fbpx

“Volkswagen” ponovo u Sarajevu, ako Bog da

Svaki put kada se Balkan spomene kao mjesto prema kojem se okreću kompanije iz Zapadne Evrope, objašnjava Jašarspahić, istovremeno se pojave nekakvi svjetski glasnogovornici koji o Bosni i Hercegovini govore kao o nesigurnoj zemlji, govore o bosanskohercegovačkim političarima generalno kao o korumpiranim, da su ni za šta, ne imenujući one koji su takvi i koji koče procese, a oni dobro znaju ko su oni

 

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Krizom koju je izazvala pandemija virusa korona u ovim momentima najteže su pogođene firme koje su prestale s radom, turističko-ugostiteljski objekti i sve firme koje su naredbama kriznih štabova zatvorene. Sada se mjere popuštaju, što je trenutak kada treba podržati naše kompanije koje će biti integratori sistema, koje će vući veliki broj manjih kompanija za sobom, kaže predsjednik Privredne komore Federacije BiH.

Kompanije okrenute izvozu imale su problema sa smanjenjem narudžbi, s transportnim tokovima, one su također pogođene na jedan drugačiji način, ako ne budemo pažljivi i ako im ne pružimo podršku, one će imati i veće posljedice od ovih koje sada trpe firme kojima je obustavljen rad. Ovo su kratkoročne posljedice, restoran se zatvori pa se otvori, to je jednostavno, ali prekid tih velikih lanaca snabdijevanja na svjetskom i evropskom tržištu, gdje su naše kompanije iz drvne i metalske industrije i automotiva imale svoje mjesto, može ostaviti trajne posljedice na privredu.

“U momentu kada se lanci budu ponovo sklapali, ako bosanskohercegovačka karika ostane po strani, onda mogu biti velike posljedice za bosanskohercegovačku privredu, jer znate da metalska industrija broji 30.000 radnika, više od 20.000 je tekstilnih radnika. To su izvozne grane kojima su integratori sistema vani i svaki poremećaj ondje može se direktno odraziti na naše kompanije. Svaki mogući kontakt, svaki mogući nastup na međunarodnim događajima, nadležne institucije trebaju podržati kroz svoje budžetske rezerve. Mi sad imamo na čekanju jedan projekt razvoja automobilske industrije. U protekle tri godine uspješno smo proveli i promovirali projekt promocije naše autoindustrije, te smo omogućili kompanijama da imaju svoj ured za sastanke u Wolfsburgu u forumu “Automotive”, gdje osamdeset najznačajnijih dobavljača “Volkswagena” ima svoje urede. Ove je godine interni sajam dobavljača VW i mi tražimo podršku da napravimo zajednički štand.

U posljednje tri godine taj je sektor postao znatno vidljiviji na globalnom tržištu automobilske industrije. U najavi projekta prije tri godine mi smo kazali da će biti 4 posto rast radnih mjesta u automobilskoj industriji ako je dobro promoviramo i pozicioniramo, 4 posto povećanje proizvodnje i izvoza. Nakon tri godine podaci su bili povećanje zaposlenosti 8 posta, a proizvodnje 10 posto. Upravo se sada najavljuje da bi se metalska industrija Zapadne Evrope, posebno automobilska industrija, trebala okrenuti zapadnom Balkanu zbog svih situacija na Dalekom istoku. Najave koje dobivamo iz velikih centara, iz tih vrhova globalnih lanaca snabdijevanja, govore da je Zapadni Balkan rješenje za Zapadnu Evropu kada je riječ o organiziranom dobavljanju roba za ugradnju u automobilskoj industriji i općenito u metalskoj industriji”, kaže Jašarspahić.

No ne ide sve tako jednostavno. Svaki put kada se Balkan spomene kao mjesto prema kojem se okreću kompanije iz Zapadne Evrope, objašnjava Jašarspahić, istovremeno se pojave nekakvi svjetski glasnogovornici koji o Bosni i Hercegovini govore kao o nesigurnoj zemlji, govore o bosanskohercegovačkim političarima generalno kao o korumpiranim, da su ni za šta, ne imenujući one koji su takvi i koji koče procese, a oni dobro znaju ko su oni.

Od priče o “Volkswagenu” u Sarajevu, kaže Jašarspahić, nikada se neće odustati. Vlada Federacije BiH prošle je godine uputila dopis upravi VW-a da je spremna za takav jedan projekt, ali za finalizaciju takvog posla potrebno je još mnogo pregovora na državnom nivou. Za “Volkswagenom” valja poskočiti.

