Akcija Urban: Stav donosi detalje zbog kojih su jutros uhapšeni čelnici sarajevskog ETF-a

Prije tačno godinu dana časopis Stav objavio je članak o namjeri Elektrotehničkog fakulteta da proda zemlju u vlasništvu ove institucije na kojoj bi se trebao graditi hotel Hilton. Gotovo sve osobe koje je tada Stav spomenuo u članku jutros su uhapšene.

etf hilton

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u saradnji sa policijskim službenicima MUP-a Kantona Sarajevo, jutros su započeli realizaciju operativne akcije kodnog naziva “Urban”, usmjerene protiv organiziranog kriminala.

Kako N1 saznaje, uhapšeni su Fahrudin Oručević, bivši ministar u Vladi Kantona Sarajevo, Narcis Behlilović, bivši dekan Elektrotehničkog fakulteta, bivši prodekan za finansije Irfan Turković, vještak Kenan Softić, vlasnik firme Lake Nedžad Bubica, Enes Begović, bivši uposlenik Općine Novo Sarajevo i Lamija Maglić-Stajić, službenica za inspekcijske poslove u Općini Novo Sarajevo.

Prije tačno godinu dana časopis Stav objavio je članak o namjeri bivšeg rukovodstva Elektrotehničkog fakulteta da prodaju zemlju u vlasništvu ove institucije na kojoj bi se trebao graditi hotel Hilton. Gotovo sve osobe koje je tada Stav spomenuo u članku jutros su uhapšene.

Donosimo članak iz oktobra prošle godine u kojem se mogu naći razlozi jutrošnjeg hapšenja u Sarajevu.

Kanton Sarajevo izgubit će najmanje tri miliona maraka ako vlasnik firme LAKE Nedžad Bubica tuži Vladu ili sarajevski Elektrotehnički fakultet (ETF), kako bi mu vratili novac što je uložio u obnovu zgrade koju ETF koristi u krugu univerzitetskog Kampusa. Dugoročno, šteta će sigurno biti mnogostruko veća, zato što je bivša Uprava ETF-a ugovorila sanaciju ovog objekta koji mora biti srušen prema Master planu izgradnje Kampusa Univerziteta. Dodatno, u Vladi KS strahuju od mogućnosti da vlasnik LAKE-a traži i naknadu štete zbog izgubljene dobiti koju je planirao zaraditi izgradnjom hotela na Marijinom Dvoru, najatraktivnijoj lokaciji u Sarajevu. Stručnjaci procjenjuju da bi se Bubici mogla isplatiti odšteta i od skoro 18 miliona maraka. Upravo je parcela od oko pet hiljada kvadratnih metara na Marijinom Dvoru, koja je ETF-u prije 40 godina data na korištenje, i izvor problema s kojim se sad suočava nova izvršna vlast u Kantonu.

Bitka za Marijin Dvor traje od 1997. godine

Na ETF-u nam je potvrđeno kako su se od 1997. godine mnoge firme nastojale dočepati vrijedne građevinske parcele u Ulici Kotromanića na Marijinom Dvoru, u blizini zgrade institucija BiH. Konačno, firma LAKE prije tri godine uspjela je s tadašnjom upravom Fakulteta potpisati i sporazum prema kojem dobija u vlasništvo ovih pet dunuma višemilionske vrijednosti, a da zauzvrat renovira zgradu u krugu Kampusa koju ETF praktično iznajmljuje od Univerziteta. Tokom rekonstrukcije je ugovor s Univerzitetom o korištenju objekta u Kampusu bio pri kraju pa je čudno kako su se čelnici Fakulteta, zajedno s bivšim ministrom obrazovanja, usudili početi milionski projekt u tuđoj zgradi i pred istek ugovora?!

