Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da je njegova ideja da referendum o novom ustavu Republike Srpske bude održan 9. januara i da "na taj način etablira taj datum".

Nakon posljednje javne rasprave o novom ustavu, koja je održana u Banjoj Luci, poručio je da je "bilo mnogo zahtjeva da novi ustav bude narodni dokument".

Novi ustav

Dodik nema većinu u Klubu Bošnjaka, a ona je neophodna za ukidanja Vijeća naroda RS-a

- Spremni smo da podržimo ideju da se održi referendum, ali bi morao da bude obavezujući. To nije samo igra koja bi trebalo da pokaže generalno opredjeljenje, već da to bude narodna odluka koju će potvrditi Narodna skupština. Moja ideja je bila da taj referendum bude 9. januara i da na taj način etablira taj datum - rekao je Dodik.

Enver Išerić, pravni ekspert smatra da je teško nagađati sada zbog čega se Dodik odlučio na referendum, ali da ipak može izdvojiti dva osnovna razloga.

- Prvi je što u entitetskom parlamentu nema potrebnu većinu za izglasavanje ustava koji je suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine i Dejtonskom mirovnom sporazumu. On tim ustavom želi entitet proglasiti državom i to državom samo srpskog naroda. Osim toga želi preuzeti nadležnosti države Bosne i Hercegovine.

U Nacrtu novog ustava propisano je da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje, da se može udruživati u složene državne zajednice federalnog ili konferedalnog uređenja sa susjednim i drugim državama. Isto tako predviđeno je osnivanje vojske Republike Srpske i ukidanje Vijeća naroda. Sve su to antidejtonske aktivnosti i aktivnosti suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine. To su aktivnosti koje vode potpunoj destabilizaciji Bosne i Hercegovine, sa mogućnošću izazivanja i oružanih sukoba – pojašnjava Išerić za Stav.  

Lica s potjernica

Nastavak državnog udara: Dodik formira svoju graničnu policiju, zakoni dostavljeni Vladi RS-a

Drugi razlog, prema njegovom mišljenju, da se o novom ustavu RS-a odlučuje na referendumu jeste da se za "takve antiustavne aktivnosti, koje predstavljaju krivično djelo napad na ustavni poredak sakriju iza odluke naroda".

- Na referendumu to svakako mogu, s obzirom na način vladanja u tom entitetu, jer će prilagoditi rezultate referenduma u skladu sa vlastitim željama – Išerićevo je mišljenje.

Enver Išerić, pravni ekspert

Kada je pak riječ o odabiru 9. januara kao datuma za eventualno održavanje referenduma, naš sagovornik to vidi ovako:

- To nam govori o tome da vlast RS-a želi, uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o proglašenju tog datuma kao dana tog entiteta neustavnim, još jednom demonstrirati svoju opredjeljenost za nepoštovanje i neizvršavanje odluka Ustavnog suda.

Referendum na 9. januar može biti pokušaj vlasti RS-a, odnosno Milorada Dodika, jer je on i zakonodavna i izvršna vlast, da dobije na vremenu, kako bi nekim pregovorima, na koje on poziva, izašao iz situacije u koju se sam, svojim bahatim i antiustavnim djelovanjem, doveo a što je rezultiralo i prvostepenom osuđujućom presudom.

Na Dodikovom putu

Darko Ćulum potvrdio da odlazi sa čela SIPA-a: Poštuje neustavne zakone usvojene u NSRS-u

Do 9. januara je više od osam mjeseci, te smo pitali Išerića, ako Dodik navjaljuje referendum tek za početak naredne godine, može li to možda značiti da je od "nekog" dobio garancije da neće biti uhapšen iako se nalazi na centralnoj potjernici zajedno sa premijerom RS-a Radovanom Viškovićem i predsjednikom NSRS-a Nenadom Stevandićem.  

- Garancije o tome da neće biti uhapšen mislim da niko u ovoj državi ne bi mogao i smio dati, osim njegovih sljedbenika koji se nalaze u svim strukturama vlast. Ali i pored toga oni ne mogu dati nikakve garancije za to. Međutim, nepostupanje sigurnosnih agencija po nalogu Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine građane navode na takav zaključak iz vašeg pitanja. Dodatno veliku zabunu, pa čak i nevjericu izazivaju izjave određenih političara koji su na vlasti, da bi hapšenje Milorada Dodika bio sigurnosni rizik i da nisu spremni slati uposlenike agencija u tako rizične operacije. Po njihovom razmišljanju i njihovim izjavama, onda bi te agencije, koje građani plaćaju da brinu o sigurnosti i države i njih samih, trebalo raspustiti, pa neka građani sami brinu o svojoj državi, ali bez skupih struktura koje ne izvršavaju svoje obaveze – zaključuje Išerić.

Kriza u našoj zemlji

Schmidt upozorio na forumu u Antaliji: BiH se suočava s najvećim napadom vlasti RS-a na dejtonski okvir i ustavni poredak

Osim referenduma, govori se i o tajnom glasanju u Narodnoj skupštini RS-a. Međutim, opozicija tvrdi da bi u tom slučaju napustila skupštinsku salu, a kada je riječ o referendumu oni to vide kao kupovinu vremena da bi se pokušale osigurati ruke zastupnika. 

Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a.

Nakon toga, Dodik je počinio novo krivično djelo. On se 10. marta nije pojavio u Tužilaštvu BiH, gdje je zajedno sa premijerom RS-a i predsjednikom NSRS-a Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem trebao biti ispitan u svojstvu osumnjičenog za rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Lice s potjernice

Dodika voza helikopter MUP-a Srbije, nijednom regularno nije prešao granicu, šta je sa međunarodnom potjernicom

Dva dana poslije, 12. marta Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu Sudskoj policiji, i zatražilo asistenciju MUP-a RS-a i SIPA-e za privođenje ovog trojca. Nakon toga, Sud BiH je 14. marta odredio im pritvor.

Šeta se preko granice

Sud BiH raspisao je 17. marta centralnu potjernicu za Dodikom, Viškovićem i Stevandićem. Po ovoj odluci Suda BiH dužne su da postupaju sve policijske agencije u državi, uključujući i Graničnu policiju BiH.

Tužilaštvo BiH zatražilo je 26. marta od Suda BiH raspisivanje međunarodne potjernice.

Dan poslije, 27. marta Sud BiH je zahtjev za međunarodnom potjernicom dostavio uredu Interpola u Sarajevu. Centrala Interpola u Lyonu odbila je zahtjev za raspisivanje potjernice.

U međuvremenu, Dodik se šeta po entitetu RS slobodno, a u nekoliko navrata prelazio je granicu BiH.