Švicarska je zemlja koja je najviše na svijetu vezana za gotovinu. S druge strane, Švedska je jedna od najvećih pobornika digitalnog novca. Švicarci prosječno akumuliraju 11.000 franaka u novčanicama i kovanicama (nešto više od 11.000 eura), oko 22.000 franaka po porodici, dok u Švedskoj ljudi kod kuće imaju manje od 500 eura.

U Švicarskoj će se uskoro održati referendum za uvrštavanje prava na zadržavanje gotovine u ustav. U Švedskoj se hvale da su najnaprednija zemlja na svijetu u zabrani plaćanja gotovinom. Tamo samo stariji nastavljaju koristiti novčanice i kovanice. Kako odnos prema novcu može biti toliko drugačiji?

U Švicarskoj je organizacija pod nazivom Švicarski pokret za slobodu prikupio 157.000 potpisa građana na nacionalnom referendumu. Inicijativu je izazvao strah da će papirnati novac kad-tad nestati i da će sve transakcije postati digitalne.

Žele u ustav zemlje ugraditi garanciju kako bi zemlja uvijek imala dovoljno kovanica i novčanica za plaćanje, čak i u slučajevima cyber napada, kvara sistema ili velikog nestanka struje. "Gotovina je sloboda i apsolutni prioritet za Švicarsku", navodi pro-keš švicarska grupa na svojoj web stranici. "Protivno je ljudskim pravima i našem nasljeđu slobode isključiti ljude koji bi radije koristili gotovinu nego karticu."

Švicarska idiosinkrazija usko je povezana sa slobodom i neutralnošću. Njihovi su gradovi stoljećima bili utočište politički i vjerski progonjenih ljudi iz cijele Evrope. Bili su i kolijevka dugih bankarskih dinastija (Rothschildi, Lombard Odiers, Picteti...) gdje su milioneri iz cijeloga svijeta mogli sigurno ostaviti dio svog bogatstva.

U slučaju Švedske, njen interes da ukine plaćanje gotovinom ima jake zagovornikje. Jedan od osnivača banda ABBA, Björn Ulvaeus, glavni je zagovornik usmjeravanja zemlje prema društvu bez gotovine. Zapravo, u muzeju ABBA u Stockholmu više od 20 godina niste mogli kupiti ulaznice s ulaznicama.

Ulvaeusova mržnja prema gotovini datira iz 2008., kada su stan njegovog sina Christiana opljačkali lopovi. Tada je počeo pisati komentare za novine i web stranice. Njegov je argument bio jednostavan: kriminalna ekonomija ovisi o anonimnoj prirodi gotovine kojoj se ne može ući u trag. Zapravo, za velik dio gotovine u svijetu, možda i za većinu, jednostavno se ne zna gdje je. Manje novca, manje kriminala. Njegova kampanja polučila je veliki uspjeh.

Između 2006. i 2016. raspoloživa valuta u opticaju prepolovila se, čineći samo 1 % ekonomije u poređenju sa 10 % u eurozoni. A 2018. samo je jedan od šest Šveđana izjavio da je nedavno kupovao gotovinom. A već ima više od 4000 ljudi koji su ugradili mikročip u svoju ruku kako bi mogli plaćati čak i bez korištenja kartice ili mobitela.

Svi je ovo u Švicarskoj nezamislivo. Za većinu Švicaraca plaćanje gotovinom je sinonim za anonimnost i privatnost. Kada se plaćanja vrše kreditnim karticama ili sistemima plaćanja povezanim s velikim tehnološkim grupama (Google ili Apple Pay), uvijek postoje tragovi transakcija.

S portala Moneyland objašnjavaju da su, “kako je napredovala digitalizacija, napredovale su i cyber kriminal i online prevare. Računi i kreditne kartice u švicarskim bankama redovito su na meti kibernetičkih kriminalaca i prevaranata. Gotovina se može fizički ukrasti na jednom mjestu, ali 'digitalni novac' može se ukrasti bilo gdje, bilo kada.”

Zapravo, u gradovima poput Basela ili Züricha još uvijek je uobičajeno da postoje neki ljudi, već u određenoj dobi, koji i dalje plaćaju najam stana u gotovini. I mnoge firme u kojima se ne prihvaćaju plaćanja karticama. Švicarska narodna banka (SNB) nastavlja s izdavanjem novčanica od 1.000 franaka (oko 1.000 eura) koje su trenutno najvrijedniji papirnati novac na svijetu. S druge strane, u Evropskoj uniji već su prestali proizvoditi novčanice od 500 eura kako bi pokušali smanjiti sivu ekonomiju i crni novac.

Potpredsjednik BNS-a, Fritz Zurbruegg, govori o gotovini kao o "kulturnom fenomenu" i objašnjava da ako i dalje imaju novčanice od 1.000 franaka "to odgovara onome što ljudi žele". Popularne su za kupovinu robe visoke vrijednosti i plaćanje računa u pošti.

Iako se čini da Švedska i Švicarska imaju dvije suprotne strategije u pogledu korištenja gotovine, one se donekle i približavaju. U Švicarskoj je epidemija koronavirusa izazvala nagli porast kartičnog i mobilnog plaćanja, budući da je to aseptičniji način plaćanja.

Prije pandemije još uvijek se do 70% plaćanja (u restoranima, supermarketima, trgovinama...) obavljalo u gotovini. Umjesto toga, do jula 2021. ta je brojka pala na 43%, prema istraživanju SNB-a.

U Švedskoj, koja je prije nekoliko godina počela razmatrati potpuno izbacivanje gotovine, vlasti su uvidjele da postoje neke grupe ljudi u nepovoljnom položaju koji i dalje ovise o valutama kako bi preživjeli. Prisiliti sve da sva plaćanja obavljaju elektronskim načinom podrazumijeva pretpostavku da svi imaju tekući račun, bankovnu karticu ili mobilni telefon. Međutim, mnogi ljudi, osobito migranti, pate od finansijske isključenosti i nemaju pristup tim osnovnim uslugama.

Također, Švedska nacionalna organizacija penzionera je protiv potpunog ukidanja gotovinskih isplata. Čak je i Švedska civilna agencija za nepredviđene situacije preporučila građanima da nešto gotovine drže kod kuće za hitne slučajeve, jer se ne zna što bi se moglo dogoditi u zemlji u slučaju da zakažu platni sistemi, da neko izazove kibernetički napad ili da im neko objavi rat.