Broj ugroženih životinjskih vrsta ubrzano se povećava, pri čemu sve vrste nisu jednako ugrožene. Budući da životinje poput kritično ugroženih orangutana ili grbavih delfina privlače veliku pažnju javnosti, broj ugroženih sisara ne raste tako brzo kao što je to slučaj s drugim životinjskim vrstama.
Broj ugroženih sisara (koje je IUCN – Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa –definirala kao kritično ugrožene, ugrožene ili ranjive vrste) porastao je za 22 posto između 2007. i 2020. godine. U istom periodu, broj ugroženih insekata porastao je za 276 posto, broj ugroženih mekušaca (što uključuje puževe, dagnje, lignje i crve) porastao je za 145 posto, dok se broj ugroženih vrsta riba povećao za 196 posto, a broj ugroženih reptila čak za 336 posto.
Dok su razlozi ugroženosti insekata i riba dobro poznati, manje se piše o prijetnjama za gmizavce i mekušce. Prema IUCN-u, mnoge vrste gmizavaca koncentrirane su u regijama prašuma i stoga im prijete posljedice krčenja šuma. Mnogi od njih posebno su osjetljivi na promjene okoliša, uključujući klimatske promjene. Kod mekušaca, ugrožene vrste su uglavnom one koje žive na kopnu i u slatkoj vodi. Prijeti im uništavanje staništa ili ih, prema Američkom institutu za biološke nauke, istiskuju invazivne vrste.
IUCN ažurira svoju crvenu listu nekoliko puta godišnje. U najnovijoj verziji za 2022. godinu, 16.900 životinjskih vrsta nalazi se na listi ugroženih, što je dvostruko više nego u 2007. godini.
Prema podacima kojima raspolaže IUCN ugroženo je, između ostalih, 27 posto sisara, 41 posto vodozemaca, 13 posto ptica, 36 posto koralja i 21 posto reptila.
Osnovana 1964. godine, Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa postala je najsveobuhvatniji svjetski izvor informacija o globalnom statusu rizika od izumiranja životinjskih, gljivičnih i biljnih vrsta.
