Arapsko proljeće sedam godina poslije: Haos neće zaustaviti revoluciju

Prošle je sedmice u Sarajevu održana prva konferencija u organizaciji nove platforme “Sarajevo Talks by Al Jazeera Balkans” o temi Arapsko proljeće sedam godina poslije. U multimedijalnoj sali Memorijalnog centra “Kovači” o ovoj temi govorili su brojni svjetski i domaći stručnjaci za Bliski istok, na kojem se od 2011. godine dešavaju velike promjene. Od tada su do danas diktatori, ali i demokratski izabrani predsjednici svrgnuti s vlasti. Revolucije protiv vlada prerasle su u oružane pobune, ubijeno je oko 100.000 ljudi, gradovi su razoreni, države su rasturene, a sve je rezultiralo i velikim brojem izbjeglica. Došlo je do stvaranja regionalnih i međunarodnih snaga i do nastanka brojnih konflikata.

O tome zašto su i nakon revolucija i ustanaka protiv dugogodišnje vlasti na Bliskom istoku, umjesto tranzicije u demokratiju, mnoge države ušle u novu diktaturu ili potpunu anarhiju, govorio je Edhem Fočo, direktor “Al Jazeera Media Networka”. On smatra da nije realno očekivati da će se promjena od autokratije u funkcionalnu demokratiju brzo desiti u državama poput Egipta, Libije, Tunisa i Jemena, u kojima su diktatori i oficiri vladali po nekoliko desetljeća.

“Da li mislite da će ti ostaci režima dopustiti da oni tako lahko odu? Oni su akumulirali vlast tokom više decenija. Zaljevske države i druge monarhije počele su misliti da bi se to moglo i njima dogoditi i finansirali su kontrarevolucije. Oni su uspjeli uništiti taj prvi talas demokratije koja je došla u mnoge države Bliskog istoka. I sada je nastala katastrofa. U Jemenu je anarhija. U Jemenu i Libiji imamo situacije da se država može podijeliti na dva dijela. U Siriji je situacija još gora. A sirijska kriza utječe na druge zemlje regije i svijeta”, pojasnio je Fočo.

David Hears, glavni urednik Middle East Eyea, smatra da zaljevske monarhije nisu uspjele uništiti “Arapsko proljeće”, te da je to proces koji se nastavlja.

“Ja ne vjerujem da je ‘Arapsko proljeće’ mrtvo. Ovo je stvarna revolucija. Potrebno je dugo vremena za promjene. I Francuskoj revoluciji je bilo potrebno mnogo vremena. ‘Arapskom proljeću’ nedostaju mehanizmi da se ti protesti pretoče u institucije. Loši su u vladavini i oni nisu imali alate kojima bi nastavili ono što su započeli”, istakao je Hears.

Dodaje da su zaljevske zemlje doživjele šok, te da su požurile u London, a zatim i u Washington. Utvrdile su određenu mrežu lobista, a zatim su počele angažirati i novinare i podrivati samu ideju demokratije kao sistema koji bi omogućio stabilnost u njihovim zemljama. Kontrarevolucija je bila vrlo nasilna, smatra Hears, a to nasilje podijelilo je države koje su bile poprilično slabe.

On je prokomentirao i promjene u vanjskoj politici Saudijske Arabije.

“Oni stalno redefiniraju neprijatelje, prvo je to bilo ‘Muslimansko bratstvo’, sad je Iran. Tu je ukorijenjena nestabilnost i brzo pravljenje politika. Nema racionalizacije u tom procesu. Sve se vodi na principu: ‘Hajde da to uradimo i hajde da to uradimo sada'”, kazao je Hears, naglasivši da upravo takve politike prave haos u cijeloj regiji.

Predviđa i da će se taj haos nastaviti: “Sisijeva vlada u Egiptu je previše važna za plan koji se trenutno kuje, a to je da se normaliziraju odnosi s Izraelom i da se uspostavi grupa diktatora koja će na regionalnom nivou zamijeniti Arapsku ligu i stvoriti međunarodni arapski sistem koji će onda omogućiti diktaturama da zauzmu pozicije. Oni razmišljaju dugoročno, oni razmišljaju o odnosima s Washingtonom. Već imamo neke naznake da se sklapaju određeni dogovori, naročito kada je riječ o nafti i plinu, gdje će Saudijska Arabija početi trgovati s Izraelom. To je velika shema, a cilj je da se zamijene Amerika i Njemačka i njihov utjecaj.”