“VW je u mogućnosti da bira, svi se takmiče ko će mu više ponuditi, od Turske do Zapadnog Balkana, ali da napomenem, kada je u Sarajevu radio ‘Volkswagen’, cijela Jugoslavija je radila za tu fabriku proizvodeći komponente i opet se nije dosegao prag od 8 posto nacionalnog proizvoda. Hoću da kažem, kada bi se na Balkanu desio takav poduhvat, cijeli Balkan, sve kompanije koje rade za automobilsku industriju, imale bi benefite. Umjesto da se balkanske zemlje dogovore za sinhroniziranu akciju da privole VW da premjesti fabriku na Zapadni Balkan, one se takmiče koja je bolja, brža… Zbog toga insistiramo da se grupacija automobilske industrije nastavi promovirati, to je industrija s najvećim stepenom finalizacije proizvoda, najvećeg stepena preciznosti, najstrožijih standarda. Razvojem kompanija u tom segmentu one su spremne uhvatiti se u koštac s bilo kojom industrijom. Evo, imali smo primjer da inženjeri iz TMD-a Gradačac osmisle i naprave respirator. To je industrija koja jača inženjere”, govori nam Jašarspahić.

Prema Jašarspahićevim riječima, u ovoj krizi smo uvidjeli koliko smo ovisni o uvozu, hrane prije svega. Zbog toga se kompletno bosanskohercegovačko društvo mora okrenuti prema domaćoj proizvodnji. Treba staviti ustranu sve te protokole i obećanja o slobodnoj trgovini jer uvijek postoji način da se preferira domaća proizvodnja. Upravo smo u ovoj krizi primijetili opasnost ovisnosti bosanskohercegovačkog društva o uvozu strateških proizvoda. Sve zemlje Evropske unije, bez obzira na protokole o slobodnoj trgovini, uvodile su zabrane izvoza esencijalnih roba za farmaceutsku industriju, za proizvodnju hrane i stočne hrane. Zemlje su donosile odluke vođene vlastitim interesima. Naša zemlja nikad nikome nije stavila nikakvu barijeru, carinsku ili necarinsku. Ponekad mislim da nadležne institucije zadužene za to uopće na tome ne rade.

Jašarspahić ističe da Komora radi istraživanje hoće li biti potrebna dodatna pomoć kompanijama, odnosno “korona 2” zakon. U sljedećem krugu bit će sužen broj kompanija koje trebaju dobiti poticaj. Neće više biti potrebna direktna pomoć kao za plaćanje doprinosa nego da se firmama omogući nastup na međunarodnim događajima, neke nove online platforme itd.

Mirsadu Jašarspahiću u martu je potvrđen virus korona. “Zahvaljujući tome da se virus kod mene nije razvio, nisam bio bolestan. Sve vrijeme sam mogao raditi, ali sam bio u potpunoj izolaciji, a zbog kontakta sa mnom, sve osoblje Komore također je moralo biti u izolaciji dvije sedmice. Nije moglo biti dosadno, telefon je stalno zvonio, privrednici javljali na kakve probleme nailaze u transportu itd. Stalno sam bio aktivan s telefonom i laptopom. Radio sam i više nego obično. Kampanja ‘Kupuj domaće’ nastala je kada smo svi bili u izolaciji i tada smo primijetili da su najbrži odziv za pomoć zdravstvenim ustanovama imale domaće kompanije. Ja sam sebi postavio pitanje gdje su sada strane kompanije. Ne trebamo nikada zaboraviti domaćim kompanijama koje su priskočile u pomoć zajednici. To nas je ponukalo da napravimo tu promociju. Da ukažemo koliko je važno kupovati domaći proizvod. Nemaš šta tražiti zaposlenje ovdje ako ne kupuješ domaće, kupovinom stranog proizvoda otvaraš radno mjesto preko granice, onda, živ bio, idi preko granice”, kaže predsjednik Privredne komore Federacije BiH.

