Tačno u 19 sati 15. marta više stotina hiljada ljudi u Beogradu je zastalo i u tišini upalilo svjetla na svojim mobilnim telefonima.

Počela je petnaestominutna tišina na protestu koji su organizirali studenti. Na ovaj način građani odaju počast preminulima u padu nadstrešnice u Novom Sadu zbog kog su krajem 2024. godine protesti i počeli.

Gomilaju se svjedočenja građana

Najveći do sada, beogradski protest ostat će upamćen i po tome što je odavanje pošte žrtvama prekinuto.

Oko 19 sati i deset minuta, okupljeni koji su se nalazili u ulici kralja Milana naglo su se razbježali sa ceste pred naletom, kako opisuju, jakih zvukova i vibracija.

U svjedočenjima poslije događaja govorili su o jakim zvucima, vibracijama u tijelu, a pojedini su svjedočili i da su osjetili toplotne udare.

Jedna od njih je Tatjana Rosić, učesnica protesta koja se tokom petnaestominutne tišine nalazila u blizini Studentskog kulturnog centra (SKC), na polovini ulice u kojoj je zabilježen incident.

- Odjedanput se čuo jedan vrlo čudan zvuk, koji je meni bio nepoznat, kao i svima okolo - objašnjava ona i dodaje da je izgledalo kao da četa konja trči u njenom pravcu.

- Sve je bilo potpuno sablasno i jezivo - objašnjava Tatjana Rosić i kaže da je na trenutak potpuno izgubila svijest.

- Nisam pala, ali mi se sve zamračilo. Drugarica sa kojom sam bila je pala, a ja sam se kroz maglu zaustavila da je ne pregazim - objašnjava ona.

Prema izjavama stotina svedoka zvucni top LRAD je bio postavljen od strane ili @policijasrbije ili BIA-e na zgradi Skupštine grada, ili na terasama poslednjih spratova zgrada na Terazijama, preko puta hotela Moskva (hotel Kasina, bivša zgrada Robnih kuća Beograd/zgrada… pic.twitter.com/uYIGKJ0qLn

— Generalni Strajk Srbija - Gen. Strike (@KrahSNSa) March 16, 2025

Nakon incidenta odlučila je da napusti skup i ode kući. Narednog dana osjećala je glavobolju i bolove u ušima. U ponedeljak 17. marta, dva dana nakon velikog beogradskog protesta odlučila je da posjeti ljekara.

- Imala sam glavobolju, ali sutradan, bol u ušima, jak pritisak u bubnim opnama i jučer, sve do poslijepodne, jednu vrstu šuštanja u ušima - objašnjava ona i dodaje da joj je u lejkarskom pregledu identificirano smanjenje sluha do 15 posto u odnosu na 2021. godinu kada je posljednji put obavila takvu vrstu pregleda.

Tatjana Rosić će nastaviti sa medicinskim pretragama, ali kako kaže i sa pravnom borbom. Ugroženo nam je zdravlje i ljudska prava, ističe ona i dodaje da je minimalni ishod izvinjenje.

Dok se svjedočenja građana gomilaju, a na društvenim mrežama pojavljuje sve više snimaka incidenata od 15. marta zvaničnici ne nude objašnjenja za "zvučne udare" zbog kojih su se građani razbježali na protestu.

MUP protiv analitičara

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije demantiralo je tvrdnje koje su građani i pojedini analitičari iznijeli na društvenim mrežama da se radi o zvučnom topu.

- MUP još jednom ističe da policija nikada nije koristila, niti koristi sredstva koja nisu predviđena zakonom - navodi se u saopćenju od 16. marta.

Iste navode iznio je i ministar Ivica Dačić u saopćenju od 17. marta ističući da policija nije koristila zvučni top niti bilo koje nezakonito sredstvo.

Novinari Radija Slobodna Evropa (RSE) uputili su niz pitanja o tome šta je izazvalo pomenute reakcije kod građana na protestu 15. marta, kao i koji su incidenti zabilježeni. Odgovori nisu stigli do objavljivanja teksta.

Pomenuti zvučni top spada u grupu nesmrtonosnog oružja koje se može koristiti u policijske i vojne svrhe – za kontrolu nereda, odbijanje napada ili komunikaciju na velikim udaljenostima.

