Dana 23. januara, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva sastao se sa svojim argentinskim kolegom Albertom Fernandezom u Buenos Airesu. Lula je iznio ideju zajedničke valute za obje zemlje koja bi mogla postati drugi najveći globalni valutni blok iza eura, tokom njegovog prvog putovanje u inostranstvo od preuzimanja predsjedničke funkcije 1. januara.

Prije Lulinog dolaska, argentinski ministar ekonomije Sergio Massa rekao je za Financial Times da zvaničnici "proučavaju parametre potrebne za zajedničku valutu", ali je insistirao da je to "prvi korak na dugom putu kojim Latinska Amerika mora proći".

U nedavnom zajedničkom koautorskom članku za Perfil, Lula i Fernandez naglasili su potrebu "da se unaprijede rasprave o zajedničkoj južnoameričkoj valuti koja se može koristiti i za finansijske i za trgovinske tokove, smanjujući operativne troškove i našu vanjsku ranjivost".

Ideja je da zajednička valuta 'Sur' (Jug) služi kao finansijska protivteža dominaciji USD u pogledu trgovine u regionu.

Fabio Terra, profesor ekonomije na Federalnom univerzitetu ABC, rekao je za Reuters da "ova valuta neće cirkulirati unutar Brazila ili Argentine. To je poseban valutni mehanizam da bude zajednički imenitelj trgovinskih razmjena."

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Fernandezom, Lula je predložio da se Sur uspostavi preko centralnih banaka obje zemlje - sa ciljem da Argentina i Brazil ojačaju svoje "komercijalne i finansijske odnose".

Pojam zajedničke valute je već bio pokrenut, jer su obje nacije raspravljale o ideji zajedničke valute zvane 'gaucho' u kasnim 1980-im, koja se nikada nije materijalizirala i također je bila pokrenuta tokom prethodne vlade Mauricija Makrija u Argentini i Jaira Bolsonara.

Lula je u ponedjeljak rekao novinarima da su obje nacije "već imale iskustvo poslovanja u našim valutama. Ako se ne varam, bilo je to 2008. godine kada smo ustanovili da Argentinci mogu plaćati u svojoj valuti, a Brazilci u svojoj" i opisao to kao "fakultativna" mjera koja nikada nije zaživjela.

Lula je bio uticajna figura tokom ere "ružičaste plime" jer su se mnoge latinoameričke zemlje okrenule ljevo i usred novog talasa regionalnih ljevičarskih lidera iz Argentine, Bolivije, Čilea, Kolumbije, Hondurasa, Meksika, Perua i Venecuele - očekuje se da će pokrenuti pitanje zajedničke valute na samitu Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC).

Ideja Sura bi bila da se druge nacije "postepeno" pridruže bez da moraju eliminisati svoje nacionalne valute.

Međutim, obje zemlje se suočavaju sa oštrom ekonomskom realnošću - argentinska inflacija je blizu 100 posto, dok je u Brazilu 5,8 a stručnjaci su na prijedlog reagovali uglavnom sa skepticizmom.

John Barrdear, ekonomista Banke Engleske, nazvao je prijedlog valute "ambiciozan".

„Iznenađen sam (jednom) idejom zajedničke valute za Brazil i Argentinu. Ovo se čini veoma problematičnim s obzirom na razlike u ekonomijama, historije problematičnog populizma na obje strane, relativno tanku političku vezu između njih i probleme sa fiksnim deviznim kursevima”, napisao je profesor Univerziteta Charles W. Eliot i predsjednik emeritus na Harvardu na Twitteru.

Međutim, utjecajna ličnost i izvršni direktor Twittera, Elon Musk, opisao je ideju zajedničke valute na Twitteru kao “vjerovatno dobru ideju”.