Zašto je teško podići ruku?

Podsjetimo, izrada i parlamentarna procedura ovoga zakona traje već četiri godine. Zakon je prošao proceduru u Predstavničkom domu, gdje je usvojen, ali prošle godine nije dobio podršku u Domu naroda. Naime, falio je samo jedan glas da se zakon usvoji. Protiv zakona glasali su delegati iz SDP-a, ali pošto na sjednici nije prisustvovalo 17 delegata zakon nije imao dovoljno podrške za usvajanje. Zbog svega toga nevjerovatno je da se glasanje o Prijedlogu zakona ostavlja za septembar. Zbog toga što je nekom delegatu, koji živi na račun upravo obrtnika, teško podići ili ne podići ruku, obrtnici će još počekati da bi svoje proizvode i usluge mogli plasirati izvan granica Bosne i Hercegovine. 

S obzirom na to da obrtnici, kao pokretači ekonomije, predstavljaju važan segment privrede u Federaciji BiH, Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH ima za cilj doprinijeti uspostavljanju znatno efikasnijeg okvira, odnosno povoljnijeg poslovnog okruženja i time istinski unaprijediti oblast obrtništva.

Poboljšanja sadržana u Prijedlogu zakona u odnosu na postojeći Zakon jesu brojna. Između ostalog, prvi put bilo bi omogućeno vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika, skraćena procedura i pojednostavljena registracija obrta. Prilikom registracije obrta od nadležne općinske ili gradske službe predviđeno je pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti, a propisana je odgovornost službenika u slučaju neizdavanja rješenja u zakonom propisanom roku. Stvoreni su uvjeti za uspostavljanje funkcije obrtnog registra. Time će prvi put biti uspostavljena evidencija obrtnika u Federaciji, što će biti polazna osnova za planove i programe usmjerene na poboljšanje poslovnog okruženja, odnosno na unapređenje i poticanje obrtništva u cjelini.

Promijenjena je visina obrtničke članarine, koja je i dalje ostala obavezna za obrtnike, ali je njezina visina usklađena na nivou Bosne i Hercegovine, tako da je, umjesto propisane visine koja se obračunavala u iznosu od 1 % od utvrđene bruto osnovice za obračun doprinosa, propisana članarina od 0,5 posto. Prijedlog zakona ne propisuje izdavanje obrtnice zbog toga što bi to iziskivalo dodatne troškove kako za Ministarstvo, tako i za obrtnike koji bi, pored obavezne članarine, bili izloženi još jednom finansijskom opterećenju, a što je neprihvatljivo. U savremenom svijetu informatizacije ovaj oblik identifikacije obrta prevladan je i nepotreban. Umjesto toga, prvi put će u Ministarstvu biti uspostavljen registar obrta za cijelu Federaciju BiH.

Prema uporednim zakonodavstvima, pa i po ovom zakonu, obrt je vezan za fizičko lice i kao takav može se naslijediti i nastaviti funkcionirati, kao i promijeniti vlasnika, odnosno biti prodat uz ažuriranje jedinstvenog ID broja, koji je povezan s novim vlasnikom, tako da se izvrši odjava starog i dodjela novog ažuriranog ID broja. Na ovaj način uklonjena je i odredba iz starog zakona koja je uređivala prodaju djelatnosti, a koja je bila neprovediva upravo zbog prirode obrtničke djelatnosti i strukture ID broja.

Ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte i sada je prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta bez ograničenja stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala obrtnike, posebno mlade ljude, da registriraju i započnu željeni obrt.

Omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, a shodno zakonu koji uređuje oblast penzijsko-invalidskog osiguranja.

Propisano je ograničenje eventualnog izvršenja nad imovinom obrtnika i isto nije moguće provesti na stvarima i pravima koje obrtnik upotrebljava za obavljanje svoje osnovne djelatnosti, kao niti na nužnim stambenim dijelom koji je neophodan za njegovo i stanovanje članova uže porodice. Ovo je značajan iskorak u odnosu na postojeći zakon.

Kada je riječ o prestanku obrta, propisano je i da će obrt prestati po sili zakona i na osnovu zahtjeva Porezne uprave FBiH ako utvrdi da obrtnik nije koristio privremeni prestanak obrta, a obustavi obrt duže od šest mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa, odnosno ako obrtnik duže od šest mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze, što će u velikoj mjeri doprinijeti lakšem utvrđivanju prestanka rada obrta nadležnim organima, a naročito u situaciji kada obrtnik nije tražio utvrđivanje prestanka rada odjavom.

Propisano je da obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju onih djelatnosti koje su obuhvaćene rješenjem ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti koje su obuhvaćene rješenjem.

Uzimajući sve u obzir, Prijedlog novog zakona nudi mnogo bolja rješenja od postojećeg.