Zaboravljena historija često se ponavlja

Da se ovdje odigrala sudbonosna bitka za tešanjski kraj, podsjeća tek mala tabla koja je postavljena kao spomenik. No, i ona je, kao i tenkovi, u lošem stanju, podignuta s tla i naslonjena na jedan od oklopnjaka. Unutrašnjost i okolina prepuna smeća, prljava i zarasla.

FOTO: Velija Hasanbegović

Karuše između Doboja i Tešnja, nekada linija razdvajanja, danas su mjesto na kojem se spajaju ideje, ljudi, sklapaju poslovi. U Karušama je groblje tenkova, mjesto koje podsjeća na veliku bitku koja se tu odigrala u martu 1993. godine, na dane kada je Vojska RS‑a napala ovaj prostor kako bi spojila Doboj, Maglaj, Zavidoviće i Teslić.

Tokom tri dana borbe uništeno je šest tenkova i tri transportera. Danas su na poprištu bitke ostala dva potpuno uništena tenka i transporter. Nešto dalje nalazi se benzinska pumpa, terminal, stovarište građevinskog materijala i mali fudbalski teren. Da se ovdje odigrala sudbonosna bitka za tešanjski kraj, podsjeća tek mala tabla koja je postavljena kao spomenik. No, i ona je, kao i tenkovi, u lošem stanju, podignuta s tla i naslonjena na jedan od oklopnjaka. Unutrašnjost i okolina prepuna smeća, prljava i zarasla.

U tri dana borbe s vojskom pod komandom generala Slavka Lisice poginulo je šest boraca Armije BiH. Pobjeda je značila spas za stanovnike ovog kraja i sramotno je da je groblje tenkova u takvom stanju danas. Malo treba da se uredi, očisti, konzervira… I da ostane još godinama sačuvano sjećanje na nadljudsku hrabrost vojnika 203. motorizovane brigade Doboj-Bosna Armije RBiH.

PROČITAJTE I...

“Adil Bešić je za kratko vrijeme dokazao da je vojnik profesionalac, te da je obučen da donosi ispravne odluke. On je bio odlučan da se bori za svoju domovinu i za svoj narod, imao je takav odnos prema ljudima i takav patriotizam da je za sobom povukao ljude iz mjesta u kojem je boravio po dolasku iz JNA. Adil Bešić je dao zaista ogroman doprinos u najtežim vremenima, kada u samom startu nismo imali nikakve pripreme, niti personalne niti materijalno-tehničke, da se branimo od takve sile kao što je u to vrijeme bila JNA”

Catuxa Novo, inženjer krajolika i voditelj odjela Alhambre za zelene površine, objašnjava da je pojam Arapa o zelenim površinama bio potpuno različit od koncepta kakav imaju Španci. “Za njih, ljude iz pustinje, vrt je bio slika raja”, kaže Novo. Ovdje je voda glavni element koji povezuje jedno područje s drugim kroz jezerca, fontane, cisterne i kanale. “

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!