fbpx

Vrata Muzeja RAS konačno širom otvorena

Protekle dvije i po godine, otkako je Fuad Baćićanin direktor Muzeja RAS, pokrenuti su brojni projekti. Neki su već realizirani, neki su u toku... U decembru prošle godine pokrenut je projekt pod nazivom “Levhe”. Riječ je o izložbi levhi koja je postavljena u Muzeju, što se, prema riječima Baćićanina, pokazalo kao pravi potez jer je to bila najposjećenija izložba u historiji Muzeja

 

Piše: Edib KADIĆ

Fotografije: Samir JEJNA

Muzej RAS u Novom Pazaru osnovan je 1953. godine. Pošto u početku nije imao svoje, radio je u iznajmljenim prostorijama sve do 1973. godine, kada dobija zgradu u kojoj se i danas nalazi. Zasluge za osnivanje Muzeja RAS, tadašnjeg Gradskog muzeja, kao i za razvoj ove djelatnosti u cijelom Sandžaku nosi rahmetli Ejup Mušović, čuveni bošnjački i sandžački historičar, istraživač i etnolog. Zgrada Muzeja RAS adaptirana je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća za potrebe Muzeja.

Prije toga je korištena kao škola, ruždija za vrijeme Osmanskog carstva, da bi i u vrijeme komunizma služila kao škola. Muzej prvu pravu rekonstrukciju doživljava tek 2004, kao i 2019. godine. Zgrada Muzeja jedna je od posljednih i rijetkih primjera osmanske arhitekture u Novom Pazaru i smještena je u samom centru grada. Iskopine koje se nalaze neposredno uz sami zid Muzeja upućuju na postojanje temelja prvog hamama u Novom Pazaru, koji je izgradio Isa-beg Ishaković u ranom 15. stoljeću, pa se pretpostavlja da je zgrada Muzeja kasnije izgrađena na ovim temeljima.

REKONSTRUKCIJA I PREPOROD

Muzej kao institucija doživljava pravi preporod prije dvije godine, kada na mjesto direktora dolazi Fuad Baćićanin, te se organiziraju brojne aktivnosti na polju kulture i historije, kao i na svim drugim poljima kojima se Muzej RAS bavi. Također, u 2019. godini Muzej je prvi put nakon 15 godina okrečen, promijenjen mu je krov koji je prokišnjavao, a uposlenici tvrde da je samo bilo pitanje vremena kada će pasti malo veći snijeg koji bi urušio dijelove krova koji su bili u izuzetno lošem stanju. Stručnjaci koji posjećuju Muzej RAS, bilo iz Sarajeva, Beograda ili Istanbula i Ankare, kažu da je izuzetno bogat eksponatima, te da bi mu, prema trenutnom stanju, trebale tri puta veće prostorije kako bi se eksponati na komotan način rasporedili.

Muzej radi kroz odjeljenja arheologije, etnologije, historije, primijenjene umjetnosti, te likovnu i zbirku numizmatike. Planira se otvaranje nove, orijentalne zbirke koja će sadržavati brojne knjige i dokumente iz orijentalnog perioda. Posjetioci s kojima smo razgovarali kažu da su vrata ovog muzeja godinama ostavljala dojam kao da su zatvorena. Fuad Baćićanin, direktor Muzeja RAS, tvrdi kako se već dvije i po godine aktivno radi na mijenjanju imidža Muzeja, prvenstveno za građane Novog Pazara, đake, učenike i studente, kao i za turiste i posjetioce iz drugih gradova.

“To nam je bio prvi cilj koji smo, hvala Bogu, uspješno realizirali. Imamo organizirane posjete škola, studenata, čak i predškolaraca. Prije neki dan smo imali cjelodnevne posjete vrtića, predškolaraca. I može se vidjeti taj život i ta radost koje prije zaista nije bilo. Trudimo se da ovakve posjete imamo makar jednom nedjeljno. Moram naglasiti da ovo nije Muzej koji se bavi isključivo arheologijom, već je općeg tipa i pokriva sve. Ovaj Muzej, baš kao i svaka institucija kulture, treba da liči na svoj grad, a prema dosadašnjim reakcijama građana, mi u tome i uspijevamo”, naglašava Baćićanin.

