fbpx

Zlatko Guzin, nosilac liste “Koalicija za Mostar 2020”: Mostar više nikada neće biti slučaj

Uvijek pozitivno razmišljam i sada se stvorila atmosfera, stvorena je široka koalicija s vrlo diferentnim strankama po nekom političkom i ideološkom vokabularu koje su uspjele dogovoriti zajedničke principe za koje smatram da su dobri, da ih treba poštovati. Idemo u jednu, nadam se, poštenu utakmicu, da pokrenemo ovaj grad koji apsolutno zaslužuje da bude potpuno drugačiji nego što je sada

Razgovarao: Nedim HASIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Mostarski doktor Zlatko Guzin, direktor Regionalne bolnice “Safet Mujić”, nosilac je liste “Koalicija za Mostar 2020”, koja je za naredne lokalne izbore okupila SDA, SBB, DF, Stranku za BiH i BPS. Guzin ekskluzivno za Stav govori o razlozima zbog kojih se odlučio ući u politiku, teškim danima koje je proveo u mostarskoj ratnoj bolnici, o “Veležu” i budućnosti najvećeg hercegovačkog grada.

STAV: Vijest da ste nosilac liste “Koalicija za Mostar 2020 izazvala je nemalo iznenađenje među Mostarcima, ali u isto vrijeme mnogi smatraju kako je to odličan potez.

GUZIN: Nisam imao ambicija niti sam planirao aktivirati se u politici. Međutim, stigla je ponuda, molba, da budem nosilac liste i, jednostavno, Mostar je prevagnuo. To je moj grad, tu sam stalno. Bio sam ratni ljekar, kao mladu osobu rat me je zatekao u ratnoj bolnici. Nakon rata sam ovdje obavio specijalizaciju, subspecijalizaciju, postao stjecajem okolnosti i direktor bolnice. Nakon što mi je ponuđeno da nosim listu, podržali su me ljudi do čijeg mi je mišljenja veoma stalo i odlučio sam da krenemo u ovaj posao, jer mislim da možemo napraviti nešto dobro u Mostaru. To je za mene veoma neracionalan potez u nekom personalnom smislu, međutim, smatram da Mostar zaslužuje žrtvu i angažman da se napravi nešto dobro u njemu.

STAV: Šta treba Mostaru, šta je najprioritetnije u ovom trenutku?

GUZIN: To je teško pitanje, treba puno vremena da se na njega odgovori. Meni stalno jedna riječ bode uši, riječ koja je najčešće spominjana: nenormalan. Kažu: nenormalan grad. Sve ono što je nenormalno, što nije uredu, toga u Mostaru jako puno ima. Mostar je bio podijeljen grad, dugo je trebalo da se napravi kakva-takva jedinstvena administracija, 12 godina nismo imali izbore, nemamo zakonodavnu vlast, mnoge stvari neophodne za normalno funkcioniranje grada su na čekanju i jednostavno se ne mogu realizirati jer ne postoji Gradsko vijeće. Uvijek pozitivno razmišljam i sada se stvorila atmosfera, stvorena je široka koalicija s vrlo diferentnim strankama po nekom političkom i ideološkom vokabularu koje su uspjele dogovoriti zajedničke principe za koje smatram da su dobri, da ih treba poštovati.

Idemo u jednu, nadam se, poštenu utakmicu da pokrenemo ovaj grad koji apsolutno zaslužuje da bude potpuno drugačiji nego što je sada. Pripadam onoj generaciji koja je imala priliku živjeti u Mostaru prije rata, tinejdžerske dane živio sam u Mostaru kada je on bio centar, i muzički i privredni i kulturni i sportski centar cijele regije. Živio sam ovdje i dane teške nesreće, strašnog ratnog razaranja, gubitka ljudi, odlaska mladih… Sada je, mislim, sazrelo vrijeme da nakon 20-25 godina stvari stavimo ad acta i krenemo jednim novim smjerom, s novom energijom i drugačijim ponašanjem jer nam je svima u cilju da nešto napravimo. Imam iskren i jasan motiv, a mislim da grupa ljudi okupljena oko ovog projekta to može napraviti.

STAV: Je li Mostar i danas podijeljen grad?

