Kada bipne kasa u prodavnici, malo ko pomisli da crte koje svijet danas svakodnevno skenira imaju i svoj trag iz Bosne i Hercegovine.
Prema istraživanju portala Planet.ba, čiji je autor i pokretač multimedijalnog centra Planet Sarajevo, upravo je Sarajevo odigralo važnu ulogu u ranim godinama razvoja evropskog sistema bar-koda. A u samom središtu te priče nalazi se rođeni Zvorničanin. Muhamed Ćatić.
Od UPI-ja do svijeta: Sarajevo u srcu digitalne revolucije
Još davne 1975. godine, sarajevska kompanija UPI bila je dio međunarodnog projekta koji je postavio temelje za European Article Numbering (EAN) - današnji GS1 sistem označavanja proizvoda.
Prema arhivi Planet Sarajeva, Muhamed Ćatić bio je među stručnjacima koji su aktivno učestvovali u razvoju ovog standarda, koji će ubrzo promijeniti način na koji svijet evidentira robu, cijene i zalihe.
Dvije godine kasnije, 1977. godine, u Briselu je osnovano evropsko udruženje EAN, a novi kod bio je u potpunosti kompatibilan s američkim UPC sistemom. Na taj način trgovina je prvi put u historiji dobila jedinstven sistem identifikacije proizvoda na oba kontinenta.
Podsjetimo, svega nekoliko godina ranije, 26. juna 1974., u američkom gradu Troj (Ohio) na kasi je po prvi put skeniran bar-kod na pakovanju žvaka Wrigley’s Juicy Fruit - trenutak koji se smatra rođenjem savremenog maloprodajnog sistema.
UPI dobio prvi broj za Jugoslaviju - "0001"
Prema arhivskim zapisima Planet Sarajeva, kompanija UPI Sarajevo dobila je "prvi broj - 0001 za Jugoslaviju", a Muhamed Ćatić bio je jedan od ključnih ljudi koji su pomagali implementaciju bar-koda u zemljama širom svijeta - od Indije do Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Tako je dio tehnološke historije, koja se danas čita na svakoj kasi, ponio i pečat Bosne i Hercegovine.
Portal Planet.ba u svojoj stalnoj postavci čuva i dokumente koji svjedoče o pionirskim poduhvatima domaćih inženjera, podsjećajući da je Sarajevo mnogo prije "digitalne ere" bilo dio globalnih tokova tehnološkog razvoja.
Mirzet Mustafić: "Lijepo je čuti za uspjeh Zvorničanina Muhameda Ćatića"
Na ovu priču reagovao je i Mirzet Mustafić, ugledni Zvorničanin, autor i urednik radijske emisije Vremeplov na Radio Osvitu.
Mustafić, koji već godinama živi u Zvorniku, nakon zarađene penzije u Sjedinjenim Američkim Državama, poznaje Muhameda Ćatića lično i prisjetio se zajedničkih studentskih dana u Sarajevu:
"Lijepo je čuti za uspjeh Zvorničanina - Muhameda Ćatića. Naravno da ga poznajem. Sa njegovom sestrom sam bio školski drug. Muhamed je bio cimer s mojim bratom Fikretom za vrijeme studija u Sarajevu, kod porodice Hamzabegović Edhema. Kako su to bili jaki šahovski turniri: Muhamed, Edhem i Fikret. Nekako je Muhamed u Emiratima došao do moje knjige "Oprosti mi" i ostavio mi svoje mišljenje na mom blogu. Taj komentar mi je toliko značio da ga i danas rado pamtim - tjera me da svako pojedinačno djelo ima širu vrijednost. Hvala Planet.ba za ovu reportažu!", poručio je Mustafić.
Bosanski trag iza svjetskog standarda
Priča o Muhamedu Ćatiću podsjetnik je da su i iz malih sredina, poput Zvornika, ponikli ljudi koji su ostavili neizbrisiv trag u svjetskoj industriji i tehnologiji.
Iako se danas bar-kod i QR kod podrazumijevaju, iza tih jednostavnih crno-bijelih linija stoji decenije rada, istraživanja i standardizacije - u kojima je svoje mjesto imao i jedan bosanski inženjer iz Zvornika.
Kada sljedeći put skenirate proizvod na kasi ili mobilnim telefonom, sjetite se da dio te globalne priče počinje u Sarajevu, a nosi potpis Muhameda Ćatića - Zvorničanina koji je svojim znanjem povezao BiH sa svijetom, piše zvornički.ba.