Građevinci kompanije LAKE ispunili su svoju obavezu, renovirali su objekt ETF-a, ali vlasnik Nedžad Bubica, čiji je brat Jusuf Bubica bio ministar u prošlom sazivu Vlade KS, još nije dobio obećano zemljište. Po mnogo čemu spornu transakciju stopiralo je Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo koje nije dalo saglasnost da se pet dunuma u Kotromanića ulici uknjiži kao vlasništvo firme Nedžada Bubice, uz obrazloženje da je ova nekretnina vlasništvo Kantona, a ne ETF-a, ali i uz ocjenu da je izvođač radova na zgradi ETF-a u Kampusu nezakonito izabran. U cijeli projekt, uz članove bivše uprave ETF-a, bili su uključeni i neki članovi ranijeg saziva Vlade KS, ministar obrazovanja Husein Oručević prije svih. Da li je ono što su oni dogovorili i učinili kriminal neslućenih razmjera utvrdit će Tužilaštvo. „Tužilaštvo Kantona Sarajevo potvrđuje da je Pravobranilaštvo ovom Tužilaštvu dostavilo informaciju s priloženom dokumentacijom koja se odnosi na navodno nezakoniti pokušaj dodjele zemljišta firmi LAKE, a isto je u vlasništvu Kantona Sarajevo, a sve to bez saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo. Nakon zaprimanja te informacije formiran je predmet koji je dat u rad postupajućem tužiocu. Postupajući tužilac vrši provjere navoda iz predmetne informacije u cilju utvrđivanja eventualnog postojanja krivične odgovornosti“, odgovorio nam je Alem Hamzić, glasnogovornik Tužilaštva.

Član bivše Vlade KS, u kojoj je premijer prvo bio Fikret Musić (SDP), a potom od novembra 2012. godine Suad Zeljković (SDA), u razgovoru za Stav tvrdi kako je riječ o dobro osmišljenom političko-rođačkom planu da se imovina Kantona da u bescijenje, pri čemu bi profitirale obje strane: naručilac radova i izvođač. „Nemam dokaza o materijalnim motivima članova uprave ETF-a, bivšeg ministra obrazovanja i drugih iz Vlade, ali se iz dokumenata vidi da su o izboru izvođača radova u Kampusu i o dodjeli zemljišta na Marijinom Dvoru na prvom mjestu odlučivali ministar obrazovanja Oručević (SDP), koji je i profesor na ETF-u, i tadašnji dekan ETF-a Narcis Behlilović. Za sve su imali političku saglasnost premijera i nekoliko članova Vlade da se to i završi. Nije im uspjelo jer je, kad je po okončanju sanacije zgrade ETF-a, 2014. godine zatražena konačna saglanost Vlade na sporazum kojim se zemljište na Marijinom Dvoru daje u vlasništvo LAKE-u, utvrđeno da je rekonstrukcija u Kampusu urađena kršenjem Zakona o javnim nabavkama, ali i konstatirano da ustupanje zemljišta na Marijinom Dvoru, kao imovine Kantona, može odobriti samo kantonalna Skupština, a nikako nekakva neformalna radna grupa u kojoj su ljudi međusobno i rodbinski povezani, a neki su njeni članovi rodbinski povezani i s bivšim premijerom“, istakao je naš sagovornik.

Uloga ministra, dekana i njegovih saradnika

Famozna radna grupa, koja je sredinom 2012. godine prvo odlučila da će obnovu zgrade ETF‑a platiti ustupanjem pet dunuma na Marijinom Dvoru, a potom taj posao povjerila Bubicinoj firmi, spomenuta je i u izvještaju Pravobranilaštva, usvojenom 9. septembra ove godine u Skupštini KS. Pravobranilaštvo nije moglo utvrditi ko je radnu grupu formirao, ali je utvrdilo da su njenim odlukama nastale i obaveze i štete po Kanton. U sastavu te radne grupe, koja je formirana 20. juna 2012. godine, bili su: ministar obrazovanja Fahrudin Oručević kao predsjednik, zamjenik predsjednika i dekan ETF-a Narcis Behlilović, članovi: prodekan ETF‑a Irfan Turković, advokat Mehmed Spaho i Ljiljana Prelčec, sekretar Ministarstva obrazovanja.

