ALMIRA HADŽOVIĆ-DŽUVO PRIJAVLJENA ZA UNIŠTAVANJE DOKUMENTACIJE

Senat je 19. jula odbio njenu žalbu, koju je u ime Hadžović-Džuvo ovoj instituciji poslala njezina advokatica Senka Nožica, zbog imenovanja vršioca dužnosti dekana Medicinskog fakulteta. Dan ranije, bivša je dekanesa, zbog poteza koje je povlačila nakon smjene, zaradila i krivičnu prijavu.

Juli je težak mjesec za Almiru Hadžović-Džuvo. Bivša dekanesa sarajevskog Medicinskog fakulteta, koju je s te dužnosti smijenilo Naučno-nastavno vijeće, žalila se Senatu Sarajevskog univerziteta. Senat je 19. jula odbio njenu žalbu, koju je u ime Hadžović-Džuvo ovoj instituciji poslala njezina advokatica Senka Nožica, zbog imenovanja vršioca dužnosti dekana Medicinskog fakulteta. Dan ranije, bivša je dekanesa, zbog poteza koje je povlačila nakon smjene, zaradila i krivičnu prijavu.

Naime, vršiteljica dužnosti dekanese Medicinskog fakulteta Amela Kulenović uputila je Tužilaštvu KS krivičnu prijavu protiv bivše dekanese Almire Hadžović-Džuvo. Prijava je podnesena zbog povrede tajnosti pisama, zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, nesavjesnog rada u službi, oštećenja računalnih podataka i programa te zbog računalne sabotaže.

Kako stoji u krivičnoj prijavi, Almira Hadžović-Džuvo naredila je 6., 7., 9. i 12. juna ove godine, neovlašteno, svojoj sekretarici Lejli Kadić da Vedadu Halilbašiću, IT mrežnom administratoru Medicinskog fakulteta, prenese njenu naredbu i kupi hitno tri eksterna diska. Nakon što je Halilbašić kupio diskove, 7. juna mu je naređeno da kopira podatke s računara sekretarice Kadić na prvi hard disk, zatim podatke s računara Benjamina Vojnikovića na drugi hard disk i, konačno, da na treći hard disk prekopira sve podatke s računara Almire Hadžović-Džuvo. Nakon toga, Halilbašiću je naređeno da izbriše sve podatke s računara. Halilbašić je to odbio, upozoravajući Lejlu Kadić kako je riječ o krivičnom djelu, te da ne želi brisati podatke.

Ipak, po nalogu Hadžović-Džuvo, sekretarica Kadić briše sve podatke s računara. Dva dana kasnije, 9. juna, Hadžović-Džuvo u prostorijama Službe za nastavu i NIR, neovlašteno, s računara Taide Kapetanović briše tonske zapise sa sjednica Nastavno-naučnog vijeća od 2012. do 7. juna 2017. godine. Tom je prilikom Hadžović-Džuvo Taidi Kapetanović oduzela i službeni diktafon koji se koristi prilikom sjednica Naučno-nastavnog vijeća. Diktafon je kasnije vratila bez tonskog zapisa. 12. juna Almira Hadžović-Džuvo neovlašteno je ušla u kancelariju profesorice Nermane Šemić te, kako stoji u prijavi, izbrisala sve dokumente u vezi s prijemnim ispitima od 2014. godine, kao i sve dokumente u vezi s preliminarnim i konačnim rezultatima prijemnih ispita.

 

PROČITAJTE I...

Za Hrapovića su “narodi napali jedni druge”, “napali smo sebe iznutra”, “narodi i narodnosti su preko noći postali jedni drugima neprijatelji”. Nigdje u tekstu nema dugo spremane velikosrpske agresije, ne spominje da se JNA, koja je od početka osamdesetih razoružavala republike i spremala se za vojnu intervenciju, ukopavala oko gradova, ne spominje se da je napala Sloveniju i Hrvatsku itd.

Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše, koju je prevela i priredila Kerima Filan, predstavlja zanimljivu, ali i veoma važnu arhivsku građu koja može pomoći u rekonstruiranju političke, ekonomske, društvene i kulturne klime u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stoljeća. Dževdet-paša je deset godina bio na položaju zvaničnog historiografa Osmanskog carstva, a jedno od njegovih djela jeste Tezakir. Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše sadrži prijevod onih dijelova Tezakira koji govore o boravku Dževdet-paše u Bosni, gdje je u svojstvu visokog državnog povjerenika proveo period od početka ljeta 1863. do jeseni 1864. godine. S obzirom na politološku, kulturološku i antropološku vrijednost njegovih spisa, još u ovom broju Stava donosimo dijelove Dževdet pašinih zapažanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!