Inače, u smjernicama Ujedinjenih nacija za takozvana manje smrtonosna oružja iz 2020. godine se navodi da, iako su manje smrtonosna oružja dizajnirana da smanje rizik od smrti u poređenju sa konvencionalnim vatrenim oružjem, njihova upotreba i dalje može izazvati ozbiljne povrede ili smrt.

- Stoga je od suštinskog značaja da se njihova upotreba strogo kontroliše i da se poštuju principi zakonitosti, nužnosti, proporcionalnosti i odgovornosti - navedeno je.

Novinari RSE uputili su i pitanja Kliničkom centru Srbije o tome koliko se građana javilo zbog glavobolje, bola u ušima, trauma i sličnih simptoma za koje tvrde da su ih zadobili na protestu 15. marta u Beogradu.

Odgovore također nisu dobili. Inače, Urgentni centar je 16. marta demantirao vijesti o navodnom velikom broju građana koji se javljaju sa "simptomima zvučnog udara".

- Takve tvrdnje, osim što su potpuno neistinite, krajnje su zlonamjerne i imaju za cilj unošenje panike. Urgentni centar danas radi uobičajeno, ambulante nisu "preplavljene" pacijentima sa pomenutim simptomima zvučnog udara - navedeno je u saopćenju.

Nevladine organizacija dokumentuju zloupotrebe

Materijale sa mreža, ali i svjedočanstva građana prikuplja šest organizacija civilnog društva iz Beograda.

U saopženju od 16. marta stoji da su svjedoci zvuk opisali kao snažan huk nalik avionskom motoru ili vozu u tunelu, kombinovan sa visokom frekvencijom preglasne pištaljke, topovskim udarom ili eksplozijom, dok su mnogi imali osjećaj da se ogromno vozilo, stampedo ili nevidljiva sila obrušava na masu, izazivajući paniku i instinktivni strah.

- Postoji ozbiljna sumnja da je korišteno neko sredstvo za razbijanje demonstracija - navelo je šest organizacija.

Većeg neprijatelja Srbija nije imala.Da upotrebi psihotronsko oružje, zvučni top i tako prekine minute tišine.
Ipak, guramo dalje. Danas je bio najveći i najlepši protest. Beograd je bio najlepši grad na svetu.️ pic.twitter.com/bgusjP7qHY

— Snezana Đekić Spajić (@snezana_05) March 15, 2025

Dan kasnije, Beogradski centar za ljudska prava, Građanske inicijative, Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Incijativa A11, FemPlatz i CRTA su u zajedničkoj objavi za medije saopćili da su primili više od tri hiljade svjedočenja građana Srbije u vezi sa dešavanjem 15. marta.

Većina svjedoka prijavila je intenzivan strah, paniku i šok, uz ubrzan rad srca, drhtavicu, dezorijentaciju i osjećaj gubitka kontrole, dok su neki osjetili glavobolju, pritisak u ušima, zujanje, mučninu, povraćanje, visok pritisak u glavi i osjećaj vreline na telu.

Napad panike, nesvjestice, povrede

Mnogi su iskusili napade panike, anksioznost i dugotrajnu uznemirenost, dok su pojedini pretrpjeli nesvjesticu i povrede usljed pada u stampedu, uključujući uganuća, iščašenja i posjekotine.

Nakon incidenata 15. marta postupak je pokrenulo Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu. Kako navode dopisom od 17. marta, formiran je predmet i MUP-u naloženo da se utvrdi šta se tačno desilo.

Policiji je naloženo da se utvrdi da li je neko od okupljenih građana povrijeđen i ukoliko jeste da se pribavi medicinska dokumentacija o vrsti i težini zadobijenih povreda, kao i da utvrdi da li su se građani javljali Beogradskom centru za ljudska prava, navode iz Prvog osnovog tužilaštva.

Predstavnici Beogradskog centra za ljudska prava potvrdili su 17. marta da su razgovarali sa pripadnicima UKP MUP-a Srbije, te da su ukazali da im se od subote uvečer neprestano javlja veliki broj građana koji opisuju sam događaj, prijavljuju zdravstvene tegobe i tjelesne povrede.

Postupak je pokrenuo i Zaštitnik građana, kako se navodi saopćenjem od 17. Marta, objavio je RSE.

(Preporuka za čitanje - Šta je zvučni top za koji se tvrdi da je korišten u Beogradu, policija po komandi bježala tik pred udar)