„Iz zapisnika s tri održana sastanka radne grupe za odabir najpovoljnije ponude od dvije pribavljene ponude zainteresiranih potencijalnih investitora za adaptaciju potkrovlja zgrade Elektrotehničkog fakulteta vidljivo je da su održali sastanke 20.6.2012. godine, 9.7.2012. godine i 16.7.2012. godine na kojim su razmatrali i izabrali dostavljene ponude potencijalnih izvođača radova i to: Razvojna Banka FBiH i privredno društvo LAKE d.o.o. Sarajevo. Na drugom sastanku radna grupa donijela je odluku da finansiranje rekonstrukcije zgrade ETF-a obave dodjelom zemljišta koje je vlasništvo Kantona Sarajevo, na kojem je kao nosilac prava raspolaganja upisan ETF. Na posljednjem sastanku radna grupa je kao najpovoljniju ponudu prihvatila ponudu društva LAKE d.o.o. Sarajevo koji na predmetnom zemljištu ima namjeru u saradnji s predstavnicima kompanije Hilton graditi hotel“, navelo je Pravobranilaštvo, konstatirajući da je radna grupa ovlastila dekana ETF-a Narcisa Behlilovića da nastavi saradnju s LAKE-om u skladu s prihvaćenom ponudom. Elektrotehnički fakultet zaključio je 4. oktobra 2012. godine s firmom LAKE sporazum, a naknadno i njegov aneks. Sporazumom su „ugovorili izgradnju i rekonstrukciju zgrade ETF-a u Ulici Zmaja od Bosne bb isključivo iz sredstava izvođača radova i to ne u manjem iznosu od 2 miliona KM koji bi zauzvrat radi gradnje hotela Hilton u vlasništvo dobio nekretnine koje su u vlasništvu Kantona Sarajevo“.

ETF je prošle godine obavijestio Ministarstvo obrazovanja, odnosno Vladu, da je LAKE ispoštovao obaveze završivši rekonstrukciju zgrade Fakulteta „u iznosu koji je znatno veći od dva miliona“ i zatražio saglasnosti na zaključenje ugovora o prenosu prava vlasništva na zemljištu na Marijinom Dvoru.

(Ni)je bilo podmićivanja i nagrađivanja

Pravobranilac Kemal Karić tvrdi da je aneks ugovora rađen jer je povećana vrijednost radova koje je LAKE izveo na zgradi ETF-a. Da su radovi u konačnici premašili vrijednost „ne manju od dva miliona maraka“ potvrdio nam je i bivši dekan Behlilović. On kaže da su kompaniju LAKE radovi obnove zgrade ETF-a u Kampusu koštali 3,1 milion KM, a da je vrijednost zemljišta u Kotromanića ulici, kojim im je posao trebao biti plaćen, procijenjen na 2,5 miliona KM. To što je firma LAKE u sanaciju uložila 600.000 KM više od vrijednosti nekretnine koja joj je obećana, bivši dekan ne smatra nagrađivanjem ili podmićivanjem uprave Fakulteta. Na pitanje zbog čega im je izvođač poklonio razliku od 600.000 KM, odgovorio je: „LAKE je rekao da će raditi maksimalno kvalitetno. Ja sam imao mandat da dobijem više, a ne manje.“ Behlilović naglašava da se ne boji istrage Tužilaštva i da je ponosan urađenim. Zahvaljujući rekonstrukciji zgrade koju ETF koristi, kaže, sad imaju normalne uvjete za rad. „Šta ako se utvrdi da Pravobranilaštvo nije imalo sve dokaze? Kao da je neko selektirao šta će se dostaviti. Mi imamo dokument Agencije za javne nabavke da promet nekretnina ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama, a izvođač je izabran pregovaračkim procesom. Prvo se prijavio LAKE pa Razvojna banka FBIH, koja je htjela svoju zgradu graditi na našem zemljištu na Marijinom Dvoru. Banka se povukla u finišu“, rekao je Behlilović. Ne boji se ni da će vlasnik firme LAKE Nedžad Bubica tužiti Fakultet zato što je ostao bez zemljišta na Marijinom Dvoru koje mu je Fakultet obećao u sporazumu. Behlilović smatra da je investitoru sad najteže jer je “ni na zemlji ni na nebu“. „Gospodina Bubicu doživljavam kao pozitivnu ličnost, doveo je predstavnike Hiltona, imali smo punu podršku bivših premijera i iz SDP-a i SDA, Fikreta Musića i Suada Zeljkovića, i sad je odjednom svima sve sporno“, naglašava Behlilović. Iako ETF u Kampusu koristi zgradu koju mu je posudio Univerzitet u Sarajevu (UNSA), bivši dekan tvrdi da im nije trebalo odobrenje Univerziteta za obnovu zgrade čiji su samo korisnik i koja će biti rušena. „Fakultet je imao puni pravni subjektivitet da donese takvu odluku, a Univerzitet je bio saglasan i bez ikakvih primjedbi. Ono na Marijinom Dvoru naše je. Naše pravo korištenja preraslo je u pravo vlasništva. No, krajem prošle godine poništilo je Pravobranilaštvo našu uknjižbu, isknjižili su nas kao vlasnike. To je lani bilo i uknjiženo kao naše vlasništvo. Mnoge stvari ovdje ne mirišu na dobro“, kaže Behlilović. Koje stvari ne mirišu na dobro nije želio odgovoriti. Rekao je tek da je vrijednost i radova i pet dunuma zemlje procjenjivao ovlašteni sudski vještak. „Taj dio vodio je prodekan za opće poslove Irfan Turković“, sugerirao nam je bivši dekan ETF-a.

