"Nastavljamo da na svim nivoima izražavamo svoja očekivanja da će bosanskohercegovačke vlasti udovoljiti našim zahtjevima za izručenje i zamrzavanje imovine osoba povezanih s FETO-om", kazao je, između ostalog, ministar pravde Republike Türkiye, Yılmaz Tunç
STAV: Prije svega, želim početi s Palestinom. Stav i podrška Türkiye bili su jasni od početka, ali ljudi očekuju više. Šta je Türkiye uradila i radi po ovom pitanju?
TUNÇ: Palestina je rana čovječanstva koja krvari. Okupator Izrael od 7. oktobra vrši genocid u Gazi, gazeći ljudska prava i ignorišući međunarodno pravo. Israel bez milosti bombardira bolnice, izbjegličke kampove i škole. Civilna naselja su uništena. Nažalost, više od 37 hiljada naše palestinske braće je poginulo. Sedamdeset posto njih su djeca i žene. Više od 70 hiljada ljudi je povrijeđeno u napadima. Djeca su umrla pod bombama, u bolnicama i inkubatorima. Izraelski masakri i nehumana brutalnost i dalje se nastavljaju.
Kao Türkiye, uvijek smo stajali uz potlačene u Palestini i Gazi i to ćemo činiti i dalje. Vlast naše države, posebno naš predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, bore se diplomatskim kanalima da zaustave krvoproliće u Gazi i spriječe ubijanje djece, civila i žena. Uvijek naglašavamo da je rješenje u uspostavljanju nezavisne palestinske države i uvijek držimo na dnevnom redu da se bez rješenja dvije države ovaj problem ne može riješiti i da će ova rana nastaviti krvariti.
Također, šaljemo humanitarnu pomoć našoj palestinskoj braći. Naš deveti “brod dobrote” stigao je u luku Al-Arish. Odavde će se pomoć dijeliti kamionima. Nadamo se da će 3.774 tone humanitarne pomoći biti dah za našu palestinsku braću. Želio bih ponovo naglasiti da ćemo, kao Türkiye, nastaviti da pružamo ruku našoj braći i sestrama u Gazi, da budemo glas potlačenih i da stojimo uz našu palestinsku braću u njihovoj pravednoj borbi.
STAV: Predsjednik Erdogan je rekao da je Izrael nadmašio Hitlera. Kako generalno ocjenjujete stav Zapada?
TUNÇ: U Gazi se vrši genocid pred očima čovječanstva. Izrael se ponaša kao teroristička organizacija, a ne kao država. Pred Međunarodnim sudom pravde pokrenut je postupak povodom kršenja Konvencije o genocidu. Odluka iz predostrožnosti je donesena, ali nažalost svi vidimo da se ova odluka iz predostrožnosti ne može provesti. Svjedoci smo da, iako je odluka o prekidu vatre donesena na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ova odluka nije provedena.
Nažalost, Izrael do sada nije poštovao odluke međunarodnog prava. Ignorirao je odluke i nastavio činiti masakr. Na to misli naš predsjednik kada na svakoj platformi kaže "Svijet je veći od 5".
Zapadne zemlje, takozvane braniteljice demokratije i ljudskih prava, šute o masakru. Gledaju kako nevini ljudi gube živote. Iz tog razloga, međunarodni sistem treba revidirati u smislu njegove moći sankcija, posebno u pogledu ovih zajedničkih problema čovječnosti i kršenja ljudskih prava.
STAV: Mogu li muslimanske zemlje učiniti više?
TUNÇ: Nedavno sam prisustvovao 22. generalnoj sjednici Nezavisne stalne komisije za ljudska prava, održanoj u Džedi. Tamo sam naglasio da je Palestina, u kojoj su ljudi svih vjera stoljećima živjeli u miru, nažalost oprana krvlju, suzama i ugnjetavanjem od dana kada je okupirana.
Kao muslimanske zemlje, moramo ojačati našu saradnju i solidarnost u ovim teškim danima u kojima živimo. Jer ako smo zajedno i jaki, možemo spriječiti kršenje ljudskih prava i ugnjetavanje kojem svjedočimo svaki dan u našoj regiji i širom svijeta.
STAV: Türkiye je nedavno prošla izbore. Kako ocjenjujete rezultate?
TUNÇ: Prije svega, nadam se da će rezultati lokalnih izbora biti od koristi našim gradovima, našoj zemlji i našoj naciji. Nadam se da će pobjednici biti uspješni u obavljanju svojih dužnosti. Izbore 31. marta završili smo sigurno i uspješno. Naši su izbori još jednom dali primjer svijetu u svakom pogledu.
