Turska je uvijek bila u prvim redovima kada su u pitanju nastojanja da se održi mir i poveća prosperitet na Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini. Zaštita teritorijalnog integriteta i stabilnosti Bosne i Hercegovine u okviru principa utvrđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom naš je glavni prioritet. Naš predsjednik je javnosti jasno saopštio naš odgovor na prijedlog da naša zemlja bude posrednik za rješavanje problema u Bosni i Hercegovini. Kao što sam rekao u svojoj posjeti Bosni i Hercegovini kako cijenjenim članovima Predsjedništva, tako i uvaženom ministru odbrane, uz saglasnost svih strana, uvijek smo spremni učiniti svoj dio posla.

Ministar odbrane Republike Turske Hulusi Akar krajem prošle godine boravio je u posjeti Bosni i Hercegovini, kada se susreo s članovima Predsjedništva BiH, kao i ostalim zvaničnicima. Ministar Akar za Stav govori o vojnim temama, razvoju odbrambene industrije Turske te odnosima Turske i Bosne i Hercegovine.

STAV: Turska posljednjih godina poduzima veoma važne korake u oblasti odbrambene industrije. Ako se uporedi s Turskom od prije 20 godina, danas je u sasvim drugačijoj poziciji. Hoće li se ovaj razvoj nastaviti?

AKAR: S obzirom na rizike i prijetnje u svijetu, a posebno u geografskom području gdje se Turska nalazi, te nevjerovatnu brzinu tehnologije, odbrambene potrebe Oružanih snaga Turske se također vrlo brzo mijenjaju. Osim toga, zavisiti od drugih u zadovoljavanju potreba modernizacije i odbrambene industrije, čak i ako su finansijski resursi dostupni, može uzrokovati probleme u pravovremenom snabdijevanju potrebnim oružjem i opremom. Posljednjih godina naša odbrambena industrija napravila je veliki iskorak svojim uspjehom u mnogim nacionalnim projektima kao što su helikopteri ATAK, naoružane i nenaoružane operativno-taktičke bespilotne letjelice, projekti zračne odbrane kao što je “Korkut”, avioni za početnu, odnosno osnovnu obuku (Hürkuş), nacionalni brod “Milgem”, sateliti “Göktürk”, pješadijska puška MPT-76, haubica, rakete, kao i modularne baze i tako uveliko smanjila našu ovisnost o vanjskoj nabavi.

Vidi se da postoji jaka veza između sposobnosti Oružanih snaga da izvode efikasne i nezavisne operacije i postojanja nacionalne odbrambene industrije. U tom kontekstu, naša zemlja je od uvoznika prešla u izvoznika u odbrambenoj industriji i mnogim drugim oblastima. Korištenje nacionalnih odbrambenih sistema za turske Oružane snage predstavlja multiplikator snaga u ratnom okruženju budućnosti. U gotovo svakom projektu proizvodimo i koristimo tehnologiju s domaćom i nacionalnom perspektivom, a razvijamo i osnovne alate i podsisteme koji će se koristiti u budućnosti. U ovom kontekstu može se procijeniti evolucija bespilotnih letjelica. Vidite da razvoj koji je započeo s mini letjelicama i kasnije srednjim letjelicama napreduje ka bespilotnim letjelicama velike brzine i nosivosti. Bespilotne letjelice na mlazni pogon također će dodati nove mogućnosti zračnoj borbi. U tom kontekstu, možemo reći da će se razvoj naše odbrambene industrije nastaviti.

STAV: Da li sistem odbrane S-400 i dalje predstavlja problem u odnosima Turske i SAD?

AKAR: Dajemo značaj našim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama zato što je ovaj odnos od velikog značaja za sigurnost i stabilnost u našoj regiji, a i šire. S druge strane, mnoge poteškoće s kojima se suočavamo u našim bilateralnim odnosima odnose se na nacionalnu sigurnost Turske. Naši odnosi prolaze kroz težak period posebno zbog dešavanja u Siriji i nabavke sistema S-400.

Želim istaći jednu stvar. Nabavka S-400 sistema nije izbor već potreba. Turska je pod ozbiljnom zračnom i raketnom prijetnjom. Kao što je poznato, uprkos brojnim pokušajima koje smo činili da zadovoljimo potrebe zračne i proturaketne odbrane naše zemlje, nije bilo moguće da se ovi sistemi isporuče iz zemalja članica NATO-a, te je nabavljen S-400 sistem. Kao Turska, nastavit ćemo ispunjavati naše odgovornosti kao saveznika i doprinositi miru, saradnji, dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti u našoj regiji i svijetu. Uvijek preferiramo diplomatiju i dijalog u rješavanju nesuglasica. Također smo odlučni da štitimo prava i interese naše zemlje.

