Diplomatske aktivnosti Saudijske Arabije tokom 2017. godine bile su izuzetno dinamične, posebno kada je riječ o odnosima sa susjedima. Tadašnji radikalni potezi saudijskih vlasti direktno su vezani za dolazak na vlast Mohammeda bin Salmana, s čijom vladavinom započinju velike napetosti između Saudijske Arabije i Katara. U tom periodu značajno su narušeni odnosi s Iranom, ali i Turskom, koje su stale na stranu Katara. Katar je od Saudijske Arabije i njenih saveznika bio potpuno blokiran, što je izazvalo dosta problema za građane ove zemlje.
Turska i Iran u tim su trenucima podržali blokirani Katar, čime su jasno dali do znanja na čijoj su strani. Kada je riječ o odnosima Saudijske Arabije i Irana, zbog mnoštvo otvorenih pitanja u posljednjih dvadesetak godina, njihovi odnosi bili su kontinuirano rivalski, nekada čak i neprijateljski. S druge strane, zahlađenje između Saudijske Arabije i Republike Turske pojačano je ubistvom saudijskog novinara Jamala Khashoggija u prostorijama Konzulata Saudijske Arabije u Istanbulu 2018. godine. Ovaj skandal doveo je i do manjeg zahlađenja odnosa između saudijskih vlasti i tadašnje američke administracije predvođene Donaldom Trumpom, koji je tokom svog četverogodišnjeg mandata podržavao Salmanovu vlast.
SAD IMAJU DRUGE PRIORITETE
Ono što je dodatno tokom prethodnih godina opterećivalo Saudijsku Arabiju jeste i rat u Jemenu, koji znatno crpi saudijsku kasu. Značajno je napomenuti da se tokom Bin Salmanove vladavine nije promijenila saudijska vanjska politika prema Siriji, s kojom su diplomatski odnosi prekinuti još prije desetak godina nakon eskalacije sukoba u ovoj zemlji. Krajem 2020. godine ipak se moglo nagovijestiti da će nakon višegodišnje konfliktne politike koja je karakterizirala tok vladavine Salmana i administracije pod njegovom upravom doći do laganog zaokreta u vanjskoj politici Saudijske Arabije. Jedan od razloga jeste promjena vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su prethodnih godina pod vodstvom Trumpa bile jedan od glavnih saveznika saudijskog režima.
Dolaskom Joea Bidena na čelo SAD-a nisu se dogodili radikalni zaokreti u vanjskoj politici Washingtona, ali je primjetno da Biden neće previše pažnje obraćati na pitanja koja za njegovu administraciju nisu prioritet, a Saudijska Arabija to sasvim sigurno nije. Svjesna da je iscrpljena ratom u Jemenu, ali i stalnim diplomatskim napetostima u regiji, u prvoj polovini 2021. godine Saudijska Arabija u velikoj je mjeri učinila zaokret u svojoj vanjskoj politici. Početkom godine prvo je okončana kriza s Katarom, što je nakon višegodišnje netrpeljivosti veliki korak prema stabilnosti u čitavom Zaljevu. Ovakav epilog skoro četverogodišnjeg diplomatskog sukoba kreirao je preduvjete i za relaksiranje odnosa i s drugim zemljama. “Iran je susjedna država i želja nam je da imamo specijalne odnose. Želimo da u Iranu bude prosperitet i da ostvarujemo zajedničke interese”, kazao je u intervjuu za saudijsku državnu televiziju Mohammed bin Salman u aprilu 2021.
Ovakva izjava naišla je na odobravanje s druge strane, što se može smatrati početkom popuštanja napetosti između ove dvije susjedne zemlje. Ali Ahmadi, iranski vanjskopolitički analitičar iz Teherana, ocijenio je da postoji veliki potencijal za ponovno uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa, ali da to ne treba očekivati euforično uzmemo li u obzir da do konkretnih razgovora između Saudijske Arabije i Irana još nije došlo.
ODNOSI S TURSKOM, SIRIJOM...
U kontekstu zaokreta u vanjskoj politici Saudijske Arabije, bitno je istaći i nedavni telefonski razgovor između predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana i kralja Salmana. Prema pisanju Al Jazeere, ovo je drugi razgovor dvojice lidera u svega mjesec dana, što nam govori da postoji ozbiljna želja za unapređenjem odnosa između dvije države koji su prethodnih godina značajno zahladnjeli. Ono što je širu javnost najviše iznenadilo, a u pogledu vanjske politike Saudijske Arabije, sasvim su sigurno informacije o sastancima šefova obavještajnih službi Sirije i Saudijske Arabije, koji su u Damasku održani nedavno. Prema pisanju vašingtonskog Al-Monitora, koji se bavi analiziranjem stanja na Bliskom Istoku, ovo je prvi zvanični sastanak predstavnika dvije države nakon 2012. godine.
Sastanku su prisustvovali šef obavještajne službe Saudijske Arabije Khalid al-Humaidan, njegov sirijski kolega Ali Mamluk i sirijski predsjednik Bashar al-Assad. Razgovarano je o ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa između dvije države, ali i drugim pitanjima bitnim za cjelokupnu regiju. Stručnjak za međunarodne odnose Necmettin Acar u analizi za Anadolu Agency navodi da se Saudijska Arabija namjerava osloboditi ovisnosti od nafte, te svoje kapacitete usmjeriti na izgradnju ekonomskog prosperiteta. Provedba ove strategije moguća je jedino ako Saudijska Arabija postigne regionalni mir, a iz diplomatskih aktivnosti Rijada u prvih šest mjeseci ove godine može se zaključiti da će u narednom periodu saudijska vlast nastaviti sa sličnim aktivnostima.
Jasno je da jedino kontinuiran mir i dobra saradnja sa susjedima, posebno Iranom, doprinose ekonomskom razvoju, stoga ne trebaju čuditi napori saudijskih diplomata u tom smjeru. Koliko će ova strategija imati uspjeha, zavisi i od interesa Sjedinjenih Američkih Država u regiji, ali i ostalih zemalja, koje će biti oprezne u ponovnom otvaranju prema Saudijskoj Arabiji. Posebno će biti zanimljivo pratiti da li će u narednim mjesecima doći do ozbiljnijih razgovora između Saudijske Arabije i Irana, koji je izgleda raspoloženiji nego prije za uspostavljanje mirnijeg razdoblja u regiji.
