fbpx

Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima: Kako su uhljebi i prevaranti zbog novca ojadili obrtnike

U Federaciji BiH ima približno 50.000 registriranih obrta. Dakle, prema Prijedlogu zakona, obrtničke komore prikupile bi 1,2 miliona maraka godišnje. I to je mnogo, ali je znatno manje spram onoga što su obrtnici obavezni plaćati prema važećem Zakonu. Naime, članarina za obrtničke komore jedan je posto od prosječne plaće u Federaciji BiH. Ako je prosječna plaća u FBiH približno 900 maraka, obaveza obrtnika jeste da plaćaju devet maraka mjesečno za članarinu. Prema tome, ukupna godišnja članarina za obrtničke komore iznosi 5,4 miliona maraka. Razlog za obaranje Prijedloga zakona očit je. Željko Babić i SDP-ovi uhljebi imaju više od pet miliona razloga za obaranje zakona

Piše: Jakub SALKIĆ

U Domu naroda Parlamenta Federacije BiH oboren je, tj. nije dobio potrebnu većinu glasova, Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, koji bi obrtnicima u FBiH donio čitav niz unapređenja i uveliko im olakšao poslovanje. Ono što je posebno tragično i porazno jeste to da glavni razlog za neusvajanje novog zakona leži u činjenici što se čak 16 od 58 izabranih delegata, dakle više od četvrtine, naprosto nije pojavilo na sjednici.

Od prisutna 42 delegata, za zakon je glasalo njih 29, osam ih je bilo protiv, a pet je ostalo suzdržano, što znači da zakon nije dobio potrebnu većinu od trideset glasova. Nedostajao je samo jedan glas, koji bi se sasvim sigurno našao da je šesnaest delegata ispunilo svoju obavezu prema građanima i pojavilo se na svom preplaćenom radnom mjestu.

Protiv zakona bili su delegati SDP-a te nezavisni delegat Damir Marjanović. Niti jedna druga opcija nije bila protiv. A SDP se nije ni udostojio predložiti vlastite amandmane kojim je uvjetovao glasanje za zakon.

Obrtnici su ogorčeni. Naime, pet godina čekaju usvajanje novog zakona. Priprema za njegovu izradu počela je 2015. godine, 2017. je ušao u proceduru, u septembru 2019. usvojen u Predstavničkom domu, a prošle sedmice nije dobio potreban broj glasova u Domu naroda. Obrtnici će sada morati čekati najmanje dvije godine da se zakon ponovo stavi u proceduru. Prije petnaestak dana, tokom sjednice na kojoj je razmatran ovaj zakon i koja je prekinuta prije izjašnjavanja o Prijedlogu zakona o obrtu, delegat iz SDP-a Aner Žuljević prenio je stavove predsjednika Obrtničke komore Federacije BiH Željka Babića o tome kako zakon nije dobar.

NAKNADNA PAMET I JOŠ DVIJE GODINE VARANJA

Obrtnička komora Federacije BiH problematizira određene članove zakona i tvrdi da nije uredu da obrtnik odgovara ličnom imovinom dok osnivač društva s ograničenom odgovornošću odgovara samo s 2.000 maraka osnivačkog kapitala. Također, Babić smatra, a prenose SDP-ovi zastupnici, da obrtniku treba dopustiti da, pored osnovne djelatnosti, obavlja i prodaju artikala sličnih osnovnoj djelatnosti. Tvrde da nije dobro da se Vlada zakonski miješa u pitanje članarina za obrtničke komore uvođenjem fiksne članarine od dvije marke. Osim toga, nezadovoljstvo je iskazano i u vezi s članovima zakona koji se odnose na to ko se može smatrati pomažućim članom domaćinstva, te mogućnostima kupoprodaje obrta.

Međutim, postavlja se pitanje otkud primjedbe Obrtničke komore tek kada je Prijedlog zakona bio na korak do završetka parlamentarne procedure.

Podsjetimo, na osnovu zaključka oba doma Parlamenta Federacije BiH o Nacrtu zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH provedena je tromjesečna javna rasprava. Sva kantonalna ministarstva privrede imale su u periodu konsultacija aktivnu ulogu i zajedno s predstavnicima obrtničkih komora kantona organizirali i održali javne rasprave na kojima su učestvovali svi zainteresirani akteri na koje se odnosi ovaj zakon, a sve s ciljem davanja doprinosa za donošenje što kvalitetnijeg propisa. Također, u zakon su uvrštene primjedbe stručne službe Saveza općina i gradova FBiH. Nacrt zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH apsolutno je podržala i Obrtnička komora FBiH, ali Prijedlog zakona nije, iako su Prijedlog i Nacrt sadržajno identični. Jedina razlika između Nacrta i Prijedloga zakona o obrtu i srodnim djelatnostima jeste to što su redni brojevi članova Nacrta i Prijedloga zakona različiti, a koje problematizira Obrtnička komora.

Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH poslalo je prije sjednice Doma naroda svim delegatima pismo u kojem se navodi da je Obrtnička komora podržala zakon, objasnilo da su Nacrt i Prijedlog identični i da zakon donosi zaista dosta dobrih stvari obrtnicima. No, SDP-ovci su sve to ignorirali. No, ako se zna pozadina cijele priče, to nije ni čudo, jer uhljeb uhljebu pomaže.

Suština odbijanja ovog zakona zapravo se krije u dvjema novinama koje donosi. Obje se tiču Obrtničke komore, čije stavove zastupa SDP. Jedna od novina jeste uspostavljanje registra obrtnika na nivou Federacije BiH. Šta to znači za Obrtničku komoru Federacije BiH, koja je inače poznata po tome što uopće nema smisla da postoji jer nikad i ničim nije pomogla obrtnicima? Za Obrtničku komoru skoro ništa, ali za predsjednika Obrtničke komore Željka Babića znači mnogo. Ako se uspostavi registar obrtnika, on više neće moći biti predsjednik Obrtničke komore. Iz jednostavnog razloga – nije obrtnik. Željko Babić je ugostitelj, vlasnik motela “Šumski raj” kod Srebrenika. Na poziciju predsjednika Obrtničke komore došao je na prijedlog obrta “Ribnjak”, za čijeg se vlasnika predstavlja, iako je u dokumentima jasno naznačeno da je vlasnik “Ribnjaka” Aleta Babić, supruga Željka Babića. Ima još obrtnika poput Željka u upravi Obrtničke komore koji su vlasnici preduzeća registriranih kao d. o. o., a predstavljaju obrtnike.

Drugi, možda i važniji razlog jeste, naravno, novac. Uvijek je novac razlog. Prema Prijedlogu zakona o obrtu, obavezna članarina za obrtničke komore jeste dvije marke mjesečno. Podsjetimo, u Federaciji BiH ima oko 50.000 registriranih obrta. Dakle, prema Prijedlogu zakona, obrtničke komore prikupile bi približno 1,2 miliona maraka godišnje. I to je mnogo, ali je znatno manje spram onoga što su obrtnici obavezni plaćati prema važećem Zakonu. Naime, članarina za obrtničke komore jeste jedan posto od prosječne plaće u Federaciji BiH. Ako je prosječna plaća u FBiH približno 900 maraka, obaveza obrtnika jeste da plaćaju 9 maraka mjesečno za članarinu.

Prema tome, ukupna godišnja članarina za obrtničke komore iznosi 5,4 miliona maraka. Razlog za obaranje Prijedloga zakona je očit. Željko Babić i SDP-ovi uhljebi imaju više od pet miliona razloga za obaranje zakona. Istina, obrtničke komore uspijevaju prikupiti tek 17 posto članarina, najviše u Mostaru jer Porezna uprava Mostar neće prihvatiti završni račun bez izmirene članarine Obrtničkoj komori. Ali, i kada prikuplja 17 posto članarina, Obrtnička komora, po važećem zakonu, godišnje ubere milion maraka, dok bi po novom zakonu 17 posto iznosilo 240.000 maraka. U tom slučaju Željko Babić i slični uhljebi morali bi zasukati rukave i raditi, a ne živjeti na grbači obrtnika kojima su praktički oduzeli brojne povlastice koje im je nudio novi zakon.

NEKA NEŠTO RADE I ZARADE

“Obrtnička komora Federacije BiH formirana je od Ministarstva poduzetništva, razvoja i obrta i zakonom su joj data javna ovlaštenja da bude prije svega instrument putem kojeg će se zajedno s Ministarstvom unaprijediti položaj obrtnika, i to putem projekata kojim će obrtnicima omogućiti potrebnu prekvalifikaciju određenih zanimanja, polaganje majstorskih ispita kao i organiziranje sajmova. Primjedbe koje Komora ističe na zakon odnose se, prije svega, na samu Komoru, i to na njezin materijalni opstanak, jer je jedini prihod koji ostvaruje ujedno i njena osnova opstanka, članarina obrtnika kao i dobivena finansijska podrška od ovog Ministarstva. Komora bi trebala, osim datih pogodnosti, da opstaje od svog rada kao i od vlastitih projekata, kako je to propisano sada važećim zakonom. Njen opstanak ne može se ni u kom slučaju dovoditi u vezu s obrtnicima Federacije kao što ista pogrešno prezentira i uvjetuje vlastiti opstanak opstankom svih obrtnika, koji su kroz vrijeme opstajali, jer je samo kvalitetan proizvod garancija opstanka ovih vrijednih ljudi koji kroz historiju žive isključivo od svog rada”, stoji u pismu koje je Ministarstvo uputilo delegatima Doma naroda uoči glasanja o novom zakonu.

S obzirom na to da obrtnici, kao pokretači ekonomije, predstavljaju važan segment privrede u Federaciji BiH, Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH ima za cilj doprinijeti uspostavljanju znatno efikasnijeg okvira, odnosno povoljnijeg poslovnog okruženja i time istinski unaprijediti oblast obrtništva.

Poboljšanja sadržana u Prijedlogu zakona u odnosu na postojeći Zakon jesu brojna. Između ostalog, prvi put bilo bi omogućeno vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika, skraćena procedura i pojednostavljena registracija obrta. Prilikom registracije obrta od nadležne općinske ili gradske službe predviđeno je pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti, a propisana je odgovornost službenika u slučaju neizdavanja rješenja u zakonom propisanom roku. Stvoreni su uvjeti za uspostavljanje funkcije obrtnog registra. Time će prvi put biti uspostavljena evidencija obrtnika u Federaciji, što će biti polazna osnova za planove i programe usmjerene na poboljšanje poslovnog okruženja, odnosno na unapređenje i poticanje obrtništva u cjelini.

Promijenjena je visina obrtničke članarine, koja je i dalje ostala obavezna za obrtnike, ali je njezina visina usklađena na nivou Bosne i Hercegovine, tako da je, umjesto propisane visine koja se obračunavala u iznosu od 1 % od utvrđene bruto osnovice za obračun doprinosa, propisana članarina u fiksnom iznosu od dvije marke mjesečno. Prijedlog zakona ne propisuje izdavanje obrtnice zbog toga što bi to iziskivalo dodatne troškove kako za Ministarstvo, tako i za obrtnike koji bi, pored obavezne članarine, bili izloženi još jednom finansijskom opterećenju, a što je neprihvatljivo. U savremenom svijetu informatizacije ovaj oblik identifikacije obrta prevladan je i nepotreban.

Ukinuta je mogućnost obavljanja obrta bez rješenja, čime prestaje propisana eventualna odgovornost obrtnika ako započne obavljanje obrta bez rješenja, a bez prethodnog ispunjenja propisanih uvjeta.

Prema uporednim zakonodavstvima, pa i po ovom zakonu, obrt je vezan za fizičko lice i kao takav može se naslijediti i nastaviti funkcionirati, kao i promijeniti vlasnika, odnosno biti prodat uz ažuriranje jedinstvenog ID broja, koji je povezan s novim vlasnikom, tako da se izvrši odjava starog i dodjela novog ažuriranog ID broja. Na ovaj način uklonjena je i odredba iz starog zakona koja je uređivala prodaju djelatnosti, a koja je bila neprovodiva upravo zbog prirode obrtničke djelatnosti i strukture ID broja.

Ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte i sada je prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta bez ograničenja stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala obrtnike, posebno mlade ljude, da registriraju i započnu željeni obrt.

Omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, a shodno zakonu koji uređuje oblast penzijsko-invalidskog osiguranja.

Propisano je ograničenje eventualnog izvršenja nad imovinom obrtnika i isto nije moguće provesti na stvarima i pravima koje obrtnik upotrebljava za obavljanje svoje osnovne djelatnosti, kao niti na nužnim stambenim dijelom koji je neophodan za njegovo i stanovanje članova uže porodice. Ovo je značajan iskorak u odnosu na postojeći zakon.

Kada je riječ o prestanku obrta, propisano je i da će obrt prestati po sili zakona i na osnovu zahtjeva Porezne uprave FBiH ako utvrdi da obrtnik nije koristio privremeni prestanak obrta, a obustavi obrt duže od šest mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa, odnosno ako obrtnik duže od šest mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze, što će u velikoj mjeri doprinijeti lakšem utvrđivanju prestanka rada obrta nadležnim organima, a naročito u situaciji kada obrtnik nije tražio utvrđivanje prestanka rada odjavom.

Propisano je da obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju onih djelatnosti koje su obuhvaćene rješenjem ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti koje su obuhvaćene rješenjem.

Uzimajući sve u obzir, Prijedlog novog zakona nudi mnogo bolja rješenja od postojećeg, ali šta zna uhljeb šta znači pošten rad?!

PROČITAJTE I...

Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz čitavo društvo. Tu sliku moramo promijeniti, da bude sasvim normalno da vi platite jednog agronoma koji vam daje savjet isto kao što platite zubara ili molera. Kada zovnete molera, on samo kaže broj kvadrata puta cijena i završena priča, a kad pozovete agronoma, onda kažete školovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo da vidimo gdje ćemo dogurati

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!