Uprkos svim kampanjama protiv naše zemlje, naša je demokratija uspješno prošla test glasačkih kutija. Ponovo smo cijelom svijetu pokazali da postojimo zajedno kao 85 miliona ljudi i da smo zajedno Türkiye. To je i zahvaljujući važnim uspjesima koje smo postigli u poslednje 22 godine na jačanju naše demokratije i zaštiti i razvoju osnovnih prava i sloboda. Na 17. izborima održanim u našoj zemlji od 2002. godine, odnosno u posljednje 22 godine, izbor našeg voljenog naroda bio je u korist našeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i naše AK Partije.
Postigli smo veliki uspjeh i na izborima 31. marta, koji su bili 18. izbori, uprkos niskoj stopi izlasnosti. Izbori 31. marta rezultirali su vodećom pozicijom naše AK partije i Narodnog saveza sa 40,5 posto glasova. Naš Narodni savez preuzeo je odgovornost upravljanja u ukupno 756 općina, uključujući 12 gradskih općina, 20 pokrajina. Više od polovine od 1.400 općina u našoj zemlji, 54,3 posto, narednih 5 godina upravljat će Narodni savez.
Već 22 godine pod vodstvom našeg predsjednika, gospodina Recepa Tayyipa Erdogana, uvijek smo govorili da je narod na prvom mjestu. I od sada ćemo raditi tako što će narod biti na prvom mjestu i radit ćemo uz moto „Održi čovjeka u životu da bi država živjela“. Nastavit ćemo jačati naše ljude u svim oblastima, od pravosuđa do obrazovanja, od zdravstva do socijalne politike, i služiti svim krajevima naše zemlje.
STAV: Strana štampa, a samim tim i štampa na Balkanu, također pominju "novinare" koji su u zatvoru u Türkiye. Navodi se da se to kosi s demokratijom. Iz kojeg su razloga zatvoreni?
TUNÇ: Sloboda izražavanja regulirana je članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima (ECHR), a u našem Ustavu su zagarantirane „sloboda misli i uvjerenja“, „sloboda izražavanja i širenja misli“ i „sloboda štampe“.
U našim kazneno-popravnim ustanovama nema osuđenika i pritvorenika isključivo zbog medijskih aktivnosti. Provodi se istraga nad pojedincima koji se izjašnjavaju kao uposlenici u medijima i čija se imena pojavljuju na listama koje objavljuju neke organizacije, kako bi se utvrdilo da li imaju novinarske akreditacije.
Međutim, kada su provedena istraživanja i uz pisane izjave dobijene od osuđenih pritvorenika, nisu pronađeni konkretni podaci o medijskim aktivnostima pojedinih osuđenika i pritvorenika, a pojedini osuđenici i pritvorenici navode da se njihova imena pominju na spiskovima koje su objavile razne organizacije i, iako su javnosti bili poznati kao novinari, u svojim izjavama navode da nisu novinari.
Kao rezultat svih istraživanja, očigledno je da pojedine strane organizacije pokušavaju neke osuđenike različitih profesija predstaviti kao uposlenike medija. U kazneno-popravnim ustanovama nalazi se ukupno 98 osoba koje su se izjasnile kao novinari i za koje su razni mediji tvrdili da su novinari. Od 98, njih 56 u zatvoru je zbog terorizma, 2 zbog kriminalnog organiziranja i krivičnih djela, 40 lica u zatvoru je zbog ubistava, krivičnih djela narkotika, seksualnih zločina, pljačke, prevare, ranjavanja, krađe i falsificiranja .
STAV: Teroristička organizacija FETO pokušala je 2016. godine izvesti državni udar. Kakva je vaša borba i danas po ovom pitanju?
TUNÇ: Ovaj izdajnički pokušaj državnog udara zapravo je bio pokušaj invazije globalnih sila koje su htjele ostvariti svoje međunarodne planove u regionu, preko svojih saveznika među nama. Naš narod pokazao je veliko herojstvo i odličan primjer borbe. Pokazali smo svijetu kako se bori za ljudska prava i demokratiju. Povjerenje našeg naroda u našeg predsjednika i povjerenje našeg predsjednika u našu naciju dali su veliki doprinos u ovoj borbi.
Imamo šehide u ovoj borbi. Molim Allahov rahmet za 253 naša šehida. Štitit ćemo njihov emanet. Pripadnici pravosuđa također su se herojski borili tokom pokušaja državnog udara. Od prvih trenutaka pobune, naše Glavno javno tužilaštvo odmah je pokrenulo istrage, izvršena su privođenja i hapšenja. Te noći je cijeli svijet vidio postojanje pravosuđa koje brani prava nacije, zakon, ljudska prava i demokratiju.
Nema kompromisa u vezi s našom odlučnošću da se borimo protiv FETO- a i svih terorističkih organizacija. Odlučni smo boriti se protiv svih zlih mreža koje žele da naškode mirnoj budućnosti naše zemlje. Nastavljamo odlučnu borbu protiv PKK, FETO i drugih terorističkih organizacija.
