Jedan dres otvorio je pitanje koje u Bosni i Hercegovini odavno prevazilazi sport. Učenici Srednjoškolskog centra Srebrenica, prema navodima roditelja, upozoreni su da na nastavu ne dolaze u dresovima reprezentacije Bosne i Hercegovine, uz mogućnost posljedica po ocjenu iz vladanja. Roditelji tvrde i da je dres označen kao "uvredljiv". Iz škole su se, s druge strane, pojavile informacije da se pravilo odnosi na sportske dresove općenito.

Upravo zato je važno utvrditi šta je stvarni razlog odluke. Sportska odjeća može biti predmet školskog kodeksa i škola ima pravo odrediti pravila oblačenja. Međutim, kada se govori baš o dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine, teško je zanemariti činjenicu da se na njemu nalaze obilježja države. Ako se takav dres tretira kao problematičan zbog svog izgleda ili sportske forme, isto pravilo trebalo bi vrijediti za sve dresove. Ako se problem nalazi u simbolima na njemu, onda javnost treba dobiti mnogo preciznije objašnjenje.

Bosna i Hercegovina je država čiji simboli u dijelu Republike Srpske često imaju drugačiji društveni status nego u Federaciji. To se vidi kroz različite odnose prema zastavi, grbu, nazivu države i drugim obilježjima koja predstavljaju Bosnu i Hercegovinu. Svaki pojedinačni slučaj ima svoje okolnosti i ne bi ga trebalo automatski izjednačavati sa svim drugim primjerima, ali ponavljanje sličnih situacija otvara pitanje prostora koji državni simboli imaju u javnom životu tog dijela zemlje.

Zbog toga je posebno osjetljivo kada se o simbolima govori pred učenicima. Škola je mjesto u kojem djeca uče kako funkcionišu institucije i pravila zajednice u kojoj žive. Kada se učeniku kaže da određeni simbol može biti uvredljiv, potrebno je objasniti šta tačno čini uvredu. U suprotnom, kriterij ostaje na nivou ličnog doživljaja, a takav kriterij teško može biti osnova za sankcionisanje učenika.

Sjećanje na genocid

Srebrenica između povratka i novih poruka mržnje

Pitanje postaje još važnije kada se kao moguća posljedica spominje smanjenje ocjene iz vladanja. Za takvu mjeru mora postojati jasan osnov u pravilima škole i odgovarajućim propisima. Učenik mora znati koje je pravilo prekršio, kakva je predviđena sankcija i ko je ovlašten da je izrekne. Posebno u osjetljivim pitanjima koja se tiču simbola, nacionalnog identiteta i državnosti, prostor za proizvoljno tumačenje trebao bi biti što manji.

Srebrenica ovoj priči daje dodatnu težinu. Tamo pitanje državnih simbola nije samo pitanje zastave na zgradi ili dresa fudbalske reprezentacije. Za različite ljude ti simboli nose različita iskustva i sjećanja. Upravo zbog toga institucije koje rade s djecom imaju dodatnu odgovornost da pravila postave jasno i da ih primjenjuju bez selektivnosti.

Ako škola zaista ima opće pravilo prema kojem sportski dresovi ne pripadaju učionici, onda bi to trebalo biti jednostavno dokazati kroz pravilnik i dosljednu praksu. Ako takvo pravilo postoji, trebalo bi znati kako se primjenjivalo ranije i odnosi li se jednako na sve reprezentacije i klubove. Ako se, međutim, dres BiH posebno izdvaja, onda je pitanje mnogo ozbiljnije: zbog čega se simbol države u kojoj ti učenici žive tretira kao nešto što može predstavljati uvredu?

To je pitanje na koje se ne može odgovoriti poređenjem dresa sa tajicama ili pocijepanim pantalonama. Odjeća može biti neprikladna za školu iz različitih razloga, ali državni simbol ima i svoje pravno i društveno značenje. Upravo zato se mora jasno razlikovati pravilo o odijevanju od odnosa prema simbolu.

Učenici u Srebrenici imaju pravo na jasna pravila kao i učenici bilo gdje drugo u Bosni i Hercegovini. Ta pravila mogu uređivati način oblačenja, ponašanje i odnos prema drugim učenicima. Kada se u njih uključe državni simboli, potrebno je mnogo više preciznosti jer se tada više ne uređuje samo izgled učenika, već se određuje i granica prihvatljivosti jednog dijela državnog identiteta u školskom prostoru.

Zato će odgovor škole biti važniji od same zabrane. Ako je riječ o pravilniku o odijevanju, javnost treba vidjeti kriterij. Ako se radi o simbolu, treba objasniti zašto je problem upravo simbol Bosne i Hercegovine. Tek tada se može razumjeti šta se u Srebrenici zapravo pokušava urediti: način oblačenja učenika ili prostor koji simboli Bosne i Hercegovine imaju u javnom životu manjeg bh. entiteta.