice za uspješnu saradnju AKOS-a s Islamskom zajednicom”, naglasio je Ivojević.

PROČITAJTE I...

Oni hoće još jednom da osloba¬đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os¬tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de-mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!