Pomagali im članovi Vlade i Općina Centar

Turković priznaje da jeste angažirao sudskog vještaka da procijeni vrijednost nekretnine na Marijinom Dvoru i vrijednost rekonstrukcije koju je radila firma LAKE. Tvrdi da je vrijednost procjenjivana dva puta, ali i da je površina zemljišta na Marijinom Dvoru mnogo manja od 5.000 metara kvadratnih. „Pravobranilaštvo nema prave informacije. Nema tu više od 3.000 kvadrata, jer je Općina Centar već izuzela pojas uz Miljacku. Nekretnina na Marijinom Dvoru procijenjena je na manje od tri miliona, a vrijednost radova tri miliona, tu negdje. Vlada je tvrdila da se može dobiti mnogo više od 1.000 maraka po kvadratu za zemljište“, navodi Turković, koji se kao ni Behlilović nije mogao sjetiti imena vještaka. Podsjeća da UNSA prije tri godine, kada je dogovoren cijeli aranžman, nije bio integriran pa je ETF mogao samostalno odlučivati kao pravno lice. „Za sve imamo odluke Vlade Kantona Sarajevo, od Musića preko Zeljkovića. Promet nekretnina ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama, a izbor izvođača radova izvršili smo u skladu s ovim Zakonom“, kazao je Turković. Na našu opasku da bivši dekan tvrdi da su firmu LAKE izabrani direktnim pregovorima, a ne po Zakonu o javnim nabavkama, Turković je odgovorio kako nas „Behlilović sigurno nije dobro razumio“. Turković kaže da je Fakultet, a ne Kanton Sarajevo, vlasnik nekretnine na Marijinom Dvoru. Pozvao se na izmjene Zakona o stvarnim pravima koje su lani stupile na snagu i prema kojima je „pravo korištenja preraslo u pravo vlasništva“. „Na osnovu toga i uz pomoć Općine Centar mi smo zemljište lani uknjižili kao naše vlasništvo, ali ga je naknadno Pravobranilaštvo nezakonito isknjižilo. Mi smo sve radili u saglasnosti s Vladom, rekonstrukciju smo htjeli platiti zemljištem kako bismo se zaštitili da novac ne ide preko nas. Ovaj bi se zastoj do sad riješio da smo još nekog ‘uključili’. Čim se još neko ‘uključi’ u ovo, neće biti ničeg spornog. Najviše mi je žao LAKE-a, oni su uložili“, ocijenio je Turković.

Ministarstvo obrazovanja početkom ove godine u svom odgovoru Pravobranilaštvu navelo je da famozna radna grupa nije imala ovlaštenje Skupštine KS za ustupanje nekretnina koje su u vlasništvu Kantona i da izbor najpovoljnijeg ponuđača nije proveden u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, iako vrijednost premašuje cenzus od 3.000 KM do kojeg su mogući direktni pregovori. „Postupajući na naprijed navedeni način, predstavnici Ministarstva kao predsjednik (ministra Huseina Oručevića, op.a.) i član radne grupe (sekretar Ministarstva Liljana Prelčec, op.a.) stvorili su obavezu Kantonu Sarajevu“, upozoreno je u izvještaju Pravobranilaštva. A stvorena obaveza znači ili „ispunjenje obaveze predviđene sporazumom“ (ipak ustupanje obećanog zemljišta firmi LAKE) ili „naknadu uloženih sredstava izvođaču radova za slučaj neispunjenja obaveze iz sporazuma“ (3,1 milion maraka), „s posebnim naglaskom na eventualnu naknadu štete izvođaču radova nastale usljed izgubljene dobiti, s obzirom da je kroz dokaze vidljivo da je isti imao namjeru graditi hotel na zemljištu koje je predmet sporazuma, za šta su predstavnici hotela Hilton dali saglasnost“.