Do danas je procesuirano 701.307 osoba u istragama koje su dovođene u vezi sa oružanom terorističkom organizacijom FETO/PDY. Protiv 60.786 se vodi istraga, pred prvostepenim sudovima nastavljaju se suđenja za njih 23.882. Osuđeno je 124.953 lica, oslobođeno je 102.897 lica. U vezi sa odbjeglim članovima terorističke organizacije FETO u inostranstvu, do danas je u 115 zemalja, podnešeno ukupno 1684 zahtjeva za izručenje za 1551 osobu.
STAV: Vođa FETO-a Gülen je u Americi. Da li nastavljate svoje napore oko njegovog izručenja Turkiye?
TUNÇ: Vlastima SAD-a je 19. jula 2016, 19. jula 2017. i 3. novembra 2017. upućeno ukupno 7 zahtjeva za izručenje lidera FETO-a. Ovim zahtjevima zatraženo je Gülenovo izručenje za 27 zločina, posebno za pokušaj udara od 15. jula.
U predmetne dosijee pridodati su svi raspoloživi dokazi o Gülenu, a novi dokazi pribavljeni u okviru tekućih istraga i procesuiranja u našoj zemlji također su poslani u SAD putem neriješenih zahtjeva za izručenje. S druge strane, dodatne informacije koje su američke vlasti tražile u vezi s Gülenovim dosijeima također su u potpunosti ispunjene.
U ovoj fazi zahtjev, koji ispunjava sve uslove navedene u sporazumu o izručenju između Turske i SAD-a, nalazi se u nadležnosti američkog Ministarstva pravde i ne prosljeđuje se američkim sudovima radi pokretanja ekstradicionog postupka. Održavamo sastanke sa nadležnim američkim vlastima u vezi sa izručenjem vođe FETO-a i na ovim sastancima naglašavamo našu odlučnost u tom pogledu.
STAV: U Bosni i Hercegovini postoje škole, udruženja i pojedinci za koje se tvrdi da pripadaju FETO-u. Kako sarađujete sa vlastima Bosne i Hercegovine po ovom pitanju?
TUNÇ: Upozoravamo naše sagovornike da djelovanje FETO-a u BiH također predstavlja sigurnosnu prijetnju za Bosnu i Hercegovinu.
Naša zemlja poduzima neophodne inicijative protiv aktivnosti organizacija povezanih sa FETO-om u Bosni i Hercegovini. Nastavljamo da na svim nivoima izražavamo svoja očekivanja da će bosanskohercegovačke vlasti udovoljiti našim zahtjevima za izručenje i zamrzavanje imovine osoba povezanih s FETO-om.
Od vlasti Bosne i Hercegovine očekujemo da će u narednom periodu poduzeti potrebne konkretne korake po ovom pitanju i pokazati efikasnu saradnju i solidarnost sa našom državom u borbi protiv terorizma.
STAV: Boravili ste nedavno u posjeti Bosni i Hercegovini. Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom na nivou Vašeg ministarstva?
TUNÇ: Nastavlja se snažna komunikacija i saradnja između vlasti naše zemlje i Bosne i Hercegovine. Međusobne posjete i sastanci održavaju se na nivou ministarstava pravde, visokih pravosudnih tijela i akademija pravde obje zemlje. Kako bismo našu pravosudnu saradnju podigli na viši nivo, naš pravosudni savjetnik u Sarajevu stupio je na dužnost 2021. godine. Tokom naše posjete Bosni i Hercegovini održali smo važnu radionicu na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.
Došli smo zajedno sa akademicima i studentima iz različitih zemalja na „Međunarodnu radionicu o borbi protiv sajber kriminala“. Ocijenili smo razvoje u oblasti informatike i tehnologije i rad koji se provodi u borbi protiv sajber kriminala, te razgovarali o zakonskoj regulativi koju smo kao Türkiye donijeli na ovu temu. Nastavit ćemo jačati naše odnose sa Bosnom i Hercegovinom, koja nosi zajedničke tragove naše civilizacije.
STAV: Do sada je potpisano mnogo protokola. Postoje li planovi za saradnju u budućnosti?
TUNÇ: Do danas su između naše zemlje i vlasti Bosne i Hercegovine potpisani protokoli o saradnji, sporazumi o saradnji u mnogim oblastima kao što su kultura, tehnologija i trgovina. Paralelno, u oblasti pravosuđa, 2013. godine potpisani su Sporazum o međusobnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Sporazum o ekstradiciji između ministarstava pravde Turske i Bosne i Hercegovine. 2004. godine potpisan je Protokol o saradnji između naših ministarstava, a 2005. godine potpisan je i Sporazum o pravosudnoj saradnji u pravnim i privrednim pitanjima.
Želim naglastiti da smo otvoreni za sve oblike saradnje kada je to potrebno, kako bismo i ubuduće održavali dobre odnose između naših zemalja. Na kraju, želim da se zahvalim magazinu STAV i Vama na ovom sadržajnom intervjuu. Preko vas još jednom prenosim ljubav i poštovanje građanima Bosne i Hercegovine.
