Završava se prvi mandat reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića: Tiha voda bregove valja

Islamska zajednica na čelu s Huseinom ef. Kavazovićem pronašla je put do vlastitosti, optimalnu mjeru oštrine i dostojanstva, ne gubeći svoj dignitet u dnevnopolitičkim obračunima. Ono što je falilo reisu Kavazoviću u proteklih sedam godina jeste populizam. Hvala Bogu da je tako, jer Islamska zajednica ne smije, upravo zbog vlastitog moralnog kredibiliteta, preuzimati raširene javne diskurse koji počesto liče na dobro uhodani “reality show”

 

Piše: Hamza RIDŽAL

Proteklo je sedam godina od kako je za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran Husein-efendija Kavazović. U njegovom (prvom) mandatu na poziciji duhovnog predvodnika zajednice muslimana u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori urađeno je mnogo. Moment koji je obilježio Kavazovićev sedmogodišnji mandat zasigurno jeste kolektivni ukop žrtava i obilježavanje dvadesetogodišnjice genocida u Srebrenici. Njegova rečenica “Okrenite se prema Kibli!”, s kojom je Kavazović umirio uskomešanu masu od preko 50.000 ljudi, najbolji je svjedok autoriteta koji reisul-ulema ima u bošnjačkom narodu.

Ta je rečenica istovremeno i paradigma cijelog njegovog mandata u kojem se Islamska zajednica okrenula od dnevne politike prema krucijalno važnim pitanjima za vlastiti opstanak i očuvanje duhovnog i simboličkog potencijala koji ima u očima muslimana Bošnjaka. Odlučno krenuvši u proces depolitizacije Islamske zajednice, reisul-ulema je u posljednjih sedam godina nastupao s pozicije duhovnog autoriteta. Uspio je pravovremeno nastupati s te pozicije čak i onda kada se oglašavao o apriorno političkim fenomenima, kao što je slučaj s reakcijama na izjave Kolinde Grabar Kitarović i Viktora Orbana, ne ostavljajući prostora da se ta pozicija kompromitira političkim konotacijama.

Vrlo je važno naglasiti da je IZ ostala stabilna u posljednjih sedam godina, bez obzira na različite struje unutar vlastitih redova, kojih je uvijek bilo i kojih će uvijek biti. Ona je u javnom prostoru nastupala kao jedinstveno tijelo, a njeni uposlenici nisu ni na koji način kompromitirali poziciju i dignitet reisul-uleme, što mnogo govori o novouspostavljenoj klimi u Zajednici.

Najvažniji proces koji je pokrenut u Islamskoj zajednici, a koji, s obzirom na svoju delikatnost, ima i šire političke i društvene konotacije, jeste stavljanje paradžemata pod kontrolu Islamske zajednice. Upustivši se u ovaj vrlo rizičan proces, reisul-ulema je čvrsto stao u odbranu Ustava Islamske zajednice, tradicionalnog islama u Bosni i Hercegovini, hanefijskog mezheba u fikhu (pravu, jurisprudenciji) i maturidijskog mezheba u akaidu (teologiji, dogmatici). Ne treba zaboraviti da je tim potezom Kavazović čvrsto stao i na branik države Bosne i Hercegovine, susprežući ideologije koje su promovirane u nekim od paradžemata, a koje zagovaraju literalizam i radikalan pristup društvenoj stvarnosti.

Stavljanjem paradžemata pod kontrolu Islamska zajednica je pokazala spremnost da se suoči s vrlo ozbiljnim izazovima i da jasno brani ključne poruke islama, što je i njena temeljna zadaća. Na tom tragu treba čitati i zajedničku izjavu o osudi terorizma i nasilnog ekstremizma koju je potpisalo trideset i sedam bošnjačkih lidera, a koju je inicirao upravo reis Kavazović.

Islamska zajednica trenutno ima postojane odnose s katoličkom, jevrejskom i pravoslavnom vjerskom zajednicom, a u posljednjih sedam godina posebno je intenziviran međureligijski dijalog. U našem političkom i društvenom kontekstu, koji je posebno bitan u ovom slučaju, pomaci u međureligijskom dijalogu mogu predstavljati ključ za stabilizaciju i širi društveni progres. Islamska zajednica na čelu s Huseinom ef. Kavazovićem razvila je konstruktivan i stabilan odnos prema državi, pozicionirajući se kao gradivni, a ne rušilački faktor, što je posebno bitno istaći jer, s druge strane, država nije riješila njen status, čime je taj odnos neravnopravan.

U posljednjih sedam godina IZ je inicirala i poboljšanje integracije bošnjačkih džemata u dijaspori (Švedska i Njemačka ilustrativni su primjeri). Reisul-ulema je predano obilazio povratničke džemate i davao podršku imamima u manjem bh. entitetu, dostojanstveno reagirajući na napade na imame koji su se dešavali u njegovom mandatu i doprinoseći smirivanju međunacionalnih tenzija. Posebno je važna i akcija otkupljivanja kurbana od muslimana iz povratničkih sredina, za šta Kavazović nosi izričite zasluge, čime je direktno potpomognut održivi povratak.

Islamska zajednica realizirala je u Kavazovićevom mandatu i brojne infrastrukturne projekte, od kojih su neki rađeni i u saradnji s drugim državama, kakav je, naprimjer, Studentski dom Islamske zajednice u Sarajevu. Nastavljena je izgradnja džamija, intenziviran društveni aktivizam Islamske zajednice, povećan fond Bejtul-mala, zajedničke kase svih muslimana, i broj stipendija za učenike i studente, realizirani brojni projekti humanitarnog karaktera… Sve ove projekte nisu pratili javni skandali koji bi kompromitirali moralnu poziciju Islamske zajednice.

Prigovori da je Islamska zajednica mogla puno više učiniti u proteklih sedam godina jesu tačni, ali samo ako se u obzir ne uzme kompleksnost njene pozicije kao nevladine organizacije u jednom vrlo složenom političkom i društvenom kontekstu. Kad se to ima u vidu, onda je jasno da je s Huseinom ef. Kavazovićem Islamska zajednica pronašla put do vlastitosti, optimalnu mjeru oštrine i dostojanstva, ne gubeći svoj dignitet u dnevnopolitičkim obračunima. Ono što je falilo reisu Kavazoviću u proteklih sedam godina jeste populizam.

Hvala Bogu da je tako, jer Islamska zajednica ne smije, upravo zbog vlastitog moralnog kredibiliteta, preuzimati raširene javne diskurse koji počesto liče na dobro uhodani reality show. Karakter mandata Huseina ef. Kavazovića najbolje je oslikan u narodnoj poslovici Tiha voda bregove valja.

PROČITAJTE I...

U pismu upućenom načelniku Bjelopoljskog okruga 21. maja 1924. godine Jusuf Mehonić veli: “I tako, s Božijom pomoći, jedanaest godina borim se uz prkos neprijatelju, najprije (protiv) Crne Gore, pa protiv Nesretnog Švabe, pa protiv vas, evo pet godina. Što ste znali i umjeli marifetluka kurisali ste (preduzeli), i sa novcem, i sa patrolama, i sa špijunima – da nas smirite, i nije vam dao Bog”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Pa Bruda 11.10.2019.

    BREGOVE ili BRIJEGOVE?

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!