Ipak, kriza je razotkrila i jednu tužnu istinu o našem društvu. “Krivo mi je kada vidim da su naši ‘prvaci’ morali zbog pritiska javnosti moliti za pomoć, a mediji su to pratili kao takmičenje ko je od koga zatražio i koliko je odbio. Ne mogu da shvatim da smo narod i nacija kojima treba sadaka. Maske se mogu šiti u 78 kompanija u Federaciji BiH. Mi smo napravili izvještaj o kapacitetima za proizvodnju maski, vizira, zaštitnih odjela, dezinfekcijskih sredstava i ostale opreme. Naveli smo da 73 kompanije u FBiH mogu to raditi i predali Kriznom štabu FBiH. Dobio sam dopis iz jedne naše bratske komore iz Turske, pitaju da pripreme kontingent potrepština maski, rukavica, zaštitne opreme itd. Uz svu moju sreću da imamo takve prijatelje, ja sam se zahvalio i dao im spisak kompanija koje rade u tom segmentu, pa ako treba saradnja, bujrum. Nije mjera rada koliko ćeš zatražiti od nekoga. To je mjera nerada. Obradovala me vijest da je jedna mala kompanija iz Kaknja preko naručioca Grada Sarajeva poslala vizire u Lombardiju. Zar se nije mogla u prvim danima najžešće krize u Italiji dostaviti pomoć gradovima u Italiji? To su isti oni radovi koji su nas zdušno pomagali u ratu. Te stvari se ne smiju zaboravljati”, objašnjava Jašarspahić.

On dodaje da je, nakon što je Komora sačinila spisak proizvođača zaštitnih sredstava, posao nabavke dat UNDP-u, kako je objašnjeno zbog transparentnosti, a onda se desilo da se, recimo, rukavice nabavljaju od trgovačkih kuća, a ne od naših proizvođača. Cilj države trebao je biti da te naše firme prežive ovu krizu.

Privredna komora je na zahtjev nekoliko kompanija tražila od nadležnih organa da u Bosnu i Hercegovinu uđu stručnjaci bez kojih proizvodnja u nekoliko kompanije ne može funkcionirati. Pisali su dopise kriznim štabovima, Koordinacionom tijelu pri Vijeću ministara BiH, ali eksperti nisu mogli ući u Bosnu i Hercegovinu. No Vijeće ministara pokazalo je znatnu dozu fleksibilnosti i dopušten je ulazak, ali na sahranu u Gradišci. Eksperti nisu toliko važni. Primjera radi, “Natron-Hayat” iz Maglaja, jedna od najuspješnijih privatizacija u Bosni i Hercegovini, dnevno gubi 120.000 maraka jer ne može raditi zato što eksperti koji su trebali da dođu u “Natron” ne mogu ući u državu. Za njih nema razumijevanja.

Što se tiče projekata koje će provoditi Komora, Jašarspahić je istaknuo da će fokus u budućnosti biti na dijaspori, odnosno na investicijama iz dijaspore, jer je dijaspora najjači bosanskohercegovački resurs, ne zbog novca nego zbog znanja i iskustva koje posjeduje. Jašarspahić smatra da bi bilo najbolje formirati investicioni fond dijaspore kojim će dijaspora putem svojih predstavnika upravljati, a iz kojeg bi se investiralo u Bosnu i Hercegovinu. Drugi važan projekt za Komoru jeste uključivanje poljoprivrednih proizvođača kroz Zadružni savez u Privrednu komoru, što je dobra baza za buduće projekte podrške domaćoj proizvodnji hrane.

U okviru Privredne komore osnovana je Inženjerska komora Federacije BiH, iako je bilo dosta otpora i neslaganja, tako je Federacija BiH prestala biti jedini teritorij u Evropi koji nema inženjersku komoru.

“Kada smo počeli praviti inženjersku komoru, kaže mi sekretar Komore da imamo dosta pritisaka i otpora za ovo. Ja sam mu rekao da je to dobro, da samo nastavi. Kada ideš negdje i niko se tome ne protivi, znači da tamo nema ništa, da je pustinja”, priča Jašarspahić. Inženjerska komora završen je projekt bez obzira na opstrukcije.

 

PROČITAJTE I...

Bez obzira na nedostatke naše statistike i ozbiljne ekonomske analize, podaci ukazuju na to da smo u teškoj situaciji. Najrelevantniji pokazatelj svakako je prihod od indirektnih poreza, u prvom redu poreza na dodanu vrijednost, koji čini većinu tih prihoda. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine naplaćeno je 3,4 milijarde maraka indirektnih poreza, što je smanjenje od 369 miliona u odnosu na isti period 2019. godine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!