GUZIN: Teško je to ocijeniti. Jeste, ali ne u onolikoj mjeri u kojoj je bio prethodnih godina. Nije baš sve u gradu negativno, ima dosta napretka, ima puno toga pozitivnog. Stvar je u tome da ljudi među sobom jako dobro komuniciraju. Mislim da je odnos građana prema Mostaru i samih građana međusobno mnogo bolji, mnogo je bolja kohezija nego što je to prezentirano na političkom nivou. Drugačije će biti kada i politika bude ta koja će težiti stvarnom ujedinjenju mostarskih institucija.

STAV: Ko su ljudi koji će s Vama najbliže sarađivati?

GUZIN: Kompletna gradska lista napravljena je od ljudi iz raznih političkih stranaka, na njoj su i nestranački ljudi, nezavisni intelektualci i takav njen sastav jedan je od razloga zašto sam ovo i prihvatio. Imamo široku bazu. Širok front onih koji imaju iskrene i pozitivne namjere za ovaj grad.

STAV: Nosilac ste liste “Koalicija za Mostar”, koja je, realno, najjača probosanska opcija. Pored nje, tu su još tzv. građanska koalicija te stranka koju predvodi Semir Drljević. Zašto se ta dva, nazovimo ih tako, bloka nisu pridružila Vama?

GUZIN: Do sada nisam bio u politici pa vam kao političar ne mogu odgovoriti. Kao Mostarac, razmišljam demokratski. Bez obzira na sve, svačije je pravo da na svoj način prezentira vlastitu političku artikulaciju. Neću reći ništa loše o njima, mislim da i te stranke ili grupe razmišljaju pozitivno kada je Mostar u pitanju. Moji nastupi neće biti negativni, bit će afirmativni u onome što zastupamo, normalno, ne uskraćujući pravo drugima da iskažu svoje stavove.

STAV: Mislite li da ćete u Gradskom vijeću, bez obzira na ideološke ili neke druge razlike, nastupati jedinstveno?

GUZIN: To ne znam, to zavisi od rezultata izbora i konstelacije snaga, ali mislim da nema razloga da se tu ne nađe zajednički imenitelj i da se ne ide zajedno.

STAV: Nakon više od decenije Ljubo Bešlić odlazi s mjesta gradonačelnika. HDZ je također ozbiljno ušao u izbornu bitku. Borba za Gradsko vijeće bit će teška i, čini se, nikad ozbiljnija?

GUZIN: Hoće, bit će vrlo teška. Na još dvije liste su dvojica ljekara, dvojica kolega koje poznajem i uvažavam, za koje apsolutno ništa negativno nemam reći. Dapače, to su kolege u struci, poznajemo se, radi se o vrlo stručnim i dobrim kolegama. Politička borba će biti teška, ali, nadam se, i korektna, koju ćemo voditi argumentima i programima i na kraju će građani Mostara odlučiti koja je to lista za koju smatraju da je najbolja. A ja sam uvjeren da će to biti naša lista.

STAV: Zanimljivo je da listu HDZ-a nosi također doktor, direktor Doma zdravlja Mario Kordić. Listu koja okuplja stranke sa srpskim predznakom nosi Velibor Milivojević, doktor iz Bolnice Nevesinje. Doktori u politici izgleda su specifikum bosanskohercegovačke političke scene?

GUZIN: Pa dobro, ne bih ja baš rekao da je to nekakav fenomen. Doktori pripadaju intelektualnoj grupi ljudi koji su možda najčešće u kontaktu s običnim čovjekom. Možda najbolje poznajemo probleme “malog čovjeka”, običnog građanina. Nije to ni strašno ni čudno kako se to često u javnosti interpretira. Posebno nije čudno kada su u pitanju lokalni izbori. Mi mnogo realnije sagledavamo osnovne ljudske probleme s kojima se ljudi svakodnevno susreću. Ljekari u politici i nisu toliko čudo, mada bi bilo bolje kada bi se profesionalni političari bavili politikom, mada to nije pravilo, pogotovo na lokalnom nivou vijećnici dolaze iz naroda pa nema razloga da to ne budu i ljekari. Možda je to neka poruka političarima da se zapitaju trebaju li se više spustiti u bazu, među narod i komunicirati s građanima.

