Nakon napada SAD-a i Izraela na, sve je jasniji utisak kako je Evropska unija tu uglavnom samo posmatrač. Samo nekoliko evropskih vlada barem je pravovremeno dobilo obavijest iz Izraela o predstojećoj vojnoj operaciji, a druge su za nju vjerovatno saznale tek iz medija. U EU‑u, čini se, niko doista nije bio uključen u pripreme.

To nije iznenađenje: utjecaj EU‑a na rat i mir u regiji ionako je ograničen. Niko nije ozbiljno računao da će SAD ili Izrael svoje vojne udare usklađivati s EU‑om ili nacionalnim vladama.

Kao reakcija tako zasad ostaju tek apeli i vanredni sastanci – i otvoreno pitanje, koliko je u ovakvoj situaciji važna dosljedna primjena međunarodnog prava, piše DW.

Sukob civilizacija

Otvorena agresija na Iran iz temelja mijenja kompletnu regiju

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u nedjelju poslijepodne u Berlinu kako nije trenutak da se partnerima i saveznicima drže nekakva predavanja. Njegova je ocjena:

- Pozivi iz Evrope, pa i iz Njemačke, osuda iranskih kršenja prava i čak opsežni paketi sankcija godinama i decenijama, svim tim se nije mnogo postiglo.

Razlog vidi i u tome što Evropa nije bila spremna, ako zatreba, štititi svoje interese i vojnom silom. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas pozvala je ministrice i ministre vanjskih poslova na vanredni sastanak.

Pređena crvena linija

Američko-izraelski napadi mogu sravniti zgrade sa zemljom, ali ne mogu uništiti iranski identitet

Videokonferencija je nakon dva i po sata završila tek zajedničkom izjavom oko koje se uspjelo dogovoriti svih 27 članica Unije. EU s najvećom zabrinutošću prati razvoj događaja u Iranu i na Bliskom istoku. 

Jedan od rezultata sastanka: EU jača svoju vojnu misiju za zaštitu trgovanja morskim putovima kroz Crveno more i Adenski zaljev. Francuska će uskoro staviti na raspolaganje dva dodatna broda, rekla je visoka dužnosnica EU‑a u Bruxellesu.

Međunarodno pravo, na šta se čelnici EU‑a redovno pozivaju, ne samo sada. Ali za sada se iz Bruxellesa nije čula procjena preventivnih napada SAD-a i Izraela.

Analiza Politica

Netanyahu želi haos i Iran u plamenu, Trump nema nikakav plan. Šta poslije ubistva ajatolaha?

Christoph Safferling sa Sveučilišta Friedrich‑Alexander u Erlangenu i Nürnbergu rekao je za tagesschau24:

- Ostaje činjenica da je sam napad bio protivan međunarodnom pravu.

Povjerenik CDU-a za vanjsku politiku Norbert Röttgen to ne osporava, ali istovremeno naziva dosadašnju iransku vlast "režimom kršenja svih prava".

Unutar Evropske unije još nema jedinstvenog stava. To nije neuobičajeno kad je riječ o krizama na Bliskom istoku. Njemačka, Francuska i Velika Britanija poslale su  zajedničku izjavu kako one ne učestvuju u vojnoj akciji i oštro su kritikovale protuudare Irana. 

Američki pritisak

Evropska strateška noćna mora: Zarobljena između Trumpa, Putina i rata koji ne može završiti

Češki premijer Andrej Babiš naglašava kako treba stajati uz saveznike. Španski premijer Pedro Sanchez oštro je kritizirao Iran, ali je na X‑u isto tako napisao:

- Odbacujemo jednostranu vojnu akciju SAD‑a i Izraela, koja predstavlja eskalaciju i doprinosi nesigurnijem i neprijateljskijem međunarodnom poretku.

Krajem januara EU je pojačao diplomatski pritisak na iranski režim. Ministri vanjskih poslova odlučili su Revolucionarnu gardu uvrstiti na popis terorističkih organizacija nakon pogibije vjerojatno hiljada demonstranata u Iranu.

Mnogo izazova

Odgovor Rusima i Amerikancima: Evropskoj uniji treba "veliki prasak"

Revolucionarna garda time je svrstana uz organizacije poput Al‑Kaide, Hamasa i Islamske države (IS), a kao odgovor je čitav parlament Irana zasjedao u uniformama Revolucionarne garde.

Od prošlog vikenda je potpuno nova situacija. Evropska unija želi učestvovati u raspravi o tome što sada učiniti. No, EU će tek morati dokazati da u danima i sedmicama koji dolaze može izaći iz uloge posmatrača.