Zenica je večeras bila mjesto sjećanja i poštovanja prema čovjeku čije ime i danas izaziva divljenje širom svijeta - Aliji Izetbegoviću.
U Bosanskom narodnom pozorištu održana je svečana akademija povodom obilježavanja 100. godišnjice rođenja prvog predsjednika međunarodno priznate Bosne i Hercegovine - mislioca, humaniste i državnika čije političko i intelektualno naslijeđe nastavlja nadahnjivati generacije, kako u Bosni i Hercegovini, tako i širom svijeta.
U organizaciji Vlade Zeničko-dobojskog kantona, akademija je okupila brojne ličnosti iz političkog, društvenog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, kao i goste iz regije, podsjećajući da je Alija Izetbegović simbol borbe za slobodu, dostojanstvo i pravo svakog čovjeka da bude ono što jeste.
Ostavio snažan pečat
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić ovom prilikom ukazao je na dubok i trajan značaj koji je Alija Izetbegović imao, ne samo kao politički lider, već i kao izuzetna intelektualna figura.
Pivić: Želimo da našim budućim generacijama ostavimo ono što je bio Alija Izetbegović
Njegovo djelovanje, kako je istaknuo Pivić, već za života nadilazilo je granice Bosne i Hercegovine, ostavljajući snažan pečat i na međunarodnoj sceni.
- Dakle, ostavio je izuzetan značaj i njegovo djelo mi svjedočimo i danas i mi baštinici njegovog djela i njegovog učenja smo ponosni na ono što je bio Alija Izetbegović. Ustvari, i današnjim principima našeg rada mi pratimo ono što je bio Alija Izetbegović. Ponosni smo da možemo organizirati ovakav jedan događaj. Želimo da našim budućim generacijama ostavimo ono što je bio Alija Izetbegović, njegovo djelo, njegova uloga za nezavisnu i samostalnu državu Bosnu i Hercegovinu - kazao je Pivić.
Ministar kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona Mirza Mušija, istaknuo je važnost čuvanja sjećanja na lik i djelo Alije Izetbegovića, podsjećajući da je on simbol, koji moramo čuvati.
- On je jedan simbol, jedan temelj koji integrira i homogenizira veliki broj ljudi i naroda koji vole ovu zemlju. Primijetili smo da smo deficitarni po tom pitanju, jer politike koje su trenutno na sceni nisu dovoljno zrele da bi homogenizirale. Izetbegović je imao tu dimenziju, da je okupljao oko sebe ljude, narode, sve one koji su voljeli Bosnu i Hercegovinu.
Mi, čuvajući sjećanje na njega i braneći njegovo ime i čast i sve ono što je on činio sa svojim kolegama u teško vrijeme za Bosnu i Hercegovinu, na ovaj način prvo dajemo pijetet našem prvom predsjedniku, a s druge strane i svim onim politikama koje homogeniziraju, koje pomiruju i koje su most između ovih razlika i bogatstava u Bosni i Hercegovini, a nikako da budu razlozi za razdvajanje i za separatizam i ono što je sad na sceni - kazao je Mušija za Stav.
Mušija: Alija Izetbegović je simbol koji moramo čuvati
Mislilac i lider
Uz bogat umjetnički program i govore onih koji su ga poznavali, sarađivali s njim i cijenili njegovu viziju, jasno je poručeno da ideje koje je zastupao predsjednik Izetbegović i danas nadahnjuju, oblikuju i opominju.
- Bio je mislilac, lider, borac za dostojanstvo naroda kojem je pripadao, ali i državnik koji je u najtežim vremenima ostao vjeran principima, pravdi, slobodi, dijalogu, suživotu. U vremenu mržnje, on je birao vjeru u čovjekoljublje. Znao je da se budućnost može graditi samo na temeljima zajedničkog poštovanja i međusobnog uvažavanja. Moje lično poznanstvo i saradnja s predsjednikom Izetbegovićem naučili su me mnogo. U različitim smo okolnostima razgovarali, nekad smo se slagali, nekad malo razilazili, ali uvijek bi to bio dijalog ljudi koji vjeruju u moć riječi, a ne u silu. I u tome je njegova veličina - znao je da politika ako nije humana i ako ne vodi ka miru prestaje biti dostojna svog imena - kazao je u obraćanju na akademiji bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.
Mesić: Bio je mislilac, lider, borac za dostojanstvo naroda kojem je pripadao
Okupljenim se obratio i Kasim Trnka, predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, naglašavajući da je Izetbegović i dalje prisutan kroz svoje ideje.
- On je i dalje među nama. Dao je neizmjerne doprinose političkoj filozofiji, religiji. Vodio je računa o razvoju moderne države Bosne i Hercegovine, a kao nacionalni lider vodio je računa o afirmaciji bošnjačkog naroda koji je u najtežim uslovima doživljavao svoju renesansu - akcentirao je on.
Trnka: On je i dalje među nama kroz svoje ideje
Rusmir Mrković, bivši komandant Odreda policije za specijalne namjene "Lasta" 1992-1995, jasno je kazao da je za njega lično, njegove saborce, ali i sve patriote, Alija Izetbegović bio uzor.
- To je bio, i to je ostao. Kada se prisjetim u aprila 1994. godine, kada nam je predao ratnu zastavu, kao najveće ratno priznanje, mi smo mu kazali - Predsjedniče, spremni smo položiti živote za ovu zemlju. Gledao nas je ponosom u očima, onako kako smo mi, do samog kraja, gledali njega, našeg vrhovnog komandanta. Oni koji misle da je s odlaskom rahmetli predsjednika utihnula i ideja na čijim temeljima je odbranjena ova zemlja, neka znaju da su u zabludi - poručio je on.
Mrković: Alija Izetbegović je bio i ostao uzor
Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a preselio je na bolji svijet 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Ukopan je na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.
Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.
Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.
