Obilježavanje Nove godine jedan je od najstarijih običaja ljudskog roda i postoji već nekoliko hiljada godina.
Sumerani su slavili dolazak nove godine još prije 4.000 godina, a postoje zapisi o običajima i ritualima starih Rimljana, Kineza, Egipćana, Germana i drugih starih civilizacija.
Svaka je kultura imala svoj kalendar kojim se određivao godišnji ritam. U različitim kalendarima godina je počinjala na različite datume. Tako su drevni Egipćani slavili dolazak nove godine u julu, Kinezi i Grci u proljeće, Jevreji u septembru ili oktobru. Izuzetak je bio stari Rim.
Naime, kako je koji car došao na vlast, tako je mijenjao datum početka godine. Prvi dan mjeseca januara odabran je kao početak nove godine 153. pr. Kr., a već je postojao običaj da rimski dužnosnici preuzimaju jednogodišnju službu upravo 1. januara. Na latinskom se taj mjesec zvao januarius i bio je posvećen Janu, bogu početaka, pa se činilo logičnim na takav dan početi novu godinu. Rimski je običaj na taj dan slaviti i darivati rođake, što smo preuzeli i uklopili u svoju tradiciju. Drugo objašnjenje za odabir ovog datuma je proglašenje Julija Cezara božanstvom, što se dogodilo 1. januara 42. pr. Kr.
Narodi koji su se doselili u Evropu tokom i nakon propasti Rimskoga carstva smještali su prvi dan nove godine obično u proljeće, kad se budi čitava priroda i počinje novi život za biljke i životinje, a time i za ljude. Tako su i naši preci slavili novu godinu u proljeće.
Evropski su narodi imali različite kalendare dok papa Grgur XIII. nije uveo novi kalendar. Dotad je u nekim zemljama na snazi bio julijanski kalendar, a novi je prozvan gregorijanskim po dotičnom papi. Reformirani kalendar donio je nekoliko novosti. Papinskom bulom određeno je da će od 1582. početak godine opet biti 1. dan mjeseca januara. Tada su uvedene i prestupne godine. Najneobičnija odluka pape Grgura XIII. bila je da nakon 4. oktobra 1582. slijedi 15. oktobar 1582. godine.
Za dolazak nove godine još se vežu neki zaista neobični običaji, od nošenja nove odjeće zbog sreće do razbijanja tanjira pred ulaznim vratima. Prema nekim vjerovanjima, na novodišnju noć treba pojesti 12 grozdova grožda ili čak 12 grejpova za svaki mjesec u godini. Možda je najljepši običaj onaj u Japanu – svima treba oprostiti kako bi zaista bili spremni za novi početak, piše portal Povijest.
Mnogim ljudima novogodišnja noć, trenutak kad se na kalendaru pojavi nova brojka, novi mjesec, dan i godina, znači i novi početak, priliku da budu bolji, sretniji, uspješniji… Ne čudi stoga da se upravo oko nove godine kroz stoljeća stvorio niz običaja i praznovjerja, neki su zabavni, neki bizarni, a neki čak i opasni, no za sve se vjeruje da donose sreću u godini koja slijedi.
PALJENJE LOŠIH USPOMENA I ODJEĆE U OBLIKU NOVCA
U Ekvadoru, postoji običaj paljenja strašila napunjenih papirom na staru godinu, a pale se i fotografije i stvari iz prethodne godine koje želimo ostaviti iza sebe. Na Filipinima se pak na staru godinu sve vrti oko jedne stvari: dobrog, starog novca. Nadajući se da će im to donijeti bogatstvo i prosperitet, Filipinci pokušavaju naći što više okruglih stvari: okrugla odjeća, hrana, ukrasi, čaše… Na staru godinu i u novogodišnjoj noći nikad dovoljno stvari koje podsjećaju na oblik kovanice!
NEKO VAM JE RAZBIO TANJIR U VRATA? U DANSKOJ TO DONOSI SREĆU
Danci imaju neobičan običaj razbijanja tanjira u vrata svojih susjeda i prijatelja. Cijele godine skupljaju stare i oštećene tanjire da bi ih 31. decembra navečer bacili na ulazna vrata drugih ljudi. Što je veća hrpa razbijenih tanjira pred vašim vratima, više ćete sreće imati u novoj godini!
Ako vam to zvuči čudno i agresivno, čekajte tek da čujete šta se događa u Peruu. Na godišnjem festivalu Takanakuy ljudi se tuku golim šakama, sve uz nadzor i dozvolu policije. Riječ takanakuy u prijevodu znači uzavrela krv, no učesnici ovih tučnjava često su prijatelji, poznanici, članovi porodice koji nemaju ništa jedni protiv drugih, samo žele prijateljskom tučnjavom svježi ući u novu godinu.
CRVENO RUBLJE ZA LJUBAV, ŽUTO ZA NOVAC I KARIJERU, BIJELO ZA MIR
Španci imaju puno miroljubiviji običaj pa u novogodišnjoj noći uz odbrojavanje do ponoći jedu tačno 12 zrna grožđa, po jedno za sreću u svakom mjesecu godine koja dolazi. U Italiji, Španiji i brojnim drugim zemljama u novogodišnjoj noći nosi se crveno donje rublje za sreću u ljubavi, no u Južnoj Americi imaju boju gaća i za druge novogodišnje želje. Ko želi novac i uspjeh u karijeri trebao bi odjenuti žuto donje rublje, a onima koji žele smirenost valja se odlučiti za bijelu boju.
I dok se u većini svijeta odbrojava desetak sekundi pred novu godinu, eventualno 15, u Japanu zvona zvone čak 108 puta uoči ponoći. Tamo se također vjeruje da ponoć treba dočekati nasmijan jer to donosi sreću u godini koja dolazi.
U Velikoj Britaniji vlada vjerovanje da prva osoba koja u Novoj godini uđe u kuću donosi sreću, tako da Britanci darivaju takve osobe, uglavnom novcem, ali nerijetko i hljebom i slatkišima.
Australija Novu godinu dočekuje na poseban način. Australci zbog klimatskih uvjeta novogodišnju noć provode na plažama.
