fbpx

Zadivljujuće: Pogledajte narodnu biblioteku u Predsjedničkoj palati Turske

Najveću biblioteku u Turskoj otvorit će u četvrtak predsjednik te zemlje Erdogan, a po obimu građe i uslugama koje nudi će se zasigurno svrstati i u red najprestižnijih biblioteka u svijetu

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan u četvrtak će svečano otvoriti Narodnu biblioteku u Predsjedničkoj palati u Ankari koja je spoj seldžučkih, osmanskih i modernih graditeljskih stilova, a za posjetitelje će biti otvorena 24 sata tokom svih sedam dana u sedmici, javlja Anadolu Agency (AA).

Šef Odjela za biblioteke pri uredu turskog predsjednika Ayhan Tuglu za AA je kazao da je izgradnja Narodne biblioteke počela 2016. godine i da je čini 125.000 metara kvadratnih pokrivenog prostora u kojem u istom času bibliotekarske usluge može koristiti 5.000 posjetilaca. U vitrinama biblioteke smješteno je četiri miliona štampanih knjiga, dok u elektronskoj formi biblioteka raspolaže sa više od 120 miliona objava i 550.000 e-knjiga. U inventaru biblioteke su i brojni rijetki i dragocjeni primjerci.

Izgradnji biblioteke u srcu Ankare prethodila je inicijativa koju je pokrenuo turski predsjednik Erdogan, a koja je okupila ugledna imena turske kulturne scene, bibliotekare, nevladine organizacije i predstavnike različitih slojeva društva koji su učestvovali u kristalizaciji ideje za podizanje tog velikog zdanja.

Uporedo s gradnjom, još u junu 2017. godine je osnovana baza biblioteke koja je počela sakupljati primjerke svih knjiga, časopisa, listova i radova iz svih oblasti. Direkcija za biblioteku i publikacije osnovana je u maju 2016. godine, a na prikupljanju bibliotekarske građe učestvovalo je više od 300 osoba iz Predsjedničke palate, Istanbula i Afyonkarahisara.

Police biblioteke duge su više od 201 kilometra, a na njima su svoje mjesto našli štampani primjerci knjiga iz stotinu država i na 134 jezika, kao i 120 miliona radova, kolumni i izvještaja.

Biblioteka će kao licencirana članica koristiti i elektronske baze podataka koje posredstvom Turske akademske mreže i informacijskog centra (TUBITAK-ULAKBIM) koriste i univerzitetske biblioteke i naučno-istraživački centri u Turskoj.

Narodna biblioteka u Predsjedničkoj palati je najveća biblioteka u Turskoj, a s obzirom na bogatu kolekciju i usluge koje nudi, ubrajat će se i u red najprestižnijih ustanova te vrste u svijetu.

– Među donatorima su i turski predsjednik Erdogan i istaknuti historičari

Knjige za Narodnu biblioteku donirali su turski zvaničnici, historičari, naučnici, pisci i drugi građani.

Među donatorima su i turski predsjednik Erdogan, novinar-pisac Mehmed Sevket-Eygi, historičar i književni kritičar Abdulbaki Golpinarli, historičar Ilber Ortayli, muzičar i kompozitor Cinucen Tanrikorur, analitičar historije umjetnosti Mustafa Kamil Durust, pjesnik i pisac Mustafa Serif Onaran, režiser Muhsin Mete, novinar Ahmet Gunel Elgin, bivši parlamentarac Metin Mulunk, sin turskog predsjednika Ahmet Burak Erdogan, vlasnici izdavačke kuće Saman i Hatice Helvacioglu, istraživač i pisac Sefik Can, bivši turski ministar Hasan Celal Guzel, pisac Cemil Meric, šef kabineta turskog predsjednika Hasan Dogan, književnik Abdurrahman Guzel i brojni drugi.

Kompleks Narodne biblioteke u Predsjedničkoj palati čini splet dvorana, salona i prostorija koje su namjenski opremljene. Među njima su Dječija biblioteka “Nasrudin Hodža“ koja je namijenjena za najmlađe posjetitelje, zatim Biblioteka te video i audio dvorana za omladinu, Biblioteka sa raritetnim djelima, Biblioteka za istraživanja, dvorana “Cihannuma“, Muzej i galerija za seldžučki period, Anadolu dvorana, kao i prostorije za seminare, stručne obuke, grupni rad, prostorije za uposlenike i mesdžid.

U srcu Narodne biblioteke u Predsjedničkoj palati Turske je dvorana sa 16 stupova koji simboliziraju isto toliko turskih država kroz historiju. Riječ je o prostoru od 3.500 metara kvadratnih sa 224 sjedeća mjesta i izloženom kolekcijom od blizu 200.000 knjiga. Na kupoli dvorane ispisani su odlomci iz kur’anske sure “Al-Alek“ “On, koji poučava peru. Koji čovjeka poučava onom što ne zna“.

U dijelu dvorane pod nazivom “Biblioteka svijeta“ će biti izložena djela o kulturi i historiji svih zemalja u kojima su aktivna turska diplomatska predstavništva.

Većinu te građe prikupila su turska diplomatska predstavništva, a brojne zemlje su svoje knjige poslale direktno po ambasadorima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pak pošiljku poslao po ličnom savjetniku koji je turskim zvaničnicima prenio i spremnost za saradnju Nacionalne biblioteke Francuske.

Uporedo s donacijama, znatan dio građe Narodne biblioteke u Predsjedničkoj palati u Ankari je i kupljen, a radi se o knjigama, DVD/CD i drugim vrstama bibliotekarske građe.

Biblioteka ima cilj da bude i centar za sveživotno obrazovanje i odgoj, a u tom kontekstu će provoditi aktivnosti edukativnih i kulturnih sadržaja za djecu, mlade i odrasle. U biblioteci se nalaze i prostorije i ateljei za tehnologiju i digitalne transformacije koji su opremljeni u saradnji resornih turskih ministarstava, institucija i kompanija.

– Biblioteku će moći posjećivati turski i strani državljani

Svi državljani Republike Turske mogu lako putem e-Države postati članom Narodne biblioteke i posjećivati je i koristiti njene usluge uz pokaz lične karte na ulazu.

Strani državljani će uz pokaz pasoša moći preuzeti ulaznice za posjetu i korištenje usluga te biblioteke.

(AA / Stav)

PROČITAJTE I...

“Globalizacija i tehnologija već su učinile svoje, tako da ljudima više ime i prezime skoro i ne treba, svi smo postali samo brojevi i svuda traže od nas da “ukucamo” neki svoj identifikacioni broj, pa ako niste neki broj, neki konto ili pasvord, ne pomaže vam pa da ste i sam Putin ili Trump. Kako stvari stoje, vlasnici moćnih tehnologija već nas uče da nam mozak i razmišljanje nisu ni potrebni, oni imaju sve za naše glave, istina za naše mukom zarađene pare”

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!