Babilonska e-biblioteka Bosne i Hercegovine

Znanstveni portal Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića jeste online znanstveno-istraživački repozitorij koji objedinjuje znanstvenu i kulturnu produkciju bosanskohercegovačkih autora iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te inostranih autora koji su pisali o Bosni i Hercegovini. Riječ je o jedinoj bazi podataka ove vrste u Bosni i Hercegovini

U Bošnjačkom institutu u Sarajevu promoviran je projekt “Znanstveni portal”, koji će nastojati na jednom mjestu sabrati sve naučne radove bosanskohercegovačkih autora koji žive u inostranstvu, radove stranih državljana o Bosni i Hercegovini, radove bosanskohercegovačkih državljana nastale i publicirane izvan Bosne i Hercegovine, a u kasnijoj je fazi planirano i evidentiranje radova bosanskohercegovačkih državljana koji žive u našoj zemlji.

Teško je, na osnovu nabrojanih kategorija, koje su već izdvojene kao zasebne cjeline na on-line platformi znanstveniportal.ba, i naslutiti širinu naučnog polja koju ovaj projekt nastoji sistematično predstaviti na jednom mjestu. Ako to uspije, sigurno je da će on biti prepoznat kao zamjena za rad nepostojećeg bosanskohercegovačkog leksikografskog zavoda. Kako je za Stav istaknula direktorica Bošnjačkog instituta Amina Rizvanbegović-Džuvić, idejni tvorac projekta jeste prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, član Upravnog odbora Bošnjačkog instituta.

“Profesor Rizvanbegović uvidio je da ne postoji sistematičan i institucionaliziran depozitorij objavljenih naučnih radova i doktorskih disertacija naših ljudi koji djeluju u inostranstvu. To smo primijetili i mi kroz naš rad u biblioteci. Često nam se događa da korisnici naše biblioteke, koji u inostranstvu pišu o Bosni, od nas traže informacije o naučnicima koji se bave sličnim pitanjima i temama, a mi im nismo u mogućnosti dati adekvatne odgovore. I to je bio jedan od razloga zašto smo odlučili napraviti institucionaliziran depozitorij bosanskohercegovačke produkcije koja nastaje u inostranstvu. Portal je prvobitno bio osmišljen kao pretraživač radova bosanskohercegovačkih autora u inostranstvu, ali se ideja proširila i na strance koji su pisali o Bosni i Hercegovini. U nekoj daljnjoj fazi razvoja portala bit će moguće uključivati i radove bosanskohercegovačkih autora nastale u Bosni i Hercegovini”, kazala je Rizvanbegović‑Džuvić.

Direktorica Bošnjačkog instituta istaknula je da je projekt osmišljen kao bio-biobliografski leksikon koji će omogućiti jednostavno pretraživanje bibliografije naših naučnika, te naučnih radova pisanih na određene teme. Međutim, projekt “Znanstveni portal” mnogo je više od pukog zbira bibliografskih jedinica. Rizvanbegović-Džuvić kazala je da će autori sami odabirati tekstove koje će postavljati na portal i koji će biti dostupni svim zainteresiranim čitaocima i istraživačima.

“Cilj portala jeste da se poveže mreža naše domaće i inostrane naučne produkcije. Ne mislimo da možemo zamijeniti instituciju poput leksikografskog zavoda, ali smatram da je ovo vrijedan početak. Međutim, ne možemo čekati da se osnuje leksikografski zavod. Uvjereni smo da je vrijeme da mi učinimo iskorake u tom smjeru koji su nam itekako potrebni”, naglasila je Džuvić-Rizvanbegović. Poručila je da je portal osmišljen tako da autori sami unose podatke o sebi, ali da će postojati administrativna instanca koja će nadgledati unošenje novih podataka i istovremeno funkcionirati kao podrška autorima da na najbolji mogući način unesu podatke o sebi i svom naučnom radu.

VIŠESTRUKE KORISTI OD PROJEKTA

Fahrudin Rizvanbegović kaže da mu se ideja o pokretanju ovog portala javila prije nekoliko godina. Još dok je bio ministar, Rizvanbegović je dao da se napravi baza podataka bosanskohercegovačkih studenata u inostranstvu. “Radilo se o impresivnom broju naših studenata u svijetu. Znatan dio njih izrastao je u naučnike svjetskog formata, a naša akademska zajednica nema kontakta, ili nema dovoljno kontakata s tim ljudima. Stoga sam smatrao da je nužno napraviti portal u kojem će biti prisutni svi ti naši naučnici razbacani po svijetu. Bošnjački institut s radošću je prihvatio tu ideju te smo krenuli u izradu projekta koji bi omogućio pristup do naučnih tekstova svima onima koji žele istraživati, ne samo akademskim radnicima. Dalje, smatrali smo da je nužno u tu bazu podataka uvrstiti i svjetske naučnike koji su pisali o Bosni i Hercegovini, kao i tekstove naših ljudi objavljene u svijetu”, kaže Rizvanbegović, ističući da je spajanje naučnika drugi veliki razlog zbog kojeg je pokrenuo ovu inicijativu.

