Povodom manifestacije "Dani džemata i džamija 2026.", Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo u saradnji s Upravom za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, odlučili su javnosti predstaviti manje poznate podatke o bosanshkohercegovačkim džamijama, piše agencija MINA.
Autori priloga su dr. Sumeja Ljevaković-Subašić i dr. Elvir Duranović.
Musluk-džamija u Foči
Atik Ali-paša sagradio je Musluk džamiju 1546. godine, u vrijeme kada je Foča bila sjedište Hercegovačkog sandžaka. Džamija spada među najvrjednije sakralne spomenike Bosne i Hercegovine iz osmanskog perioda, zbog čega je 2007. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH.
O Atik Ali-paši malo je pouzdanih podataka. Istraživači ga dovode u vezu s velikim vezirom sultana Bajazida II, Gazi Atik Ali-pašom (u. 1511), koji je rođen u naselju Drozgometva (Buturovići) u blizini Sarajeva.
Zbog njegovog bosanskog porijekla i velikih zadužbina koje je ostavio iza sebe, postoji opravdana pretpostavka da bi on mogao biti i graditelj Musluk džamije u Foči, odnosno da je njena izgradnja mogla biti finansirana iz viška prihoda njegovog vakufa koji je upravo 1546. godine iznosio 201.360 akči. Također, činjenica da je džamija podignuta u istom gradu u kojem je ranije izgrađena i džamija sultana Bajazida II u čijoj je službi Atik Ali-paša obavljao funkciju velikog vezira, dodatno govori u prilog toj pretpostavci.
Musluk česma uz Atik Ali-pašinu džamiju
Atik Ali-paša podigao je pored džamije u Foči i česmu poznatu pod imenom Musluk česma (česma iz koje voda neprekidno teče). Ova česma spada među poznatije objekte ove vrste u gradu i čini važan dio džamijskog kompleksa.
Musluk česma je služila i džamiji i lokalnom stanovništvu. Izgrađena je od kamena, dok je krov četvorovodan i danas prekriven crijepom. Prvobitno je bio pokriven limom).
Sa unutrašnje strane je abdesthana koja pripada novijoj džamijskoj zgradi, dok je sa ulične strane ponovo postavljena česma s koje su i ranije stanovnici koristili vodu.
U vrijeme Drugog svjetskog rata Musluk džamija pretvorena je u crkvu
Foča je tokom Drugog svjetskog rata bila poprište teških sukoba, čestih promjena vlasti i masovnog nasilja nad civilnim stanovništvom. Kontrola nad gradom više puta mijenjala se između zaraćenih strana ostavljajući duboke posljedice na demografsku strukturu, privredu i urbani izgled grada.
Godine 1943. italijanske jedinice pretvorile su Atik Ali-pašinu džamiju u crkvu (vojničku kapelu) i tom prilikom uništen je njen kameni minber a na zidovima su naslikane ikone svetaca. Tek 1973. godine izvršena je restauracija džamije nakon koje je objektu vraćen prvobitni izgled.
Autogram Evlije Čelebije u trijemu Atik Ali-Pašine Džamije
Interesantno je da je prilikom restauracije Musluk džamije 1973. godine, na zidu trijema ispod krečnih slojeva, otkriven stih i autogram Evlije Čelebije. On je 1664. godine posjetio Foču i tom prilikom u svom putopisu zabilježio vrijedne podatke o ovom gradu. Pronađeni Evlijini stihovi glase:
"Za dušu Božijeg miljenika (Muhameda),
a za zadovoljstvo Allahovo (prouči) Fatihu.
Pisao mujezin Evlija 1074 (1664.) godine".

