fbpx

Zavirite u Spomen-sobu agresije na Mostar: Stradanje grada se nikada ne smije zaboraviti

Objekat je zamišljen i kao mjesto budućih obilježavanja važnih datuma, poput rušenja Starog mosta, zločina na Uborku i Sutini, zločina na Heliodromu, kao i obilježavanja Dana bijelih traka i sjećanja na Prijedor, genocida u Srebrenici ili maskara na Tuzlanskoj kapiji i pijaci Markale

 

 

Spomen-soba agresije na Mostar otvorena u junu prošle godine u naselju Donja Mahala, jedan je u nizu uspješnih projekata Udruženja građana “Sinovi Mahale“.

Idejni tvorci kažu kako je to soba sjećanja, a ne soba mržnje, odnosno prostor za buduće generacije, koje ne smiju zaboraviti ono kroz što su prošli njihovi sugrađani u periodu između aprila 1992. i oktobra 1995. godine.

Izložena su, između ostalog, improvizirana i druga oružja koja su borci Armije Republike BiH koristili u odbrani grada te veliki broj fotografija iz ratnog perioda.

Objekat je zamišljen i kao mjesto budućih obilježavanja važnih datuma, poput rušenja Starog mosta, zločina na Uborku i Sutini, zločina na Heliodromu, kao i obilježavanja Dana bijelih traka i sjećanja na Prijedor, genocida u Srebrenici ili maskara na Tuzlanskoj kapiji i pijaci Markale.

Ideja je stara osam godina, a sve je krenulo s rekonstrukcijom javne česme u Donjoj Mahali, koja je otvorena u spomen na šehide Grada Mostara. Idejni projekat uradio je Anel Jakirović, a vrijednost kompletnog projekta procijenjena je na 44 hiljade maraka.

“Za godinu ipo uspjeli smo prikupiti novac i izgraditi sobu koja ostaje budućim naraštajima. Do pandemije koronavirusa bilježili smo brojne posjete turističkih grupa, a ideja je da nakon korone okupljamo djecu iz mostarskih škola i vrtića i učimo ih o važnim događajima i ljudima iz prošlosti. Za strane turiste namjeravamo aktivirati osobu – svjedoka stradanja u Mostaru koja bi pričala o onome kroz šta smo prošli”, kaže predsjednik Udruženja “Sinovi Mahale“, Dževad Pašić.

Aktivisti ovog udruženja uskoro namjeravaju obnoviti izložene fotografije u sobi, a za to su potrebna i određena novčana sredstva.

Pašić je i ovim putem uputio poziv institucijama i pojedincima da pomognu Udruženje kako bi i spomen soba ubuduće bila ljepša i funkcionalnija.

“Ipak smo uspjeli napraviti nešto što nije nijedno udruženje u ovom gradu. Naša velika želja je da do 15. aprila, Dana Armije RBiH, soba bude u novom ruhu“, kazao je.

Veliku pomoć prilikom gradnje i kasnije pružio je Centar za mir i multietničku saradnju Mostar. Između ostalog, ova institucija ustupila je brojne fotografije iz vremena rata koje su sačuvane i trenutno se čuvaju u Centru.

“Gospodin Safet Oručević, koji je inače direktor Centra, pomogao nas je sa 12 hiljada maraka. Također, moramo zahvaliti i gospodi Edinu Mušiću, Šerifu Špagi i Adilu Šuti, kao i JP Komunalno koji su također pomagali”, rekao je Pašić.

Sinovi Mahale pozvali su sugrađane, koji imaju bilo kakav ratni eksponat, da ih ustupe Udruženju i tako obogate Spomen-sobu te pomognu da se istina o agresiji na Mostar čuva u budućim generacijama.

PROČITAJTE I...

“Kada je u pitanju ostavština Alije Izetbegovića, veoma je teško izdvojiti nešto i narušiti cjelinu koju je on ostavio iza sebe. Ono što je zasigurno kao trajna kategorija ostalo iza Alije Izetbegovića jesu njegova djela, koja su prevedena na više od 10 jezika. Svakom ko je čitao knjige Alije Izetbegovića jasno je koliko su one još uvijek savremene i aktuelne, a samim tim i primjenjive. Iz tog razloga, Fondacija kao jedan od ključnih prioriteta u svom radu stavlja promoviranje i približavanje djela Alije Izetbegovića djeci i mladima. Načini čitanja i prikupljanja informacija kod mladih ljudi su se drastično promijenili, tako da se Fondacija okreće novim metodama da kroz društvene platforme, interaktivne radionice i digitalne medije animira mlade ljude i potakne ih da čitaju i istražuju o Aliji Izetbegoviću

Praktično, posljednji dan, kada smo mi rekli porodici da se očekuje smrtni ishod predsjednika Izetbegovića za dan-dva, on je primio tadašnjeg predsjednika turske Vlade Recepa Tayyipa Erdogana. Ta njegova snaga je bila fascinantna, rekao je ranije u ekskluzivnom intervjuu za AA prof. dr. Enver Raljević, dugogodišnji šef Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS-a i šef konzilija koji je liječio Izetbegovića

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!