Ogromna šteta za Kanton Sarajevo

Nedžad Bubica, vlasnik LAKE-a, morat će biti obeštećen, bilo ustupanjem obećane parcele ili vraćanjem 3,1 milion KM, koliko je uložio u sanaciju zgrade ETF-a. „Jedan od osnovnih razloga pokretanja utvrđivanja krivične odgovornosti jeste taj da, ako se ona utvrdi, skinemo odgovornost s Kantona. Formiranjem radne grupe nastala je obaveza Kantona. Uz novac uložen u obnovu, šteta po osnovu izgubljene dobiti može biti strašna, ogromna po imovinu Kantona. Kada bi bili utvrđena krivična odgovornost, posebno predstavnika Vlade KS, onda nema osnova za traženje naknade po osnovu izgubljene dobiti“, objasnio je pravobranilac Kemal Karić.

U agencijama za nekretnine potvrđeno nam je da je u cijelom poslu bivšeg rukovodstva ETF‑a s LAKE-om procijenjena nerealna vrijednost za pet dunuma zemljišta na Marijinom Dvoru. Radi poređenja, naveli su da je dva kilometra dalje od Marijinog Dvora, kod hotela Bristol, prije tri godine dunum koštao milion i po maraka. Prema ovoj računici, iako je Marijin Dvor mnogo atraktivnija zona, vrijednost pet dunuma najmanje je 7,5 miliona KM, a vještak, čije ime nismo uspjeli saznati, to zemljište procijenio je na samo 2,5 miliona maraka. Spaho Ljajić, vlasnik agencije za nekretnine SIGENX, tvrdi da nije teško procijeniti ni koliku bi dobit investitor hotela mogao ostvariti njegovom izgradnjom u ovoj zoni. „Profit se mjeri tako što se od površine zemljišta oduzme 30 posto i ta se kvadratura množi sa od četiri do pet hiljada KM (koliko će biti investiranje po kvadratu). Dobijete rezultat da je zarada onog ko kupuje zemljište radi izgradnje hotela visoke kategorije od 14 miliona do 17,5 miliona maraka“, rekao je Ljajić.

 „Krivi su ljudi iz sistema vlasti“

Elmedin Konaković, premijer Kantona Sarajevo, kaže da spis Pravobranilaštva ukazuje na ogromne nepravilnosti u dodjeli kantonalnog vlasništva kojim raspolaže isključivo Skupština. „Ako ne bude brze intervencije Tužilaštva, poslat ćemo urgenciju, jer nas zanima šta će se dešavati s tom iznimno vrijednom zemljom. Nas najmanje zanima je li to neko uradio svjesno ili nesvjesno. Krivi su naši ljudi iz Ministarstva obrazovanja, tj. Vlade i Fakulteta koji su dio jednog sistema. Investitor u ovom slučaju nije kriv. Naprotiv, mislim da su to ljudi koji imaju namjeru dalje investirati u Kanton Sarajevo, a ovim problemom otežan je drugi proces njihovog ulaganja koje je za Kanton bitno. Ja bih volio da oni na tom prostoru grade taj hotel i da investiraju u centar Skenderiju kao što su najavili. Formalni problem jeste što je neko dao našu zemlju, a drugi je što su stali dalji investicijski procesi od ugledne kompanije iza koje čak stoji nekoliko ozbiljnih ambasada u Sarajevu“, negoduje Konaković. Ako se LAKE-u ne da obećano zemljište, oni će povrat uloženog tražiti u sudskom sporu od ETF-a, koji je također na budžetu KS. „Izvođač će vjerovatno taj novac dobiti i to na način da uz taj novac, za koji su izvršili radove, vjerovatno traže i izgubljenu dobit i štetu nastalu zbog negativne medijske priče. Jedna od mogućnosti jeste da postupimo kao u slučaju s Termalnom rivijerem na Ilidži, gdje je neko dao naših 150 dunuma za 10 posto učešća u firmi koja je bila u minusu 27 miliona KM, a mi u minusu od 2,7 miliona. To smo riješili s novim investitorom tako što smo sad vlasnici deset posto kapitala kompanije koja nije u minusu. Naše će opredjeljenje biti da li da to plati ETF ili, ipak, na neki način država tako što će investitoru dodijeliti zemlju na Marijinom Dvoru, eventualno uz neki novi aranžman. Pred Vladom su samo te mogućnosti“, precizirao je Konaković.

