Za mnoge u Evropi skepticizam američkog potpredsjednika JD Vancea prema kontinentu već je dugo očit, piše Newsweek.
Kao mlađi senator iz Ohija kritikovao je navike potrošnje NATO-a, ismijavao evropske birokrate i nazvao američku podršku Ukrajini "neodrživim luksuzom". Kao kandidat za Senat otišao je i korak dalje, slavodobitno izjavivši da ga "zapravo nije briga što se događa s Ukrajinom, ovako ili onako".
Kada je predsjednik Donald Trump izabrao Vancea za svog potpredsjedničkog kandidata, neki su saveznici gajili nadu da bi težina te funkcije mogla ublažiti njegova stajališta.
To se nije dogodilo.
Privatna grupna poruka među visokim funkcionerima Trumpove administracije u aplikaciji Signal, koja je nenamjerno podijeljena s glavnim urednikom časopisa The Atlantic, ponovno je iznijela Vanceov stav o EU na svjetlo dana.
Procurene poruke otkrile su otvorene rasprave o vojnim operacijama i omalovažavajući stav prema evropskim saveznicima SAD-a. Vance je, posebno, u tim porukama pokazao konsistentnost svojih privatnih stavova o Evropljanima, a jedna poruka posebno se istaknula: "Mrzim ponovno spašavati Evropu"
- Potpuno dijelim tvoje gađenje prema evropskom iskorištavanju - odgovorio je ministar obrane Pete Hegseth. "To je JADNO."
Razgovor je bio zamišljen kao koordinacija američkog vojnog napada na hutske mete u Jemenu. No ton konverzacije jasno je razotkrio dublje stavove administracije o 80-godišnjem transatlantskom savezu. Jedan od učesnika, za kojeg se vjeruje da je savjetnik Bijele kuće Stephen Miller, sugerisao je da bi SAD trebao tražiti ekonomsku naknadu od saveznika za ponovno uspostavljanje sigurnosti u plovnim putevima Crvenog mora koje su poremetili Huti.
Newsweek se obratio Bijeloj kući za komentar, ali odgovor nije stigao odmah.
Diplomatski slomovi
Do curenja poruka došlo je nakon žestokog sastanka u Ovalnom uredu krajem februara između Vancea, Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je odmah postao jedan od najzloglasnijih trenutaka u ranim danima nove administracije. Ono što je trebalo biti diplomatski razgovor o ugovoru o mineralima i budućoj američkoj podršci brzo se pretvorilo u javni spektakl, pri čemu je Vance pred kamerama napao Zelenskog.
- Trebali biste zahvaliti predsjedniku što pokušava okončati ovaj sukob - izgrdio ga je Vance, optužujući ratnog vođu da nije dovoljno zahvalan. Zelenski nije ustuknuo. "Ne igram karte. Vrlo sam ozbiljan, gospodine predsjedniče. Ja sam predsjednik u ratu."
Trump se ubacio: "Kockate se s Trećim svjetskim ratom."
Vance je zatim zahtijevao: "Jeste li rekli 'hvala' ijednom tokom ovog sastanka? Niste."
Dogovor nije postignut. Konferencija za novinare je otkazana. Zelenski je otišao vidno potresen. Jedan visoki evropski diplomata koji je sve pratio iz Brisela nazvao je to "diplomatskim Černobilom".
Vanceov napad na EU
Nekoliko sedmica ranije, početkom februara, Vance je stupio na pozornicu Minhenske sigurnosne konferencije kako bi izložio svoju tezu o moći u 21. stoljeću. U svom glavnom govoru uglavnom je zaobišao rusku invaziju i umjesto toga iznio oštru osudu evropske demokratije.
- Prijetnja koja me najviše zabrinjava u Evropi nije Rusija, nije Kina, niti bilo koji vanjski akter. Ono što me brine jest prijetnja iznutra - rekao je Vance.
Godišnja konferencija - dugogodišnji simbol transatlantske odbrambene i sigurnosne saradnje te platforma za američke vanjskopolitičke figure poput pokojnog Johna McCaina i bivšeg predsjednika Joea Bidena - bila je zatečena Vanceovim izjavama. Njegov govor dospio je na naslovnice širom kontinenta dok je napadao ono što je nazvao autoritarizmom skrivenim iza progresivnih ideala.
- Evropa se također mora boriti protiv cenzure koja utišava disidentske glasove - rekao je.
"Ako bježite od vlastitih birača, Amerika vam ne može pomoći."