Protekle dvije i po godine, otkako je Baćićanin direktor Muzeja RAS, pokrenuti su brojni projekti. Neki su već realizirani, neki su u toku… Prošle godine u decembru pokrenut je projekt pod nazivom “Levhe”. Riječ je o izložbi levhi koja je postavljena u Muzeju, što se, prema riječima Baćićanina, pokazalo kao pravi potez. “Imali smo zaista veliku posjećenost ove izložbe. To su rukopisne levhe koje su stare između 100 i 150 godina. Neke su u posjedu našeg Muzeja, a veći dio njih autorsko je djelo novopazarskih kaligrafa koje se čuvaju po kućama. Mi smo ih sakupili, napisali ispod svake levhe prijevod, izložili u Muzeju, a zatim i objavili katalog. Mislim da je to bila jedna od najposjećenijih izložbi u historiji Muzeja.”

Muzej RAS pokrenuo je i u ovoj godini nekoliko značajnih projekata. “Jedan od najznačajnijih jeste umjetnička interpretacija sandžačke sevdalinke. Taj projekt podržalo je i Ministarstvo kulture i Bošnjačko nacionalno vijeće, kao i Grad Novi Pazar. Prezentaciju ovog projekta održat ćemo, ako Bog da, u januaru 2020. godine. Učesnici u ovom projektu bit će Adem Mehmedović, jedan od najpoznatijih mladih pijanista iz Novog Pazara, kao i naša solistica Mubera Škrijelj. Projekt se privodi kraju, bit će objavljen i CD, kao i spot za jednu sevdalinku koju odaberemo. Prezentacija će biti u vidu koncerta, a nakon toga ćemo organizirati koncert i u Sarajevu, pa u Beogradu. Smatramo da je ovo jedan od kapitalnih projekata”, pojašnjava Baćićanin i pripominje da Muzej trenutno radi na još jednom izuzetno važnom projektu za sve Bošnjake Sandžaka.

“Riječ je o arheološkom iskopavanju koje se provodi na sjevernoj tabiji Novopazarske tvrđave. Nažalost, Novopazarska tvrđava, iako je u centru grada, kao što su i sve tvrđave, i izuzetno je poznata i opjevana u brojnim pjesmama, mi nikada nismo gore imali arheološka iskopavanja. Prije nekoliko godina krenulo se nešto raditi po ovom pitanju, ali su odmah zaustavljeni svi radovi. Zaista je zanimljivo da je Muzej više od 40 godina imao svoje arheologe a da nikada nije izvršeno iskopavanje gradske tvrđave na udaljenosti svega stotinjak metara od Muzeja. Mi smo ove godine pokrenuli inicijativu za arheološka iskopavanja tvrđave kao i arheološka iskopavanja koja smo samo započeli prije godinu i po, a riječ je o temeljima prvog hamama Isa-bega Ishakovića u Novom Pazaru. Povod da pokrenemo ta iskopavanja jesu započeti radovi na zgradi suda, nakon čega smo ispod vidjeli zidine. Nažalost, sa Žitnog trga i ulaza u Muzej kreće razvoj Novog Pazara i upravo se tu nalaze ovi temelji hamama, pa je samo iskopavanje otežano i odloženo. Ali, s vremenom ćemo morati provesti ova iskopavanja.”

IZLOŽBE SLIKA BOŠNJAČKIH UMJETNIKA

Prije skoro mjesec u Muzeju RAS otvorena je izložba slika jednog od najvećih bošnjačkih likovnih umjetnika s ovih prostora, univerzitetskog profesora, rahmetli Hilmije Ćatovića. Izložba je organizirana s galerijom Multimedijalnog centra u Novom Pazaru. “Želja nam je bila da organiziramo izložbe slika naših najvećih umjetnika koji više nisu među nama. Prva je bila izložba slika Dženisa Redžepagića prošle godine. Sada imamo Ćatovića na repertoaru, a već je u pripremi izložba slika jednog od naših najvećih živih umjetnika – Mehmeda Slezovića. Pripremamo katalog za ovu izložbu koja će biti organizirana u martu 2020. godine. Trudimo se da imamo kvartalne izložbe, odnosno tri do četiri izložbe u toku godine”, poručuje Fuad Baćićanin, te dodaje da je u toku ove godine osnovana i biblioteka od izuzetnog značaja, jer posjeduje određena djela i rukopise koji trebaju da se čuvaju u Novom Pazaru.

Avdija Salković, viši bibliotekar u Muzeju RAS Novi Pazar, kaže da Muzej posjeduje pet hiljada knjiga među kojima se nalazi i nekoliko desetaka dobro očuvanih orijentalnih rukopisa. “Zbog toga smo se odlučili da oformimo biblioteku. Prvo smo napravili plan, registrirali smo je u Narodnoj biblioteci Srbije, ispoštovali smo sve zakonske procedure i u maksimalno brzom roku smo je registrirali u Međunarodni program za katalogizaciju – COBISS. Vrlo je zanimljiva i činjenica da u Srbiji trenutno postoji 13 specijalnih biblioteka, a da je naša prva koja se nalazi izvan Beograda. Bibliotečka djelatnost ne privlači pretjeranu pažnju, ali to nije bio slučaj s nama. Recimo, već je tri puta samo ekipa iz RTS-a dolazila snimati Muzej, s fokusom na našu novooformljenu biblioteku čije je osnivanje imalo itekako veliki odjek, u pozitivnom smislu naravno.”