Konačnu odluku o tome hoće li firma Nedžada Bubice dobiti zemljište na Marijinom Dvoru donijet će Skupština Kantona Sarajevo. Kantonalni premijer napominje da niti jedna opcija ne isključuje utvrđivanje krivične odgovornosti onih koji su prekšili zakon i oštetili Kanton. Tvrdi da sve mora biti brzo riješeno jer su u vezi s investiranjem LAKE-a i gradnje hotela u saradnji s kompanijom Hilton probijeni rokovi. „Ako LAKE tuži, ne znam možemo li ostaviti sam ETF da to plati i da ga time urušimo, jer vjerovatno nema taj novac“, dodao je Konaković.

Nedžad Bubica, vlasnik zasad oštećene firme, nije želio razgovarati. Preko uposlenika svoje firme poručio nam je da o svemu što nas zanima pitamo bivšeg dekana ETF-a Narcisa Behlilovića ili sadašnjeg Samima Konjiciju, jer je „njihova ustanova preuzela obavezu potpisanim sporazumom“.

Konjicija: Sve je zanimalo samo kako uzeti atraktivno zemljište

Samim Konjicija dekan je ETF-a od maja 2015. Kaže da im se prije mjesec i po putem advokata obratio izvođač radova „radi razgovora o neprovedenim elementima iz sporazuma između njega i Fakulteta“. „Prijedlog izvođača jeste da se sjedne za sto i razgovara, ali još nismo razgovarali. Nama nikakva tužba od strane firme LAKE nije najavljena. Vještaci, a ne znam ko su ni ko ih je angažirao, napravili su procjenu: naše zemljište na Marijinom Dvoru vrijedno je 2,5 miliona KM, a vrijednost radova oko tri miliona. To zemljište, glede prava raspolaganja, Univerzitet je prenio na ETF 1972. godine u svrhu izgradnje objekta fakulteta. Od svog se nastanka prije 60 godina ETF stalno selio. Ovdje smo došli 2001. godine i nismo vlasnici ovog u Kampusu. Zanimljivo, u Master planu Kampusa nema ETF-a, nema nas nigdje. Ni sad nemamo grijanja. Ovo su naši problemi, a problem sa zemljištem rješavat će neko drugi“, rekao nam je Konjicija. Odgovarajući na pitanje je li ekonomski opravdano renovirati nešto što će se rušiti, kaže da dugo traju razgovori o iskorištavanju zemljiša ETF-a na Marijinom Dvoru, još od 1997. godine. „Fakultet duže vrijeme pokušava to zemljište iskoristiti. Puno je bilo zainteresiranih za zemljište na Vrbanji, jer je vrlo atraktivno, a nas kao Fakultet zanima samo da riješimo problem svog smještaja i uvjeta rada, a ni sada nije riješeno. Zanimljivo da se Fakultet ne planira graditi ni na tom zemljištu na Marijinom Dvoru, jedino što ih je zanimalo jeste kako to zemljište uzeti. Pravobranilaštvo kaže da je zemljište vlasništvo Kantona, i mi smo vlasništvo Kantona. Neću govoriti šta je iza svega toga, jer to zaista ne znam, jer sam dekan od 1. maja. Ali kao dugogodišnji uposlenik ETF-a znam šta su naši problemi. Složeno je pitanje to o obnovi nečeg što će se rušiti. Mi ne znamo koliko ćemo ostati u ovom prostoru“, ustvrdio je dekan ETF-a, naglašavajući da su rekonstrukcijom zgrade u Kampusu, uz ranijih 4.500 kvadrata, dobili dodatnih 1.200 kvadrata kvalitetnog korisnog prostora. Upitan je li ETF imao odobrenje Univerziteta da obnavlja zgradu u Kampusu, budući da su je od Univerziteta i dobili na korištenje, rekao je: „Postojali su kontatkti s Univerzitetom. Međutim, ne znam ni da li je Univerzitet trebao davati ikakvu formu saglasnosti jer smo mi pravno lice. Kao dekan potpisujem sve odluke i sva rješenja. Na kraju krajeva, rektor je u vezi sa štrajkom rekao da su fakulteti poslodavci.“

