Za dvije godine možemo postati nezavisni od ruskog gasa

Ruska agresija na Ukrajinu i zapadne sankcije koje su Rusiji uvedene zbog napada na Ukrajinu natjerale su skoro sve države u Evropi da preispituju svoje veze s Rusijom. A jedna od najčvršćih veza, koja još nije prekinuta, mada je moguće da se i to desi, jeste prirodni plin. Danas se postavlja pitanje hoće li uopće biti plina, po kojoj cijeni, je li cijena izražena samo u novcu ili se ta ovisnost o ruskom plinu plaća i na druge načine – recimo kroz politički utjecaj Rusije na zemlje koje su ovisne o ovom energentu. Bosna i Hercegovina je upravo jedna od onih zemalja koje, ako nemaju ruskog plina, nemaju nikakvu alternativu.

Ruska agresija na Ukrajinu samo je aktuelizirala pitanje ovisnosti o ruskom gasu. Jedan od načina smanjenja te ovisnosti jeste i izgradnja plinovoda koji bi bosanskohercegovačko tržište gasa povezao s Hrvatskom, a riječ je o gasovodu “Južna interkonekcija BiH”.

Iako su svi svjesni važnosti i hitnosti projekta, ipak ga treba maksimalno ubrzati, odnosno, riješiti sve administrativne prepreke kako bi mašine konačno počele raditi. Za početak, potrebno je da Federalni parlament usvoji Zakon o plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske”, koji je još prije godinu usvojen u formi nacrta u Parlamentu FBiH.

Osim toga, potrebno je što prije potpisati međudržavni ugovor s Hrvatskom o izgradnji tog gasovoda. Istina, na nivou kompanija zaduženih za izgradnju gasovoda Federacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske, “BH-Gas” i “Plinacro”, definirana je početna tačka gasovoda, a to je mjesto Zagvozd kod Splita, što omogućava izradu idejnog projekta.

UBRZATI USVAJANJE ZAKONA

Prije nekoliko dana Vlada Federacije zadužila je premijera da u ime Vlade FBiH zatraži od Vijeća ministara BiH informaciju o statusu pokrenute inicijative za sklapanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Novi Travnik – Travnik s odvojkom za Mostar, kao pretpostavke za uspješnu realizaciju ovog projekta. Također, federalni premijer zadužen je i da, u ime Vlade FBiH, od Doma naroda Parlamenta FBiH zatraži da što prije bude razmatran Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija BiH i RH”.

Zamjenik ministra transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine Nedžad Branković ističe da je izgradnja gasovoda planirana davno prije ovih problema u Ukrajini iz potrebe da se diverzificiraju pravci snabdijevanja gasom, da se razvije gasno tržište na prostoru cijele Bosne i Hercegovine i da se eliminira ovisnost o jednom pravcu snabdijevanja.

“Osim te 'Južne interkonekcije', nama treba pravac za snabdijevanje Krajine, odnosno zapadnog dijela Bosne i Hercegovine, nama u distributivnom smislu treba i interkonekcija Županja – Brčko, dakle jedna velika transportna mreža gasovoda. Hrvatska, naprimjer, ima 3.000 kilometara transportnih gasovoda, a mi imamo tristotinjak od Zvornika do Zenice i ogranak do Travnika. Ovo vrijeme upravo je pokazalo koliko je važno da država ima više pravaca snabdijevanja iz različitih izvora gasa. 'Južna interkonekcija' nas konektuje na dva moguća pravca nabave gasa, prije svega, u ovoj fazi to je ukapljeni plin iz LNG terminala na Krku, te kroz mrežu 'Plinacra' povezivanje na evropsku mrežu gasovoda. 'Plinacro' je izgradio gasovod do Splita i naše spojne tačke Zagvozd, ima još pedesetak kilometara gasovoda da izgradi do granice, a nama onda ostaje još stotinjak koje trebamo izgraditi. Dakle, ovo je vrijeme pokazalo šta znači biti ovisan o jednom pravcu snabdijevanja, a Vlada Federacije BiH je u to krenula prije svih ovih ratnih dešavanja u Ukrajini”, kaže Branković.

DVJESTO MILIONA MARAKA

Prema njegovim riječima, jedan od važnih uvjeta za početak, ali i ubrzanje izgradnje gasovoda jeste da Parlament FBiH donese zakon o “Južnoj interkonekciji”, što će umnogome olakšati procedure izdavanja dozvola. S obzirom na to da znamo kakav je naš Zakon o javnim nabavkama, izgradnja putem “žutih FIDIC-a” bi vrlo lahko mogla biti model koji bi ubrzao izgradnju.

On ističe da državno Ministarstvo transporta i komunikacija u svojoj strukturi ima dio nadležnosti kada je riječ o cjevovodima, međutim, Ministarstvo nije implementiralo te svoje funkcije i tek se sada pokušavaju oživjeti te funkcije u Ministarstvu kako bi se ukazalo na to koliko je važno da državne institucije rade svoj posao.

Gasovod “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske” trebao bi biti završen do 2024. godine, a trebao bi ići od Zagvozda kod Splita, preko Posušja, Novog Travnika, Travnika, pa onda prema Zenici i Sarajevu, s krakom prema Širokom Brijegu i Mostaru, što bi značilo da povezuje cijelu Hercegovinu na gasnu mrežu. Što se tiče novca, “BH-Gas” pregovora o kreditu s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), a procjenjuje se da će koštati približno 200 miliona maraka. Ranije su nam u “BH-Gasu” kazali da je cilj da se 2023. godine pristupi izboru izvođača radova, te da 2024. godine “Južna interkonekcija” proradi. Kada se to dogodi, imat ćemo alternativu i moći ćemo odlučivati od koga kupovati gas, hoćemo li ruski ili neki gas iz ovog novog pravca: to može biti LNG s Krka, hrvatski gas, iz Mađarske, Austrije...

“Južna interkonekcija” nije samo spajanje na hrvatski sistem nego je to i plan da se od Splita nastavi Jadransko-jonski gasovod (IAP). On je sada dobio na punoj važnosti jer je završen Transanadolski gasovod (TANAP), na koji se nastavlja Transjadranski gasovod (TAP), koji je iz Albanije otišao prema Italiji. Drugi krak tog gasovoda (IAP) trebao bi ići preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine do Hrvatske. Tada ćemo imati izbor da koristimo i azerbejdžanski gas. Time bismo dobili apsolutnu diverzifikaciju, imali bismo i ruski i sve druge gasove. Bez “Južne interkonekcije” ostajemo zarobljenici ruskog gasa, što se može koristiti u političke svrhe.

Više je razloga za otvaranje ove interkonekcije, a jedan od njih jeste taj što je postojeći gasovod u vrlo lošem stanju u dijelu Republike srpske i dijelu koji iz Srbije ide do Bosne i Hercegovine. Tu se ništa ne ulaže, a već je četrdeset godina star, može sam od sebe iskočiti iz sistema, pokvariti se.

Što se tiče IAP-a, taj gasovod omogućit će oslobađanje od ruskog utjecaja i energetske zavisnosti o Rusiji. Albanija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska dale su zeleno svjetlo za osnivanje zajedničke kompanije za izgradnju IAP-a. Svi osim Crne Gore, koja još nije odobrila taj prvi korak ka budućem Jadransko-jonskom gasovodu.