Srbija je primijenila tehnologije digitalnog nadzora protiv 13 svojih građana, uključujući novinare i aktiviste, a u nekoliko je slučajeva čak zarazila njihove pametne telefone prethodno neviđenim špijunskim softverom koji je vjerojatno razvijen u zemlji, navodi se u novom izvještaju Amnesty Internationala.

Prvi put otkako su počeli istraživati ​​tehnologije nadzora i obavještajne tehnologije, istraživači iz Amnesty Techa – tehnološkog ogranka međunarodne organizacije za ljudska prava – otkrili su da je Srbija uspjela iskoristiti tehnologiju koju je izradila izraelska kompanija Cellebrite kako bi zaobišla sigurnosne mehanizme pametnih telefona i zaraziti ih zlonamjernim softverom, piše list Haaretz.

Špijunski softver je najvjerojatnije stvorilo srbijansko obavještajno tijelo, uključeno u širu akciju slamanja civilnog društva u zemlji.

Izvještaj Amnestyja otkriva da je Srbija bila klijent različitih kompanija za cyber-obavještajne tehnologije, uključujući izraelsku NSO Group i Intellexa – koja posluje u inozemstvu – uz njemački FinFisher. Haaretz je nedavno izvijestio da je od početka ratova u Gazi i Libanu srpski izvoz oružja u Izrael porastao za hiljade postotnih bodova.

Prema dokumentima do kojih je došao Amnesty, Srbija je takođe dobila Cellebriteov UFED sustav za krekovanje telefona, fizički uređaj koji može izvući informacije pohranjene na pametnim telefonima i koji se prodaje hiljadama policajaca diljem svijeta. Norveško ministarstvo vanjskih poslova doniralo je Cellebrite platformu Srbiji 2019.

Cellebrite prodaje tehnologiju digitalne forenzike agencijama za provođenje zakona, uključujući tehnologije koje mogu hakirati zaključane ili isključene pametne telefone i iz njih izvući povjerljive i šifrirane informacije. Poput špijunskog softvera, Cellebriteove platforme iskorištavaju slabost odbrambenih sistema pametnih telefona, poznatu kao exploit.

Ali za razliku od špijunskog softvera – koji se može instalirati daljinski – Cellebrite mora biti fizički povezan s pametnim telefonom. Štaviše, Cellebrite tehnologija može se koristiti samo za probijanje i izdvajanje postojećeg sadržaja s pametnih telefona, a ne dopušta aktivni nadzor nakon prekida veze i ne može pratiti uređaj nakon što je vraćen.

Međutim, kako je otkriveno u izvještaju Amnestyja objavljenom u ponedjeljak, srbijanska sigurnosna agencija BIA uspjela je instalirati vlastiti zlonamjerni špijunski softver nakon otključavanja pametnih telefona, zloupotrebljavajući Cellebrite tehnologije ne za prikupljanje informacija, već i kao eksploataciju za aktivnu infekciju od strane programa za nadzor.

Srbijanski špijunski softver, koji su istraživači nazvali NoviSpy, nije se oslanjao na sigurnosne propuste da bi zarazio uređaje. Umjesto toga, instaliran je na ciljne uređaje tek nakon što su fizički otključani korištenjem Cellebrite tehnologija. U nekim slučajevima, čini se da su žrtve vjerojatno pozvane na razgovor od strane policije kao dio prevare za fizički pristup njihovom uređaju.

Nakon što su vidjeli da se njihovi telefoni čudno ponašaju, neke od žrtava su se obratile Amnestyju radi testiranja i otkrile da su njihovi telefoni bili hakirani, a u nekim slučajevima i hakirani od strane NoviSpyja.

Pod srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, mediji, pravosuđe i civilno društvo su na meti režima. Amnesty je upozorio kako se Srbija spušta u autoritarizam, djelimično korištenjem BIA-e protiv građana Srbije.

Špijunski softver omogućuje daljinski nadzor vlasnika pametnih telefona, uključujući tajnu aktivaciju kamere i mikrofona, pristup aplikacijama za razmjenu poruka i izdvajanje fotografija, kontakata, datoteka itd. No vojni špijunski softver koji je sposoban daljinski zaraziti prodaje se samo uz državno odobrenje.

Takođe je obično iznimno skupo, a ranjivosti koje tehnologije iskorištavaju kako bi zarazile uređaje postaju još skuplje, budući da ih često otkrivaju timovi za kibernetičku sigurnost Googlea i Applea.

Slučaj Srbije pokazuje kako čak i zemlje bez naprednih kibernetičkih sposobnosti mogu razviti slične sposobnosti korištenjem jednostavnijih sredstava, u ovom slučaju razvijanjem vlastitog špijunskog softvera, ali korištenjem Cellebriteovog za smanjenje obrane telefona. Cellebrite je odgovorio da je upoznat s izvješćem Amnesty Techa i da će temeljito istražiti stvar.

Cellebrite je izraelska kompanija kojom se trguje na Nasdaqu, s hiljadama klijenata u SAD-u i agencijama za provođenje zakona širom svijeta. Međutim, tokom godina, njegove tehnologije hakiranja dospjele su u ruke organizacija koje pritišću aktiviste za ljudska prava, manjine i LGBTQ zajednicu.

Kao što je Haaretz više puta pisao, klijenti Cellebritea su uključivali represivne režime pod sankcijama, uključujući Bjelorusiju, Kinu i Hong Kong, Ugandu, Venecuelu, Indoneziju, Filipine, Rusiju, Etiopiju, Pakistan i ozloglašenu jedinicu za pogubljenja RAB u Bangladešu.

Zanimanje za tehnologije hakiranja te kompanije značajno je poraslo nakon zabrinutosti u SAD-u da bi ih mogla koristiti nova administracija novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa. Apple je nedavno lansirao novi softver dizajniran da oteža funkcionisanje tehnologija poput Cellebritea ili američkog GrayKeya.