Bude li ETF tužen mogao bi ga zastupati Mehmed Spaho, isti advokat koji je bio i član radne grupe koja je provela cijeli sporni posao sanacije i dodjele zemljišta firmi LAKE. Konjicija navodi da Spaho i sada zastupa ETF na osnovu ugovora sklopljenog po Zakonu o javnim nabavkama. „Kad taj ugovor istekne, angažirat ćemo nekoga ako nam bude trebalo. Nadam se da neće trebati.U vezi s procedurom nabavke radova i izbora izvođača neću ništa komentirati iz više razloga.“

Presedan Univerziteta u slučaju ETF-a

U cijelom projektu obnove zgrade u krugu Kampusa sporna je i uloga Rektorata Univerziteta u Sarajevu, s obzirom da su radovi izvođeni na objektu koji su oni posudili ETF-u i koji će u konačnici biti srušen nakon obnove koja je koštala više od tri miliona. Iako članovi bivše uprave ETF-a tvrde da su za sve imali saglasnost Univerziteta, od rektora Muharema Avdispahića nismo dobili konkretan odgovor.

„Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu samostalni je ugovorni organ u smislu Zakona o javnim nabavkama te je odgovoran za provođenje postupaka u skladu sa Zakonom, a Univerzitet u Sarajevu nije nadležan da vrši nadzor nad primjenom Zakona o javnim nabavkama niti jednog ugovornog organa pa tako ni Elektrotehničkog fakulteta“, odgovorili su iz Univerziteta, upućujući nas na odredbe Zakona o prostornom uređenju KS u vezi s davanjem urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, mada smo jasno pitali samo to da li su dali zeleno svjetlo ETF-u da sanira zgradu koja nije njegova i koja će biti srušena i na šta nam nije odgovoreno.

Prema Statutu Univerziteta, jedna od njegovih jedinica jeste Centar za održavanje i izgradnju Kampusa koji je, između ostalog, nadležan za praćenje stanja objekata u Kampusu, ali i za njihovu obnovu i održavanje. Nezvanično, uposlenica Centra rektora Avdispahića upozorila je na vrijeme kako je štetno sanirati građevine predviđene za rušenje i kako je to što je dopušteno ETF-u presedan. Očigledno, Avdispahić ovo upozorenje nije uzeo u obzir. Simptomatično je da Avdispahić ranije nije dao saglasnost Farmaceutskom fakultetu, čija je uprava u krugu Kampusa namjeravala graditi montažni objekt u kojem bi bio smješten amfiteatar za studente.

 

PROČITAJTE I...

Po teoriji vladajućeg sloja, ekonomska izgradnja zahtijevala je visokoobrazovanog i kulturnog čovjeka, dok su upravo kultura i prosvijećenost doprinosili bržem i uspješnijem razvoju. Upravo zato što je u Jugoslaviji, a samim time i u Bosni i Hercegovini, bilo riječ o masovnoj kulturi koja je trebala obuhvatiti sve slojeve stanovništva i prenijeti mu poruku socijalizma

Najstariji podatak koji govori o postojanju Mostara jeste iz 1468./69., kada je evidentirano postojanje trga i nahije pod imenom Köprü Hisar (Most pored tvrđave). Osmanska vlast, koja je u postojećim tvrđavama na ovim prostorima vidjela vojno-strateški značaj, dala je sredstva za njihovu popravku te izgradnju mosta koji će spajati dvije obale Neretve.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!