STAV: Razvoj Turske u oblasti odbrane smeta pojedinim evropskim zemljama. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

AKAR: Turske oružane snage su efikasna, poštovana i odvraćajuća vojna snaga koja svojim trenutnim mogućnostima može odgovoriti na potrebe sigurnosnog okruženja, kao i na prijetnje i rizike od samog izvora. Pored učešća u operacijama i inicijativama UN-a, NATO-a i EU, doprinosi međunarodnom miru i stabilnosti kroz bilateralnu saradnju, obuke i vježbe. Oružane snage Turske također dijele svoja iskustva i znanja u borbi protiv terorizma s prijateljskim i savezničkim vojskama. Svi koraci koje preduzimamo su da branimo prava i interese Turske. Pod vodstvom našeg predsjednika, Turska je sada postala subjekt u međunarodnim odnosima. Turska pokušava poduzeti proaktivne mjere za rješavanje problema. Zalažemo se za rješavanje svih problema u okviru međunarodnog prava, dobrosusjedstva i dijaloga. Mi nemamo oči na ničiju zemlju. Naš jedini cilj jeste osigurati sigurnost naše zemlje i naših 84 miliona građana. Poštujemo suverenitet naših susjeda u protuterorističkim operacijama. Naš cilj su samo teroristi. U operacijama pokazujemo posebnu osjetljivost prema civilima, historijskim i kulturnim objektima, kao i okruženju.

U tom smislu, Turska će svojom geostrateškom pozicijom i jakom vojskom nastaviti da bude element stabilnosti u svojoj regiji i davati pozitivan doprinos međunarodnoj sigurnosti. Borimo se ne samo za vlastitu sigurnost već i za mir, spokoj i sigurnost bratskih zemalja. U okviru međunarodnih i bilateralnih sporazuma doprinosima svjetskom miru u Libiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Kataru, Somaliji kao i mnogim drugim geografskim područjima. Stoga, smatramo da ovo nikoga ne treba uznemiravati i da im treba biti drago jer imaju tako jakog prijatelja i saveznika kao što je Turska.

STAV: Šta za Tursku znači stabilnost na Balkanu?

AKAR: Prijateljstvo Turske s balkanskim zemljama zasniva se historiji, kulturi, našoj zajedničkoj i duboko ukorijenjenoj prošlosti, te međusobnom povjerenju. U balkanskim zemljama žive manjinske i srodne zajednice, a u našoj zemlji žive građani porijeklom s Balkana. Stoga, događaji na Balkanu mogu snažno utjecati na Tursku. Očuvanje etničkih, kulturnih, vjerskih i društvenih struktura u regiji i očuvanje mira i stabilnosti na Balkanu jesu od vitalnog značaja za Tursku. U tom kontekstu, Turska pridaje veliki značaj svojim bilateralnim odnosima s balkanskim zemljama i održava dobre odnose sa svim zemljama u regiji. Naši bilateralni odnosi zasnivaju se na principima nezavisnosti, suvereniteta, poštivanja teritorijalnog integriteta i dobrosusjedstva. Turska podržava integraciju zemalja regije u evroatlantske institucije.

Nastavljamo da na svakom nivou pokazujemo da Turska, koja je također balkanska zemlja, pridaje poseban značaj stabilnosti i razvoju regije. Stabilnost i teritorijalni integritet zemalja u regiji važni su koliko za Balkan, toliko i za cijelu regiju. Ovim pristupom nastavljamo da razvijamo saradnju s balkanskim zemljama i pružamo im konkretnu podršku u mnogim oblastima, uključujući i odbranu, sigurnost i odbrambenu industriju.

STAV: Krajem prošle godine ugostili ste i generalpukovnika Oružanih snaga BiH Senada Mašovića. Hoće li biti novih projekata kada je u pitanju vojna saradnja između BiH i Turske?

AKAR: Imali smo prijateljski i produktivan sastanak. Naša vojna saradnja i vojne obuke s Bosnom i Hercegovinom traju već duže vrijeme. Kao što sam i njemu lično rekao, u skladu s potrebama naše prijateljske i bratske Bosne i Hercegovine, mi ćemo uvijek nastaviti da pružamo najbolju podršku u vojnoj obuci i saradnji koju zahtijeva naše doba. U tom kontekstu, vojni dijalog Turske i Bosne i Hercegovine koji je održan 2021. godine bio je veoma koristan u smislu razvoja postojeće saradnje i utvrđivanja novih oblasti saradnje. Bit će nam veliko zadovoljstvo ugostiti delegaciju Bosne i Hercegovine u Ankari na sastanku vojnog dijaloga koji planiramo održati ove godine.

