Za samo četiri godine broj katolika u BiH smanjen za 13%

Samo u prošloj godini Vrhbosanska nadbiskupija izgubila je 5,2% vjernika. Najviše u brčanskom dekanatu (11,3%), te u derventskom (9,85%), doborskom (8,93%), sutješkom (7,94%), bugojanskom (7,88%), usorskom (6,96%) i šamačkom (6,87%). I najveći broj iseljavanja iz ove nadbiskupije zabilježen je u brčanskom dekanatu (8,24%).

Piše: Mahir Sokolija

 

Katolička crkva objavila je podatke o broju vjernika za prošlu godinu za svaku od svoje četiri bosanskohercegovačke biskupije. U 2017. godini broj katolika u našoj zemlji smanjen je za 14.107. Ovo je četvrta godina u nizu da se broj katoličkog stanovništva u Bosni i Hercegovini smanjuje za više od deset hiljada godišnje.

Otkako je Hrvatska postala članicom Evropske unije, a što se vremenski podudara i s rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u BiH, broj bosanskohercegovačkih katolika smanjio se za 56.043, odnosno za 13%. S 432.177 katolika, koliko je Katolička crkva zabilježila da ih je živjelo na kraju te 2013. godine, njihov je broj s 31. decembrom 2017. godine pao na 376.134. Približno tri četvrtine od ukupnog smanjenja povezan je s odlascima u inostranstvo.

U prošloj godini broj katolika Vrhbosanske nadbiskupije manji je za 8.448. Od toga je, uslijed većeg broja umrlih od rođenih, došlo do smanjenja za 2.016, a 6.432 katolika odselila su s prostora ove nadbiskupije. Primijeni li se ovaj odnos i na ostale tri ovdašnje biskupije, dobijamo podatak da je u prošloj godini iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo otišlo 10.740 katolika. Na isti način saznajemo da je, uslijed negativnog prirodnog priraštaja, od kraja 2013. do kraja 2017. godine, dakle za samo četiri godine, broj katolika u našoj zemlji smanjen za 13.450, a uslijed iseljavanja za 42.593.

Najveće smanjenje u protekle četiri godine zabilježeno je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (18,8%). Broj katolika u Banjolučkoj biskupiji smanjen je u istom periodu za 15,3%, u Trebinjsko‑mrkanskoj biskupiji za 9,7% i u Mostarsko-duvanjskoj za 6,9%.

Samo u prošloj godini Vrhbosanska nadbiskupija izgubila je 5,2% vjernika. Najviše u brčanskom dekanatu (11,3%), te u derventskom (9,85%), doborskom (8,93%), sutješkom (7,94%), bugojanskom (7,88%), usorskom (6,96%) i šamačkom (6,87%). I najveći broj iseljavanja iz ove nadbiskupije zabilježen je u brčanskom dekanatu (8,24%).

U čak šest od trinaest dekanata Vrhbosanske nadbiskupije (sarajevski, derventski, tuzlanski, usorski, brčanski i šamački) broj katolika smanjen ja za više od jedne četvrtine. Najmanji pad zabilježen je u ramskom dekanatu i iznosi 11,7%.

PROČITAJTE I...

Definitivno, došao sam do zaključka da su u svim razdobljima Bošnjaci bili izuzetno odani Mađarskoj, u kojoj su živjeli. Mogu čak reći da su bili izuzetno dobre patriote koje su branile teritorijalni integritet ove države. Pisao sam mnoge studije o tome na mađarskom jeziku jer su to izuzetno važne teme. Trenutno sam baziran na učenje bosanskog jezika kako bih svoje doktorsko istraživanje upotpunio

Prenosi se da je ovu možda i najmanju sarajevsku džamiju narod i izvan njenog džemata posjećivao od njenog postanka. O samom njenom nastanku Vejsil Ćurčić piše kako je oko 1000. godine po Hidžri u Sarajevu živio hadži Mustafa Grlica, te da je imao svoje vinograde i čajire. “Pošto nije imao evlada (potomaka), okrenuo je čajir u vakuf, današnje Grlića Brdo, sjeveroistočno od grada, a vinograd je ostavio i dalje. Kad su došli muhadžiri iz Budima, bio je megju njima i neki muftija hadži Mustafa ef. Rogo, koji je kupio taj vinograd i poviše istoga podigao mahalu, koju i dan danas narod zove Vinograd, dok se zvanično piše Rogo-zade mahala. Više Vinograda ima džamija, tu je ukopat Rogo”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!