Ovog se marta obilježava šesta godišnjica početka rata u Jemenu, sukoba koji je izazvao ozbiljnu humanitarnu krizu među tamošnjim stanovništvom. Prema Svjetskom programu za hranu Ujedinjenih naroda, više od 20 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć da bi preživjelo, a oko četiri miliiona moralo je napustiti svoje domove nakon bombardovanja i nasilja postajući tako interno raseljenim osobama.
Republika Jemen država je s muslimanskom većinom smještena između Bliskog Istoka i Afrike, a glavni i najmnogoljudniji grad joj je Sana. Prije revolucije 2011. godine, koja je započela u kontekstu Arapskog proljeća, Jemen je već bio jedna od najsiromašnijih arapskih zemalja u regiji, ali kao rezultat sukoba, situacija s glađu postala je neodrživa. Teškoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji sada se dodaje i kriza sa Covid-19.
Rat u Jemenu poznat je kao "zaboravljeni sukob" iz nekoliko razloga. S jedne strane, to je rat koji pobuđuje malo interesa u medijima i o kojem je teško izvještavati, budući da se novinari suočavaju s mnogim preprekama kako bi otputovali tamo i iz prve ruke javili šta se događa u zemlji.
S druge strane, migracijski pokreti uzrokovani ratom ne utiču direktno na zapadne zemlje, poput rata u Siriji ili sukoba u nekoliko afričkih zemalja, zbog kojih hiljade ljudi pokušavaju doći do evropskih obala u potrazi za boljim životom.
U slučaju Jemena, velik dio civilnog stanovništva prisiljen je napustiti svoje domove zbog nedostatka hrane i nasilja, ali su ili ostali unutar granica te zemlje ili su pobjegli u susjedne zemlje, poput Somalije.
Prije deset godina, nakon što je to učinjeno u nekim drugim zemljama poput Tunisa, Libije ili Sirije, jemensko stanovništvo pokrenulo je narodnu pobunu koja je prisilila na ostavku predsjednika Alija Abdullaha Saleha, koji je bio na vlasti 21 godinu. Njegov potpredsjednik Abdrabbuh Mansour Hadi preuzeo je od njega vlast i danas ga Ujedinjeni narodi (UN) prepoznaju kao čelnika Jemena.
Međutim, dio stanovništva nije priznao novog predsjednika. Tada se pojavilo nekoliko naoružanih grupa koje su osporile moć Hadija.
S jedne strane je Al-Hirak, politička stranka i paravojni pokret koji traži nezavisnost južnih teritorija, koji su prije ujedinjenja 1990. činili jednu zemlju (Južni Jemen). S druge je strane grupa Hutija, šiita koji su u rujnu 2014. izveli puč kako bi na vlast vratili bivšeg predsjednika Saleha.
U matrtu 2015. Saudijska Arabija, susjedna zemlja bogata naftom, zajedno s drugim arapskim zemljama i uz podršku Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, pokrenula je zračne napade na Jemen. Cilj je bio uništiti Hutije iza kojih je Iran i na taj način pružiti podršku Hadijevoj vladi.
Ali ta intervencija nije uspjela i od tada je Jemen zaglavio u teškom sukobu, u koji su umiješani i Al Kaida i druge terorističke grupe povezane sa takozvanom Islamskom republikom.
Na taj je način Jemen postao privatni rat dviju glavnih sila Bliskog istoka: Saudijske Arabije, zemlje sa sunitskom većinom i Irana, zemlje sa šiitskom većinom koji se takmiče kako bi proširili svoj uticaj i nadmoć u raznim zemljama u regiji.
Ujedinjeni narodi smatraju da je rat u Jemenu najgora humanitarna kriza na svijetu. Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), oko 24 miliona ljudi (80% stanovništva) treba humanitarnu pomoć da bi preživjelo. A ukupno 16,2 miliona ljudi pati od gladi i pothranjenosti, posebno djeca.
Učinak Covid-19 virusa sada pojačava duboku socijalnu i ekonomsku krizu koja pogađa stanovništvo. Međutim, to nije prva epidemija koja je pogodila zemlju. U oktobru 2016. Jemen je doživio izbijanje kolere koja se brzo širila zbog nedostatka sanitarnih čvorova i tokom rata uništene kanalizacije.
Neselektivno nasilje nad jemenskim stanovništvom, posebno zračnim napadima na područja u kojima živi civilno stanovništvo, jedna je od glavnih pritužbi organizacija poput Amnesty Internationala. Od početka rata više od 100.000 ljudi je ubijeno a još 130.000 umrlo od "indirektnih uzroka", poput nestašice hrane i zdravstvene krize, pokazuju podaci Norveškog vijeća za izbjeglice (NRC).