STAV: Šta su problemi mostarskog “malog čovjeka?

GUZIN: Mostar, nažalost, više nije centar, ni u ekonomskom ni u bilo kojem drugom smislu. Mostar nije ni sportski centar, nema sportsku dvoranu, nema sportske terene, komunalna infrastruktura je neuređena. Mostar ne ispunjava osnovne ljudske potrebe građana, a on to mora raditi ako pretendira da bude jedan savremen, evropski grad.

STAV: Vratimo se Vašim doktorskim počecima. Vi ste doslovno s fakulteta “upali” u mostarsku ratnu bolnicu?

GUZIN: Diplomirao sam u Sarajevu 1991. godine i kao mladi ljekar, kada sam trebao raditi i stažirati, dočekao sam rat. Bio sam dio ratne bolnice, dio njene hirurgije i zbog toga sam i zavolio hirurgiju…

STAV: Vama je rat bio specijalizacija?

GUZIN: Pa, na jedan način jeste. Jedno ogromno iskustvo u vrlo, vrlo teškim momentima. Na taj sam dio svog života izuzetno ponosan, na svoj i angažman svojih kolega. Danas se i ne volim previše sjećati tih vremena, ne volim o tome ni pričati jer je to bio ružan period. Znalo se desiti da nam u danu stigne 80 ili 100 ranjenih ljudi, da u sali provedete 48 sati. Tada sam bio asistent starijim kolegama koji su operirali, znali smo ne spavati po nekoliko dana i noći. Bilo je teško, veoma teško, ali, opet kažem, veoma sam ponosan na taj dio svog života.

STAV: Ko su bile kolege od kojih ste tada učili, ko su Vam bili uzori?

GUZIN: Najveći uzor mi je bio tadašnji hirurg, rahmetli doktor Zlatko Skikić. Zaim opći i neurohirurg doktor Hafid Konjhodžić, kao i jedini naš anesteziolog, rahmetli doktor Dragan Milavić. To je bio taj kostur, sve što smo imali od starijih kolega uz nas nekolicinu mlađih koji smo tu bili. I s njima smo iznijeli taj teret. Iskustvo koje nosimo je neprocjenjivo, te detalje koje imamo u sebi. Ali u principu, takav sam čovjek da potiskujem taj rat i sve te strahote koje smo proživjeli. Normalno, sjećam ih se s ponosom, ali bogami, bili su to vrlo, vrlo teški momenti.

STAV: Koliko Vas je ta situacija, kada ste iz fakultetskih klupa upali u ratnu hirurgiju, u ratnu bolnicu u mostarskom paklu, odredila kao stručnjaka, ali i kao čovjeka?

GUZIN: Iskreno, veoma mnogo. Moja je želja, kada sam bio student, bila ginekologija. Rat je implicirao moj profesionalni ostatak života i tu sam se na kraju našao. Nekada ne postanete ono što inicijalno želite. Našao sam se u hirurgiji, kasnije specijalizirao opću, a subspecijalizirao vaskularnu hirurgiju.

STAV: Ko je Zlatko Guzin privatno, van bolnice i politike?

GUZIN: Običan porodičan čovjek, oženjen, otac dvoje djece. Porodica je bila apsolutno protiv mog angažmana u politici, apsolutno (smijeh, op. a.). Naravno, nakon razgovora i dogovora, dobio sam od njih podršku. Znaju oni da je to žrtvovanje, da to za sobom povlači mnogo vremena van kuće, a ja sam vam veoma porodičan čovjek i najviše volim vrijeme provoditi sa svojom porodicom. Neke će se stvari vjerovatno mijenjati, ali nadam se da ćemo se uspjeti uskladiti jer se za porodicu uvijek nađe vrijeme.

STAV: Jeste li veležovac?

GUZIN: Apsolutno!

STAV: Svaki navijač u sebi nosi neki trenutak, nešto čemu je svjedočio i što mu je urezano u pamćenje. Šta je to što Vi nosite u sebi kada pomislite na “Velež?

