Cijene goriva nastavljaju rasti. Posljednjih dana cijena benzina i dizela ponovo je porasla na najviši nivo ove godine što vožnju automobilom i transport roba čini veoma skupim. Cijena dizela uveliko je premašila cijenu benzina. Nešto što mnogi vozači ne razumiju s obzirom da se dizel u rafinerijama plaća manje od benzina.

Ova je situacija posljedica nekoliko faktora. Na prvom mjestu je porast cijene Brenta, odnosno sirove nafte. To posebno utiče na cijenu dizela jer se za njegovu proizvodnju ne isplati bilo kakva nafta, potrebno je da bude kvalitetna, s nižim udjelom sumpora i većim postotkom ulja od onog koji je potreban za proizvodnju benzina, tačnije 25%. Kada govorimo o kvaliteti ulja, misli se ono koje ima veću količinu sirove nafte po litri.

Uzimajući sve to u obzir, ako u jednačinu dodamo agresiju Rusije na Ukrajinu, stvar postaje kompliciranija. Rusija je jedan od glavnih proizvođača vrste nafte od koje  se proizvodi dizel, a logično je i jedan od najvećih izvoznika. Pošto je smanjen izvoz iz Rusije, manje je raspoloživih količina na tržištu, manje je sirovina za proizvodnju dizela i onda tokom relativne nestašice cijene rastu.

Iako je poskupljenje goriva uglavnom posljedica rata, ne smijemo zaboraviti pandemiju i posljedice koje je ona imala na tržište nafte, posebno 2020. godine, kada je potražnja bila manja.

S druge strane, svim tim preprekama moramo dodati još jedan faktor: kurs. Kada se uvozi nafta iz drugih zemalja, poput Sjedinjenih Država, mora se uzeti u obzir vrijednost razmjene valuta. Trenutno dolar i euro dostižu paritet, a prije ste za jedan euro dobijali više dolara. To je koristilo, međutim, sada se događa suprotno: sada plaćamo više za naftu koju uvozimo iz SAD-a ili drugih zemalja.

Svi ovi faktori zajedno čine da raste cijena dizela kao sirovine. Trenutno je veoma teško znati šta će se događati u budućnosti. Postoji velika volatilnost na tržištima i moguće je da će ona još neko vrijeme biti iznad. Tada će ovisiti o geopolitičkom kontekstu, o tome kako će se pandemija razvijati i potražnji.

Šta bi se moralo dogoditi da se cijena snizi? Jednostavno, na tržištu mora biti više dizela. Jedan od glavnih igrača, Rusija, uklonjen je sa tržišta a samim time i cijena je porasla. To je zato što tržišta reagiraju na te informacije i oni koji imaju sirovinu znaju da će potrošači htjeti više, pa to predviđaju i cijene rastu zbog ponude i potražnje.

Iako je još rano formulirati konačne zaključke, ono što znamo jest da EU zagovara zamjenu ruske nafte krajem godine, što će biti veoma komplicirano”. “Morate samo vidjeti posljedice koje je do sada imalo smanjenje ruskog izvoza, zamislite da smo ih potpuno eliminirali” iz jednadžbe.

Kada je u pitanju cijena dizela u EU, Finci su ti koji plaćaju najskuplje litru, s prosječnom cijenom od 2.218 eura. Slijede Danska (2.208 eura), Grčka (2.171), Nizozemska (2.153), Njemačka (2.093), Švedska (1.964), Portugal (1.915), Estonija (1.894) i Španija sa 1.878 eura po litri.

Zemlje EU u kojima je litra dizela najjeftinija su Mađarska (1.252), Malta (1,34), Poljska (1.454) i Bugarska (1.518).