U vatrenom govoru Vance je osudio progon Britanca koji je tiho molio ispred klinike za pobačaje, ismijao Njemačku zbog kriminalizacije antifeminističkog govora na internetu i napao Švedsku zbog pravnih posljedica protesta spaljivanja Kur'ana. Optužio je evropske institucije za "otkazivanje izbora", aludirajući na poništene predsjedničke izbore u Rumuniji nakon što je kampanja povezana s Rusijom navodno pomogla krajnje desnom kandidatu.
Potpredsjednik je također stao u obranu njemačke krajnje desne stranke Alternative für Deutschland (AfD) nakon što je bila isključena iz učestvovanja na konferenciji, pozvavši mainstream stranke da "sruše barijere" i uključe se u dijalog s populističkim glasovima. Nakon govora Vance se privatno sastao s čelnicom AfD-a Alice Weidel, ignorišući pritom njemačkog kancelara.
- Hladni rat su dobili ljudi koji su vjerovali u slobodu. Nije baš jasno što se dogodilo s nekima od tih pobjednika - rekao je on.
Le Monde je govor opisao kao "nasilni napad na evropsku demokratiju". Politico ga je nazvao "rušilačkom kuglom". U Berlinu je jedan dužnosnik ministarstva odbrane rekao da se "osjećalo kao da je došao razmontirati savez iznutra".
Nekoliko sedmica kasnije, u intervjuu za Fox News, potpredsjednik je dodatno uzburkao duhove, čini se odbacivši ideju evropskih mirovnih snaga u Ukrajini, koju su Velika Britanija i Francuska podržavale. Vance je rekao da je malo vjerojatno da će mir u Ukrajini doći "od neke slučajne države koja nije ratovala 30 ili 40 godina".
Kasnije je izjavio da je "apsurdno nepošteno" sugerirasati da je govorio o britanskim ili francuskim postrojbama. Ipak, britanski mediji su bijesno reagovali, ističući da je Velika Britanija izgubila 636 vojnika u američki predvođenim ratovima u Iraku i Afganistanu.
Teorija o Vanceovim motivima
Za evropske diplomate ništa od ovoga nije iznenađenje. Vanceovi pogledi na savez datiraju još iz perioda prije njegova stupanja na funkciju. Kao senator igrao je ključnu ulogu u naporima da se zaustavi zakon o pomoći Ukrajini početkom 2024, govoreći novinarima: "Amerika ne može pisati bjanko čekove unedogled."
Prije godinu dana, tokom svog prvog nastupa na konferenciji u Münchenu, Vance je upozorio da SAD nema proizvodnu bazu za podršku dugotrajnom kopnenom ratu u Evropi i doveo u pitanje, kako je rekao, "evropsko odbijanje da troši", izazvavši kritike evropskih diplomata poput litvanskog ministra vanjskih poslova Gabrieliusa Landsbergisa.
- Nije samo u interesu Ukrajine da bude sigurna. To je evropski i transatlantski interes - rekao je Landsbergis, suprotstavljajući se Vanceovim tvrdnjama.
Bivši francuski ministar vanjskih poslova Hubert Védrine vidi promjenu kao egzistencijalnu.
- Trumpova administracija ne vidi saveznike, već samo ovisnike koje smatra parazitima - rekao je Védrine u intervjuu za Newsweek.
Na pitanje bi li Vanceov ton - i, posljedično, stav SAD-a - mogao pogurati Evropu prema dugo odgađanoj strateškoj samostalnosti, Védrine je rekao: "Nije bilo više globalnog poretka pod američkim vodstvom, samo struktura vojne dominacije. Sada moramo odlučiti: možemo li se odbraniti sami ili ćemo se raspasti pod idejom da zaštita više nije besplatna?"
Védrine je zatim sugerisao da se čini kako je Vanceova uloga namijenjena tome da prisili američke saveznike u Evropi na jasnoću.
- Njegovo neprijateljstvo prema savezima je namjerno. Ukorijenjeno je u ideji da vanjska politika treba služiti uskom domaćem narativu - rekao je.
"To ga čini opasnim - ali i, na neki način, korisnim. Prisiljava Evropu da se suoči s pitanjem koje izbjegava desetljećima."
- Samo ako se Evropa naoruža, odvratit će napade - i možda, s vremenom, obnoviti odnos s Washingtonom na drugačijim temeljima - rekao je Védrine, "ali nema jamstva."
Na pitanje može li sadašnji stav SAD-a trajno razbiti NATO, Védrine je zastao: "Već smo izvan tačke pucanja."