“Mnogi i ne znaju da postoje naši ljudi koji se bavi sličnim pitanjima kao i oni sami, pa je portal ujedno i patriotska obaveza koja omogućava komunikaciju Bosancima širom svijeta. Napokon, treći razlog jeste omogućavanje našim studentima da steknu uvid u to čime se bave naši ljudi širom svijeta, kako bi se naša akademska zajednica mogla usporediti s drugima. To su bili osnovni razlozi zbog kojih smo pristupili izradi ovog projekta, te bih ovom prilikom htio pohvaliti članove svog tima jer nisu bili samo profesionalci već i odane patriote. Nažalost, mi ovdje nemamo leksikografski zavod, pa smo sebi i postavili za cilj da napravimo i depozitorij naših naučnika koji žive u Bosni i Hercegovini. To je ogroman posao. Treba imati na umu da u Leksikografskom zavodu Hrvatske radi više od 200 ljudi, a mi nemamo taj kapacitet. Ipak, ako uspijemo napraviti samo bazu podataka naših naučnik koji žive i rade izvan Bosne i Hercegovine, bit će to ogroman doprinos”, uvjeren je Rizvanbegović.

JEDNOSTAVNO PRETRAŽIVANJE VIŠEJEZIČNOG SADRŽAJA

Narcisa Puljek-Bubrić, bibliotekarka Bošnjačkog instituta i jedna od važnih poluga ovog projekta, kaže da je portal prvobitno bio osmišljen kao depozitorij doktorskih disertacija, ali da je tokom njegovog razvoja postao otvoren i za sve druge naučne radove. “Na tehničkom dijelu projekta radili smo inžinjer Asim Hasanović i ja, a osnovni autor projekta jeste Lejla Kodrić‑Zaimović, s tim da sam i ja koautor jer sam dalje razvijala ne samo platformu nego i ono što će biti pohranjeno na njoj. Kad uđete na znanstveniportal.ba, otvori se vrlo jednostavan pretraživač, poput onog na Googleu, u kojem ukucate ključne riječi. Iznad pretraživača je ispisan naš slogan ‘Otvoreni pristup znanju’, što znači da korisnici mogu dodavati sadržaj prema vlastitoj procjeni. Autori radova moći će, također, omogućiti potpuni ili djelomični pristup svojim radovima, što je njihova isključiva volja. S druge strane, otvoreni pristup znanju podrazumijeva i korisnike koji će moći čitati naučne radove bez ikakve naknade i naplate. Kad korisnik uđe na portal, odmah mu je jasno da je riječ o pretraživaču. Nijanse plave boje upućuju na to da se radi o akademskom pretraživaču i znanstvenoj bazi”, kazala je Puljek-Bubrić.

Doista, vizualni izgled portala veoma je kreativno osmišljen i omogućava jednostavnu pretragu. Puljek-Bubrić istaknula je da će naučni radovi na portalu biti višejezični, a naslov svakog rada navodit će se na izvornom jeziku, na engleskom i bosanskom. Vrlo važan dio ovog projekta jeste i njegova promocija. “Mi ćemo kontaktirati sve iz naše baze podataka, ali i baze Ministarstva za ljudska prava, koje ima obimnu listu kontakata u dijaspori. Naučnicima ćemo se direktno obraćati, pa očekujemo da će to biti rudarski posao. Također, spremni smo dodavati sadržaje u slučaju da neki naučnici za to ne budu imali vremena”, poručila je Puljek-Bubrić.

 

PROČITAJTE I...

Svakog 4. decembra od 1993. godine do danas pripadnici Diverzantskog odreda “Dido”, uz svog komandanta brigadira Seada Rekića i saborce iz drugih jedinica, okupe se na Brezovači u podnožju Igmana kako bi odali počast dvojici poginulih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine: Adnanu Došliću i Samiru Bećiroviću. Ekipa časopisa Stav ove je godine boravila s njihovim saborcima, bilježeći kazivanja o dvojici mladića koji se nisu štedjeli u borbi za odbranu BiH

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!