Već nekoliko sati nakon Putinovog napada na Ukrajinu počele su se oshjećati posljedice na tržištu zlata. Povećanje vrijednosti zlata (univerzalne valute za razmjenu) u vrijeme krize i sukoba bila je konstanta kroz historiju. Njegova je cijena ovih dana dosegla svoj historijski maksimum na evropskom tržištu: od 50.000 eura koliko je inače bio kilogram, dosegnula je 57.000.
Dok kriptovalute padaju, cijena zlata raste. To se objašnjava njegovim kvalitetom kao univerzalne valute: uvijek je zamjenjiva s bilo kojom valutom i njezina je cijena regulirana jedinstvenom vrijednošću, koja je označena u dolarima, na međunarodnom tržištu.
Kao i zbog vrijednosti samog metala, njegovih estetskih kvaliteta, njegove savitljivosti i djeljivosti, nemogućnosti propadanja i njegovog ograničenog postojanja. Prema izračunima Svjetskog vijeća za zlato (najviši svjetski autoritet za zlato), do sada je iz zemlje je izvađeno oko 201.296 tona zlata, od čega se 46% nalazi u nakitu. I još 53.000 tona u podzemnim rezervama koje su identificirane, ali su mogućnosti vađenja sve manje: 2020. godine izvađeno je 3.000 tona, a Vijeće upozorava da bi, ako se ova stopa nastavi, za manje od 20 godina moglo nestati zlata u njima.
Rusija ima druge najveće zlatne rezerve na svijetu. Količina ovog metala procjenjuje se na oko 2.300 tona zlata. Prošle su sedmice zemlje G7 objavile da će Rusiji biti ograničena prodaja zlata jer bi iona na taj način mogla izbjeći međunarodne sankcije i tako finansirati svoj rat.
Globalna inicijativa za transparentnost zlata već se obratila dragiuljarskom sektoru otvorenim pismom u kojem traže provjeru porijekla zlata kako bi ne bi njime pridonijeli finansiranju rata protiv Ukrajine. “Sektor nakita predstavlja 36,8% svjetske potražnje za zlatom, nadmašuje ga samo investicijsko zlato (46,4% svjetske potražnje)”, kazali su, upozoravajući na mogućnost da Rusija svoje zlato iznosi i plasira putem draguljarskih lanaca.