GUZIN: Dva su detalja, evropska “Veležova” utakmica protiv “Lokomotive” i gol Dušana Bajevića, koji je tada bio pred krajem karijere, i polufinale Kupa “Maršala Tita” u Beogradu, “Velež” protiv “Partizana”, utakmica na koju smo išli vozom i koju nikada neću zaboraviti.

STAV: Kako ćete, kao moguće budući gradonačelnik, pomiriti u sebi dva mostarska kluba?

GUZIN: To treba sve shvatiti kao sport. Nemam apsolutno ništa protiv “Zrinjskog”, želja mi je da te utakmice budu derbi u pravom smislu riječi, kao što je to svugdje u Evropi, da se razvija jedan fini sportski rivalitet, da utakmice “Veleža” i “Zrinjskog” prestanu biti sigurnosni, a postanu vrhunski sportski događaj. U tom pravcu trebamo i raditi i taj rivalitet tako shvatiti.

STAV: Ko su ljudi s kojima se družite, s kojima provodite vrijeme nakon posla? Ko su Vaši prijatelji?

GUZIN: Vrlo različite grupe ljudi. Ima puno prijatelja, svih vjera, svih nacija i profila. Tu se ne mogu požaliti, moje društvo čine zaista divni ljudi.

STAV: Direktor ste bolnice “Safet Mujić. Kako funkcionirate u ovom vremenu pandemije?

GUZIN: Korona je odredila da se malo drugačije ponašamo nego što smo to činili u nekim drugim vremenima. Sve ovo vrijeme uspijevali smo da radimo i onu drugu patologiju, borbu s koronom na sebe je preuzela Sveučilišna klinička bolnica, na osnovu odluka Kriznog štaba. Imamo s kolegama vrlo korektnu saradnju, naši su se infektolozi uključili u rad te bolnice, odnedavno kolegama s Bijelog Brijega pomažu i naši anesteziolozi. Zajedno se borimo jer, nažalost, u Hercegovini imamo trend povećanja broja oboljelih i povećanje broja hospitalizacija. Mislim da se, zasad, zdravstveni sistem u Kantonu i gradu uspješno nosi s koronom, mada stalno moramo upozoravati na nedisciplinu određenih slojeva ljudi koji apsolutno ne poštuju mjere i ugrožavaju i zdravstveni sistem i ostali dio stanovništva. Molim i apeliram i ovom prilikom na ljude da poštuju veoma jednostavne stvari. Zar je problem da nose masku, drže distancu i održavaju ličnu higijenu nešto češće nego što to obično rade? Molim ih da izbjegavaju svadbe i da ne idu na mjesta na kojima se okuplja mnoštvo ljudi.

STAV: Prije ovog razgovora raspitivao sam se o Vama kod kolega novinara u Mostaru. Pozitivno su iznenađeni Vašom kandidaturom jer ste osoba koju itekako cijene. Jedna od njih kazala mi je, citirat ću, kako ste “divna osoba, vrstan hirurg i dobar čovjek koji je pomagao kome je stigao, bez uputnica i knjižica”, ali da se boji da će Vas, kako mi je rekla, “mostarska politika pojesti. Hoće li Vas zaista pojesti?

GUZIN: Neće. Nešto mi se slično dogodilo kada sam imenovan za direktora bolnice. Nisam ni tada imao namjeru biti direktor bolnice, nemam potrebu za nekakvom ličnom afirmacijom ili eksponiranjem. Ne znam koliko su me ljudi proteklih godina uopće vidjeli u medijima. Jednostavno, to nisam volio, niti volim, samo sam želio raditi svoj posao, trudio se da dam maksimum za ovu bolnicu, da dam sve što sam mogao. Mislim da smo napravili dosta toga ovdje. Isto su mi tako, prije nego što sam imenovan, govorili da sam premlad da budem direktor. Ali mislim da se može napraviti dobar posao u Mostaru. Mislim da me neće politika pojesti jer smatram da radim jednu ispravnu stvar. Najbitnije je što ćemo okupiti jedan dobar tim ljudi oko sebe koji će zadani posao shvatiti vrlo odgovorno, koji će raditi zakonito, transparentno, s punom odgovornošću. Nemamo mi samo prava, svako od nas treba da zna šta mu je odgovornost.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI