fbpx

Zaev vodi Sjevernu Makedoniju u EU

Predsjednik Socijaldemokratskog saveza Makedonije Zoran Zaev izjavio je da je postigao dogovor o koaliciji s liderom albanske Demokratske unije za integracije Alijem Ahmetijem. Dogovoren je nastavak saradnje putem koji je ranije zacrtan članstvom u NATO-u, sporazumima s Grčkom i Bugarskom, kao i Ohridskim sporazumom. To je evropski put, put ekonomije, pravde i jednakosti. Prema dogovoru, posljednjih 100 dana svog mandata prepustit će premijersku fotelju Ahmetiju

 

 

Piše: Sanadin VOLODER

Makedonija predstavlja državu i društvo koje se u posljednjih 120 godina suočilo s vrlo negativnim odnosom susjeda koji je prisvajaju ili negiraju, a unutrašnji izazovi dodatno su povećavali njenu ranjivost.

Od Ilindenskog ustanka 1903. godine do ulaska u NATO Makedonija je više puta mijenjala granice, bila na rubu opstanka, građanskog rata, ali se uspjela izboriti za ime u sporu s Grčkom, za jezik u odnosu na Bugarsku i autokefalnu crkvu u odnosu na Srbiju.

Makedonija je preživjela dva balkanska, dva svjetska rata te unutrašnji sukob 2001. godine.

Današnja Republika Sjeverna Makedonija zauzima oko 38 posto teritorije historijske pokrajine Makedonije.

Povratak Zorana Zaeva na mjesto premijera i njegov dogovor s albanskim strankama predstavlja trijumf njegove integralne politike “Jedno društvo za sve”.

Sudbina Makedonaca i Bošnjaka, odnosno Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine jako je slična i obilježena vrlo negativnim odnosom susjeda pa, zbog toga i zbog naše znatne manjine u ovoj prijateljskoj državi, izuzetno je bitno pisati o Makedoniji u našim medijima.

Državna izborna komisija Sjeverne Makedonije objavila je 25. jula 2020. godine konačne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora održanih 15. jula. Najviše mandata u Sobranju, koje ima 120 zastupnika, dobio je vladajući Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) 46.

Slijede najveća makedonska opoziciona partija VMRO-DPMNE s 44 i najveća albanska partija Demokratska unija za integracije s 15, Koalicija Alijansa za Albance – Alternativa 12, partija Ljevica dva, a Demokratska partija Albanaca jednog zastupnika.

Predsjednik Socijaldemokratskog saveza Makedonije i mandatar za sastav nove Vlade Zoran Zaev izjavio je 18. augusta kako je postigao dogovor o koaliciji s liderom albanske Demokratske unije za integracije Alijem Ahmetijem.

Dogovoren je nastavak saradnje putem koji je ranije zacrtan članstvom u NATO-u, sporazumima s Grčkom i Bugarskom, kao i Ohridskim sporazumom. To je evropski put, put ekonomije, pravde i jednakosti. Prema dogovoru, posljednjih 100 dana svog mandata prepustit će premijersku fotelju Ahmetiju.

Četiri dana poslije ovog dogovora Talat Xhaferi iz Demokratske unije za integracije ponovo je izabran za predsjednika Sobranja sa 62 glasa za i 43 protiv.

Sjeverna Makedonija dobila je novu Vladu od 19 ministarstava kasno u nedjelju navečer, 30. augusta 2020. godine.

Jedan od najvećih izazova za novu vlast jeste priprema popisa stanovništva i promjena izbornog zakona, što je otežano zbog iseljavanja oko pola miliona stanovnika, a što znači da su procentualni odnosi dvaju najbrojnijih naroda znatno izmijenjeni.

“U moru špekulacija koje su štetile našoj zemlji, dogovor o novoj Vladi odlična je vijest za državu, ali i za običnog čovjeka za kojeg je najvažnije da ćemo konačno imati funkcionalne institucije. Postignuti dogovor je garancija da se Sjeverna Makedonija neće vraćati u prošlost već će nastaviti put prema punopravnom članstvu u EU. Svakako, SDSM i DUI su stranke koje su i u proteklom periodu ponijele najveći teret u ovom pravcu, ali to neće biti dovoljno jer građani očekuju kvalitativne promjene prvenstveno u oblasti ekonomije i pravosuđa, kao i suočavanje s korona krizom. Iskreno vjerujem da je ovo najbolji ishod za Makedoniju i cijeli region i da će se proevropski lider Zaev kao premijer najbolje izboriti s izazovima”, kaže za Stav dr. Zećir Ramčilović, historičar i političar, koji je ovaj put ušao u Sobranje indirektno.

Pobjeda Koalicije “Možemo” i izbor Zaeva za premijera donosi prevagu evroatlantskih procesa na Balkanu gdje Srbija ostaje usamljena u proruskoj politici.

“Za mene je jako važno da su izbori protekli besprijekorno, što govori o našem demokratskom kapacitetu. Izborni rezultat je u tom pravcu, odnosno građani su podržali Koaliciju ‘Možemo’, koja je istinski proevropski i prozapadno orijentisana, koja je uspjela da prevaziđe podjele unutar države, kao i da riješi sporove sa susjedima. Zbog toga je pobjeda koalicije koju predvodi SDSM izuzetno pozitivna vijest ne samo za nas u Makedoniji već i za cijeli region, uključujući i Bosnu i Hercegovinu”, zaključuje Ramčilović.

Iako se političko stanje u Makedoniji zbog komplikacija u pregovorima s EU dodatno zakompliciralo i što nema jasnog izbornog pobjednika, ova država odlučno ide prema Zapadu.

“Obje vodeće stranke su uradile ustupke da bi dogovorili koaliciju. DUI je tražila da premijer bude Albanac, što je nemoguće u ovom izbornom sistemu, pa su se zadovoljili s tim da zadnjih 100 dana mandata Vlade bude Albanac premijer. SDSM je morao da prekrši obećanje da neće praviti Vladu s DUI, štaviše, morat će im dati jača ministarstva koja do sada nisu bila u rukama Albanaca, kao što su finansije i vanjski poslovi”, izjavio je za Stav Jasmin Redžepi, predsjednik organizacije “Legis” i humanitarni aktivista.

Ovo je Zaevu drugi put da vodi Vladu Makedonije, ali ovaj put u mnogo težim okolnostima.

“Pozicija Zaeva u novoj Vladi i Sobranju nepovoljnija je negoli prethodno, a po dosadašnjim iskustvima, imat će puno problema s delegiranjem zadataka ministrima. Također, iako je obećao da će raditi na poboljšanju pravde i pravne države, to će ovog mandata biti još teže ostvarljivo. Otuda, upitno je da li će ovakva Vlada izdržati četiri godine”, dodaje Redžepi.

Sličnosti i razlike među albanskim strankama postoje, ali svi igraju na kartu nacionalizma.

“Jedina koja je nazadovala jeste stranka Demokratska partija Albanaca DPA, koja datira još od devedesetih. Značajno je oslabila kada je iz nje izašao Zijadin Sela i osnovao Alijansu Albanaca, koja je na izborima 2016. osvojila tri mjesta, dok DPA samo dva. Na ovim izborima je AA osvojila 12 mjesta, a DPA samo jedno mjesto. 2016. godine je Besa osvojila pet mjesta i bila ozbiljna opozicija i prijetnja Demokratskoj uniji za integraciju, koja je tada osvojila 10 mjesta. U međuvremenu se Besa razdvojila i iz nje je izašla Alternativa, koja je koalicirala s AA i zajedno su osvojili 12 mjesta, dok je DUI dobio 15 mjesta. Besa je u koaliciji sa SDSM dobila četiri mjesta. Također su dva Albanca ušla u Parlament preko SDSM-a. DUI je dobilo najviše mjesta, 15, ali svi ostali koji nisu htjeli koalirati s njima osvojili su 19 mjesta, odnosno 34 Albanaca će biti u novom Sobranju od 120 mjesta. Broj Albanaca u Sobranju je rekordno velik, jer mnogo Makedonaca je apstiniralo, kao i zbog preko 30.000 nevažećih glasačkih listića”, pojašnjava Redžepi.

Od 2016. godine Makedonija je za balkanske prilike uspjela ostvariti historijske iskorake: promjena imena kroz dogovor s Grčkom, albanski drugi jezik, ulazak u NATO i početak pregovora s EU. Ovi izbori bili su veliki izazov za evropski put Makedonije.

“Najveći strah na ovim izborima je bio mogući dolazak desnice na vlast, koji bi značio ugrožavanje evropskog puta Sjeverne Makedonije. Iako VMRO-DPMNE, nakon reakcije Ambasade SAD-a, nije smjelo da javno govori o poništavanju Prespanskog ugovora i vraćanju imena, nije smjelo ni da javno prihvati promjenu i da će već odblokiranu zemlju voditi ka EU i njegovati teško uspostavljene dobrosusjedske odnose sa susjednim zemljama”, smatra Redžepi.

Makedonska politička scena ovaj je put dobila novo lice i pravi dokaz kako lijeva stranka može toliko daleko otići da postane radikalnija od krajnje desnih opcija.

“Veliko iznenađenje je i stranka Ljevica, čije su politika i predizborna kampanja bile ultranacionalističke, fašističke i islamofobne, a dobila je dva mjesta u Sobranju. Ova stranka je u svojoj predizbornoj kampanji isticala sve što VMRO nije smjelo, među kojima i nebuloze od revidiranje Prespanskog ugovora, povlačenje članstva u NATO, pridruživanje Nesvrstanima, priznavanje Sjeverne Koreje i strateško partnerstvo s Kinom, kao i povlačenje priznavanja Kosova i Južne Koreje. Nije izostao ni govor mržnje prema muslimanima i muslimankama koje nose hidžab, prema službenom albanskom jeziku, a zalažu se i za stišavanje zvukova (ezan) vjerskih objekata, oduzimanje vakufa i uspostavljanje poreza vjerskim institucijama. Iako mala stranka i za prvi put sa samo dva mjesta u Sobranju, ipak je razlog za zabrinutost opravdan jer ova stranka ne predstavlja ništa drugo do otvorenu prijetnju za demokratiju, multikulturalizam i multikonfesionalnost Sjeverne Makedonije. Zemlja koja žuri na putu EU ne smije dozvoliti da je bilo kakva regresivna ideologija zabavi na tom putu, ali to ipak zavisi od volje, razboritosti i političke pismenosti glasača”, zaključuje Redžepi.

Dr. Ramčilović ističe da ono što se i ovog puta negativno odrazilo na manje stranke, a time i na stranke ili individualce manje brojnijih naroda jeste izborni model, zbog čega se veliki broj Bošnjaka našao na raznim listama, ali na lošim pozicijama. “Jedino moja pozicija na listi Koalicije ‘Možemo’ je omogućavala izbor za poslanika, ali, nažalost, za nekoliko stotina glasova nisam uspio obezbijediti direktan ulazak u Parlament. Gledano sa strane, ovo je poražavajuće za sve Bošnjake, ali ovdje svi znamo da je upravo SDSM podržao izbor Bošnjaka na najveće državne pozicije u Skupštini ili Vladi i da će i u narednom periodu Bošnjaci biti kvalitetno zastupljeni”, pojašnjava Ramčilović.

On ističe stav Zaeva da u Parlamentu budu zastupljene sve etničke zajednice, ali ipak to dugoročno ne rješava problem, potrebna je promjena izbornog modela s kojom bi Sjeverna Makedonija bila jedna izborna jedinica, a korak plus bilo bi i uvođenje garantiranih mjesta za manjinske narode.

“I pored ovakvog ishoda, ja sam jako zadovoljan izbornim rezultatom, a posebno podrškom Bošnjaka, koja je bila najveća. Bošnjaci žive u miješanim sredinama, ali postoje i mjesta upravo u mojoj izbornoj jedinici gdje su Bošnjaci većinsko stanovništvo i na istim sam dobio podršku koja je u mom mjestu Donje Konjare bila blizu 70 posto od važećih glasova, zatim, sa sličnim procentom je u Gornjem Orizaru, Crkvinu, Vodovratu i drugim naseljenim mjestima, što me čini jako ponosnim”, ističe dr. Ramčilović.

Na pitanje da li pojedini bošnjački političari zloupotrebljavaju NVO sektor za ličnu političku promociju i ima li pozitivnih primjera saradnje, Adelaid Karišik, predsjednik Bošnjačkog istraživačkog centra “Lilium bosniakum”, smatra da su nevladine organizacije uvijek podložne zloupotrebama i manipulacijama od strane političkih stranaka pogotovo kod manjinskih zajednica. “Što  tiče pozitivnih primjera saradnje između NVO sektora i političkih stranaka, to je najviše prisutno kad je u pitanju obilježavanje bitnih datuma, kao Dan Srebrenice, Dan Bošnjaka i slično”, smatra Karišik.

Početkom 90-tih i u Makedoniji je osnovana SDA, ali nažalost, kasnije je došlo do podjela, gašenja SDA i formiranja više drugih stranaka. Trenutno je aktivna stranka Bošnjački demokratski savez, koja je osnovana u martu 2018. godine.

“Stranka Bošnjački demokratski savez je nastupala u predizbornoj koaliciji na zajedničkim listama s vladajućom strankom SDSM, u sklopu koalicije ‘Možemo’, nije imala svoje kandidate na listama već vjerovatno imaju dogovor s vladajućom strankom za jedno ministarsko mjesto i nekoliko direktorskih”, zaključuje Karišik.

Bošnjaci su u Sjevernoj Makedoniji organizirani kroz džemate, udruženja građana i vlastite i druge političke stranke.

“U Sjevernoj Makedoniji se pojavila inicijativa za osnivanje bošnjačkog nacionalnog vijeća koje je trebalo da okuplja sve bošnjačke predstavnike od NVO-a do politike, te da bude tijelo koje će artikulisati i zastupati stavove Bošnjaka kao što to rade nacionalna vijeća u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Hrvatskoj. Međutim, Srbija je jednonacionalna država, a ostali narodi u njoj su manjine, dok su u Sjevernoj Makedoniji svi narodi ustavotvorni. Ustav kaže: ‘Sjeverna Makedonija je država makedonskog, albanskog, turskog, srpskog, vlaškog, romskog i bošnjačkog naroda.’ Bošnjaci uživaju veća prava kao ustavotvorni narod u Makedoniji negoli kao manjina u Srbiji ili Hrvatskoj”, smatra Redžepi, naglašavajući da je formiranje nacionalnih vijeća zapravo nazadovanje demokratije: “Takva vijeća su u suprotnosti s politikom SDSM-a i sa strategijom ‘Jedno društvo za sve’, koja ima za cilj povećanje inkluzije svih naroda u makedonskom društvu.”

Mnogo je onih koji govore o jedinstvu Bošnjaka u Makedoniji, ali je malo među njima onih koji bi žrtvovali pozicije i interese. U Makedoniji je još na sceni vrlo jaka struktura iz devedesetih godina, kada su Bošnjaci napravili prve korake u političkom i društvenom djelovanju. Tadašnje podjele su još aktuelne, a smjena generacija je izuzetno spor proces. Zbog navedenih i drugih razloga, Bošnjaci i dalje nisu u stanju realizirati prava koja im je Ustav zagarantirao, što je najveća cijena nejedinstva.

Razumljivo je da je kod mlađe populacije prisutno nepovjerenje i animozitet prema bošnjačkim strankama pa i prema NVO sektoru koji su pojedinci iskoristili za političko napredovanje i lični interes. Kod mladih Bošnjaka, bez obzira na visoko obrazovanje, generira se revolt koji izražavaju time što nisu aktivni u kreiranju javnog života, a neki i ne izlaze na izbore. Pored navedenog, sve je veći broj mladih koji bolje sutra traže izvan Makedonije.

Bošnjaci se trebaju ugledati na Albance koji imaju nacionalni konsenzus oko strateških pitanja bez obzira na to ko je vlast, a ko opozicija. Bošnjacima u Makedoniji očito nedostaje jedan jak subjekat koji će imati kredibilitet u javnosti da vrati povjerenje građana u bošnjačke organizacije, biti koordinator bošnjačkih stranaka i svih društvenih subjekata i na kraju pokazati jedinstvo koje će doprinijeti da Bošnjaci bolje ostvare svoja prava. Tu je i velika mogućnost jačeg uvezivanja s Bosnom i Hercegovinom, koja je njihova matica.

PROČITAJTE I...

Osnovni problem jeste legitimizacija i normalizacija antibošnjačkog šovinizma koji Dodik demonstrira na dnevnoj bazi, a koji se toliko udomaćio da je postepeno postao dio vokabulara srpskih političara, medija, pa i srpskog naroda u Bosni i Hercegovini

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!