Naučna studija Prirodoslovnog muzeja (NHM) u Beču pokazala je da su na prahistorijske ajkule utjecale klimatske promjene.

Prije 325 miliona godina u Koruškom moru, prostoru današnjih Karnskih Alpa, plivale su prahistorijske ajkule. Između 1989. i 2015. godine sakupljači fosila su pronašli zube najstarijih ajkula u Austriji.

Kretanje kontinenata nije stvaralo samo planinske lance, već je imalo i velikog utjecaja na morsku faunu. Kada su se počeli sudarati superkontinenti Euroazija i Gondvana u blizini ekvatora između kopnenih masa nastao je tropski obalni pojas. To su bila staništa najstarijih ajkula u Austriji, čiji se geološki ostaci danas nalaze u Karnskim Alpama. Naučne analize ostataka su pokazale da su do prvog masovnog izumiranja među prahistorijskim ajkulama dovele upravo klimatske promjene, prenosi Fena.

Period karbona, prije 360 miliona godina, obilježavale su drastične klimatske promjene. Na polovima su se konstantno stvarale ledene kape, a nivo mora je dramatično opadao. Neposredno prije prve velike glacijacije, klimatske promjene su dovele do masovnog izumiranja prahistorijskih ajkula. Nakon kratke faze oporavka uslijedio je drugi talas izumiranja. Otapanje leda poslije vrhunca u periodu zaleđivanja prouzrokovalo je stvaranje novih staništa koje su slatkovodne ajkule naselile.

"Ajkule koje su živjele u morima sporo su se oporavljale, dok su se slatkovodne ajkule u rijekama i jezerima kontinenata brzo razmnožavale i uticale na povećanje diverziteta", objašnjava Iris Feichtinger s Prirodoslovnog muzeja u Beču.

Ova studija je objavljena u stručnom časopisu Journal of Vertebrate Paleontology.