Ljudi u Srbiji obožavaju i ruskog predsjednika Vladimira Putina i budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, pa šta je logičnije od toga da upravo Srbija bude mjesto historijskog susreta ove dvojice? 

Tako je otprilike na televiziji Pink najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

- U potpunosti smo spremni garantirati sigurnost obojici predsjednika - rekao je Vučić, tvrdeći da, za razliku od ostalih potencijalnih domaćina sastanka, Srbija ni formalno ni suštinski nije članica vojnih blokova koje predvode SAD, odnosno Rusija.

Tako "mala Srbija", kako Vučić često voli reći, može ući u veliku igru. Ako bi službenom Beogradu zbilja pošlo za rukom da se dva svjetska moćnika sastanu u Srbiji, bio bi to bez sumnje potez kojim bi i Vučić ostvario političku korist. 

Srbija se stidljivo nudila i za prvi, opet "historijski" sastanak Trumpa i Putina kada je milijarder prvi put postao predsjednik. Taj sastanak se najavljivao više od godinu dana da bi se konačno održao 2018. u tada neutralnom Helsinkiju. Danas Finska ne dolazi u obzir, budući da je prije gotovo dvije godine postala članica NATO-a u jeku ruske agresije na Ukrajinu. 

Donald Trump se za sedam dana vraća u Bijelu kuću. Nedavno je novinarima u svojoj rezidenciji na Floridi veselo rekao da Putin želi sastanak s njim i dodao:

- Upravo radimo na organizaciji.

To je zazvučalo skoro kao gotova stvar, ali je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov stao na kočnicu, rekavši da su kontakti nužni i da je lijepo što postoji politička volja - ali da konkretnih priprema još nema. 

Osim Srbije, do sada se ponudila Švicarska, iako ni približno tako glasno. Prema pisanju tamošnjeg lista Temps, službeni Bern signalizirao je Washingtonu, Moskvi i Kijevu da je spreman za domaćinstvo, ali da država neće službeno poduzimati diplomatsku inicijativu.

Kada se teoretizira o sastanku ruskog i američkog predsjednika u Beogradu, valja se prisjetiti neuspjele posjete ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova 2022. godine. Tada su članice NATO-a Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora odbile dopustiti prelet Lavrovljeva aviona, pa se ovaj morao vratiti u Moskvu. 

Doduše, ako bi Bijela kuća i Kremlj dogovorili sastanak na najvišem nivou, teško da bi ijedna članica NATO-a ometala prelet. 

Na kraju, stvar je još u domeni teorije i maštanja vlasti u Beogradu.

To što je stvar još uvijek na dugom štapu ne smeta vlastima u Beogradu i njihovim tabloidima da već hvale dalekovidno državničko djelovanje Aleksandra Vučića.

- Predsjednik Vučić zaista ovim prijedlogom dodatno stavlja našu zemlju na kartu međunarodne zajednice - rekao je ministar vanjskih poslova Marko Đurić.

- Čak i ako do susreta nikada ne dođe, Srbija je danas prepoznata u međunarodnoj areni kao zemlja koja može, koja je pouzdana, koja je vjerodostojna i koja se zato razmatra kao jedna od mogućih lokacija za takve samite i susrete - dodao je on. 

Nema sumnje da bi takav diplomatski blokbuster dobro došao Vučiću na domaćoj sceni. U Srbiji već mjesecima traju blokade univerziteta i svakodnevni protesti zbog stradanja pod nadstrešnicom željezničkog kolodvora u Novom Sadu. Vučićeva vlast suočava se s mogućim potpunim štrajkom prosvjetnih radnika te nezadovoljstvom poljoprivrednika. 

Kako je nedavno napisao njemački novinar Thomas Brey, dugogodišnji dopisnik agencije dpa iz Beograda, jedna od omiljenih Vučićevih priča za domaću javnost jest da je on praktički na ravnoj nozi sa svjetskim državnicima. Vučić se, piše Brey, predstavlja kao čovjek koji, kad mu se prohtije, održava sastanke s Putinom, kineskim predsjednikom Xijem ili zapadnim liderima.

- Unatoč relativno malom broju stanovnika, ispod sedam miliona, ljudi mogu steći dojam da predsjednik zemlji garantira važnost koja ne proizlazi iz njene veličine ili ekonomskog potencijala - zaključuje novinar. 

Susret Trumpa i Putina u Beogradu, ako bi se dogodio, dodatno bi rasplamsao tu priču i dao joj donekle stvarne temelje, piše DW.