Salković ističe da je to bila hrpa knjiga koja je stajala negdje po budžacima, tavanima i skupljala prašinu, sve dok na mjesto direktora nije došao Baćićanin. “Onda smo odlučili uraditi nešto po tom pitanju. Za kratko vrijeme uspjeli smo definirati šta sve imamo u svom posjedu, te smo do sada katalogizirali oko 800 naslova. Neke knjige i nisu za čuvanje i treba ih odstraniti, a u idućoj godini će sve knjige koje imaju vrijednost i koje namjeravamo čuvati u Muzeju biti obrađene i zavedene, te će informacije o njima biti dostupne i na internetu. Među ovim knjigama pronašli smo i rukopisni Kur’an, za koji pretpostavljamo da je star više od 400 godina. Imamo i nekoliko djela koja su potpuno očuvana, neka od njih su starija od 300 godina. Imamo i čuvenu kasidu burdu koja je nastala u 11. stoljeću. Neki naš ašik, Bošnjak, uzeo je i prepisao kaligrafijom u dvije boje – stihove na arapskom, a komentare na osmanskom jeziku. Ona zaista veličanstveno izgleda, i to svaki posjetilac Muzeja treba vidjeti. Već sam napisao projekt koji podrazumijeva prijevod stihova s arapskog, kao i prijevod komentara s osmanskog. Sa strane ćemo i napisati naš komentar šta je to kasida burda, historijski presjek, kao i nešto o samim komentarima koji su napisani, mada o njima sada ne mogu precizno govoriti jer ne znam šta se tu sve nalazi.”

VRIJEDNA DONACIJA TURSKE

Samo postojanje velikog broja rukopisa na osmanskom jeziku, manji dio njih je na hebrejskom, pa čak i na staroslavenskom jeziku, izrodilo je ideju da se 2018. godine Muzej RAS obrati turskoj agenciji TIKA, kao isntituciji kojoj je primarni zadatak briga o osmanskoj zaostavštini, te da potraže pomoć za zbrinjavanje ovih vrijednih knjiga koje su pronađene. Iz Muzeja navode da je TIKA ekspresno podržala njihov projekt zanavljanja cijelog enterijera Muzeja, a da su oni muzejskoj specijalnoj biblioteci nadjenuli simbolično ime “15. juli” u znak sjećanja na odbranu demokratije u Republici Turskoj. Također, zahvaljujući ovoj donaciji, u biblioteci je napravljena i čitaonica koja će posjetiocima biti od koristi. Uposlenici naglašavaju da je TIKA izišla u susret i donirala sve što su napisali i tražili u svom projektu.

Muzej RAS posjeduje i zbirku legata koja je oformljena također ove godine. Direktor Baćićanin napominje da je povod za otvaranje zbirke legata dolazak dr. Sulejmana Ugljanina, osnivača i doskorašnjeg predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća, u Muzej i uručivanje na trajno čuvanje najznačajnijih poklona koje je u svojstvu predsjednika BNV-a Ugljanin dobio. “Tu je replika Kur’ana iz 16. stoljeća, čiji se original čuva u palači Topkapı Sarayı u Istanbulu, a koji je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan prilikom posjete Novom Pazaru i BNV-u uručio Sulejmanu Ugljaninu. Pored toga, tu su i drugi izuzetno značajni i vrijedni pokloni koji se od ove godine čuvaju u Muzeju RAS, kao i kompletna privatna biblioteka Ugljanina koju je poklonio Muzeju, pa će kao legat biti dio naše specijalne muzejske biblioteke.”

PROČITAJTE I...

Na šehidskom mezarju Kovači i u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu proučena je dova u povodu obilježavanja četvrte godišnjice pokušaja vojnog udara u Turskoj, kojeg je na današnji dan 2016. godine izvela teroristička organizacija FETO - Kao i svakog 15. jula, mi kroz naše aktivnosti zapravo koristimo priliku da upozoriti na oposnast FETO-a, kako zvaničnike tako i cjelokupnu javnost u svim zemljama. FETO nije samo opasnost za Tursku, on je opasnost za sve zemlje Balkana, poručio je ambasador Turske u BiH Haldun Koc

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!