Za samo četiri godine broj katolika u BiH smanjen za 13%

Samo u prošloj godini Vrhbosanska nadbiskupija izgubila je 5,2% vjernika. Najviše u brčanskom dekanatu (11,3%), te u derventskom (9,85%), doborskom (8,93%), sutješkom (7,94%), bugojanskom (7,88%), usorskom (6,96%) i šamačkom (6,87%). I najveći broj iseljavanja iz ove nadbiskupije zabilježen je u brčanskom dekanatu (8,24%).

Piše: Mahir Sokolija

 

Katolička crkva objavila je podatke o broju vjernika za prošlu godinu za svaku od svoje četiri bosanskohercegovačke biskupije. U 2017. godini broj katolika u našoj zemlji smanjen je za 14.107. Ovo je četvrta godina u nizu da se broj katoličkog stanovništva u Bosni i Hercegovini smanjuje za više od deset hiljada godišnje.

Otkako je Hrvatska postala članicom Evropske unije, a što se vremenski podudara i s rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u BiH, broj bosanskohercegovačkih katolika smanjio se za 56.043, odnosno za 13%. S 432.177 katolika, koliko je Katolička crkva zabilježila da ih je živjelo na kraju te 2013. godine, njihov je broj s 31. decembrom 2017. godine pao na 376.134. Približno tri četvrtine od ukupnog smanjenja povezan je s odlascima u inostranstvo.

U prošloj godini broj katolika Vrhbosanske nadbiskupije manji je za 8.448. Od toga je, uslijed većeg broja umrlih od rođenih, došlo do smanjenja za 2.016, a 6.432 katolika odselila su s prostora ove nadbiskupije. Primijeni li se ovaj odnos i na ostale tri ovdašnje biskupije, dobijamo podatak da je u prošloj godini iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo otišlo 10.740 katolika. Na isti način saznajemo da je, uslijed negativnog prirodnog priraštaja, od kraja 2013. do kraja 2017. godine, dakle za samo četiri godine, broj katolika u našoj zemlji smanjen za 13.450, a uslijed iseljavanja za 42.593.

Najveće smanjenje u protekle četiri godine zabilježeno je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (18,8%). Broj katolika u Banjolučkoj biskupiji smanjen je u istom periodu za 15,3%, u Trebinjsko‑mrkanskoj biskupiji za 9,7% i u Mostarsko-duvanjskoj za 6,9%.

Samo u prošloj godini Vrhbosanska nadbiskupija izgubila je 5,2% vjernika. Najviše u brčanskom dekanatu (11,3%), te u derventskom (9,85%), doborskom (8,93%), sutješkom (7,94%), bugojanskom (7,88%), usorskom (6,96%) i šamačkom (6,87%). I najveći broj iseljavanja iz ove nadbiskupije zabilježen je u brčanskom dekanatu (8,24%).

U čak šest od trinaest dekanata Vrhbosanske nadbiskupije (sarajevski, derventski, tuzlanski, usorski, brčanski i šamački) broj katolika smanjen ja za više od jedne četvrtine. Najmanji pad zabilježen je u ramskom dekanatu i iznosi 11,7%.

PROČITAJTE I...

“Sarajevo i Tirana mnogo su slični po ljudima koji u njima žive, slične su naše džamije, zajednička osmanska prošlost i još mnogo toga. Ovo je knjiga o razumijevanju Bosne i bošnjačkog pitanja od jednog Albanca. Kontinuirano sam tokom proteklih petnaest godina, od 2003. do 2018, objavljivao političke analize kao osvrt na bošnjačko pitanje”

“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!