Urednik foruma Sharq Galip Dalay ocijenio je da je fenomen “Arapskog proljeća” veoma težak historijski proces transformacije. Bliski istok je u posljednjoj deceniji poprište brojnih sukoba i ratova, a posebnu pažnju privukli su nemiri u arapskom svijetu poznatiji kao “Arapsko proljeće”.

“Na početku nije bilo govora o sekularistima, islamistima, šiijama ili sunijama. Na početku se razgovaralo o tome šta ti ljudi žele. Sve je bilo usmjereno na njihove socioekonomske i političke zahtjeve, njihov identitet nije bio predmet diskusije. Sve se odvijalo u mirnoj atmosferi. I onda je ovaj pokret transformiran u pokret koji se bori za svoj identitet, pa smo počeli razgovarati o Arapima, Kurdima, sunijama i šijjama. I postao je sektaški i militarizirani pokret. U 2011. godini Turskoj je bilo lakše da se poveže sa zahtjevima naroda i prepoznala je šta se dešava u političkom kontekstu, a kada je riječ o borbi za identitet i vojnoj borbi, tada se uloga Turske smanjila”, rekao je. Istakao je da je trenutno pravi problem između grupe zemalja oko Saudijske Arabije, na jednoj, i Irana, na drugoj strani. Dalay smatra da se bitka uglavnom vodi zbog paranoje i političke psihologije.

“Kada pogledate analize, vidjet ćete da se ludo troši novac na borbu protiv neprijatelja koji uopće nije značajno prisutan. To je ta politička psihologija. Ogroman je strah koji je generiralo ‘Arapsko proljeće’. Zbog toga vjerujem da je osnova autoritativnih režima u tome što oni nisu u stanju prihvatiti svoju sudbinu”, ocijenio je Dalay.

Kamal Alam, sigurnosni analitičar s Instituta RUS, komentirao je stanje u Siriji, rekavši da je razlog ostanka Bašara al-Asada na vlasti to što on ima ogromnu vanjsku podršku, posebno od Rusije i Irana.

“Ideja da će on pasti bila je potpuno pogrešna. Situacija je komplicirana, danas je to rat na međunarodnom nivou i imamo igru srednje moći. I Kina ima svoju ulogu. Oni imaju 1.000 vojnika u Siriji. Čak i Kina i Indija u potpunosti podržavaju Asada”, rekao je Alam.

Ovo je prva u nizu konferencija koju organizira “Al Jazeera Balkans”. Na samom početku konferencije organizatori su poručili da je “Sarajevo Talks by Al Jazeera Balkans” nova platforma koja ima za cilj ponuditi nove medije za istraživače, novinare, stručnjake u različitim oblastima, da razmjenjuju ideje s javnošću. Smatraju da je upravo Sarajevo sjajna lokacija za slanje ovakvih poruka svijetu, ne samo o “Arapskom proljeću'” nego i o mnogim drugim temama. “Sam naziv Sarajevo je odličan brend. Uz ljude koji su ljubazni, gostoljubivi, smatramo da je ovo dobra lokacija da pošaljemo značajne poruke, ali i slike iz našeg lijepog grada. Na ovaj način Sarajevo želimo vratiti na međunarodnu mapu svijeta”, poručili su organizatori ovog događaja.

PROČITAJTE I...

Narod Bosanske krajine ne smije ostaviti prostora historiji da proizvoljno tumači povode i uzroke agresije, te opseg, efekte i ratne domete 5. korpusa. Stoga su činjenice istaknute u monografiji nepobitna istina kojom želimo staviti tačku na i, poručio je Malkoč

Taj hram spominje turski popis iz 1548. godine u nahiji Jasenici. Ne spominje je sumarni popis iz 1533. godine pa je morala nastati između tih dvaju popisa, a za vrijeme turskog gospodstva. Izgrađen je na ničijoj zemlji, na visoravni koja dominira područjem tadašnjih i sadašnjih naselja iz njene okoline, ondje gdje danas skoro da ne vodi ni jedan put, između pravoslavnih sela Potpeć i Jasenica, katoličkog sela Straža i muslimanskih sela Podorašje i Zahirovići

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!