Sretni smo zbog učešća Bosne i Hercegovine na Međunarodnoj obuci anadolskih orlova održanoj 2021. godine. Osim toga, važan je događaj i to što će Bosna i Hercegovina učestvovati u vježbi “EFES-2022”, koju planiramo izvesti ove godine. Učešća u ovakvim vježbama doprinose povećanju zajedničke saradnje. Osim vježbi, u vojnim odnosima važno je i učešće na međusobnim kursevima i obukama. Za period 2021/2022. ukupno 97 mjesta gostujućeg vojnog osoblja dodijeljeno je Bosni i Hercegovini, od kojih je 86 u nadležnosti Univerziteta nacionalne odbrane. Kao Oružane snage Turske, imamo saradnju s oko 70 zemalja, a država s najvećom kvotom jeste Bosna i Hercegovina. Sa zadovoljstvom pružamo obuku vojnim licima BiH na ovim kursevima i obukama. Također, imamo kapacitet za podršku Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u oblasti vojne obuke preko kompanija turske odbrambene industrije. Jedan od najboljih primjera za to jeste besplatna obuka za helikopter od TUSAŞ A.S., održana 2019. godine za dva vojna lica iz Bosne i Hercegovine. U skladu sa zahtjevima Bosne i Hercegovine i našim mogućnostima, uzimajući u obzir i zahtjeve današnjice, želimo nastaviti naše aktivnosti vojne obuke i saradnje uz porast i povećanje oblasti.

STAV: Poznata je kriza kroz koju prolazi Bosna i Hercegovina u posljednjem periodu, gdje srpski političari najavljuju otcjepljenje. Turska je svoje stavove više puta iznijela. Hoće li Turska nastaviti s konstruktivnim političkim koracima?

AKAR: Posebno mjesto u našim srcima ima Bosna i Hercegovina, u kojoj sam i ja služio u prošlosti i odakle sam otišao s lijepim uspomenama. Za nas su narodi Bosne i Hercegovine jedna cjelina. Imamo poštovanje i gajimo ljubav prema svim narodima Bosne i Hercegovine, i prema Bošnjacima i Hrvatima i Srbima. Sa žaljenjem pratimo narative o cijepanju Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Smatramo da separatistički govor nikome ne koristi. Stoga pozivamo odgovorne strane da razmisle i razumnije djeluju. Vjerujemo da će rješavanje aktuelnih i potencijalnih problema kroz razgovore i mirnim metodama biti od velike koristi za građane Bosne i Hercegovine.

Kao Turska, želimo da naše odnose s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Makedonijom, Albanijom i svim balkanskim zemljama održimo na najvišem nivou. Svi koji žive u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li su bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog porijekla, ne trebaju sumnjati u to. Turska je uvijek bila u prvim redovima kada su u pitanju nastojanja da se održi mir i poveća prosperitet na Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini. Zaštita teritorijalnog integriteta i stabilnosti Bosne i Hercegovine u okviru principa utvrđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom je naš glavni prioritet. Naš Predsjednik je javnosti jasno saopštio naš odgovor na prijedlog da naša zemlja bude posrednik za rješavanje problema u Bosni i Hercegovini. Kao što sam rekao u svojoj posjeti Bosni i Hercegovini, kako cijenjenim članovima Predsjedništva, tako i uvaženom ministru odbrane, uz saglasnost svih strana, uvijek smo spremni učiniti svoj dio posla.

STAV: Neke zemlje, posebno Grčka, u posljednje vrijeme daju provokativne izjave o Turskoj. Šta mislite, koja je svrha?

AKAR: Kao bliski susjedi, imamo pojedinih problema s Grčkom. Siguran sam da sve probleme možemo riješiti međusobnim dijalogom, poštujući prava jednih i drugih, u okviru međunarodnog prava i pokazujući dobru volju. Za uspostavljanje međusobnog povjerenja važno je da se treće strane kao što su NATO, EU i SAD ne koriste kao žalbeni organ u rješavanju problema između dvije zemlje.

U tom kontekstu, očekujemo da naš susjed izbjegava jednostrane inicijative koje će negativno utjecati na mir i stabilnost u regiji i štetiti pozitivnoj atmosferi između dvije zemlje. Turska se nalazi u prvim redovima odbrane NATO-a u jugoistočnoj Evropi od svih oblika prijetnji, uključujući terorizam i migracije. Smatram da Grčka, koja je na istom frontu i koja bi trebala da podrži Tursku, narušava solidarnost unutar NATO-a. Nažalost, Grčka pokušava da pronađe podršku za svoju tezu koristeći se savezničkim sporazumima koje je sklopila. Neke zemlje članice EU također podržavaju jednostrane korake kojima se krši međunarodno pravo i tako ih ohrabruje te dodatno eskalira napetost u regiji. U svakom slučaju, Turska će nastaviti da štiti svoja prava i zakone na Egejskom moru, Mediteranu i na Kipru.