Za mjesec dana navršit će se pune tri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu. Tačan broj i identiteti dobrovoljaca iz bh. entiteta Republika Srpska koji su otišli da se bore na ruskoj strani i dalje su tajna. Pretpostavlja se da ih je više od 70, ali i to su samo nagađanja.
Nerijetko se može čuti poruka da dobrovoljci iz RS-a vraćaju ratni dug braći Rusima, koji su tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu borili se u redovima Vojske RS-a.
Na Facebook stranici Vojska Republike Srpske 18. januara objavljeno je da je dobrovoljac Lazar Lazić iz Odžaka teško ranjen na ratištu u Donbasu, te da mu se ljekari bore za život.

- Njegova majka je trenutno u Moskvi i provodi vrijeme u bolnici. To dolazi sa troškovima i stoga je potrebna pomoć dobrih ljudi kako bi osigurali sredstva za majku za njen dalji boravak u Rusiji. Duboko vjerujemo u ratničko srce našeg Lazara i da će se u prisustvu majke probuditi iz kome i započeti proces oporavka – navodi se uz fotografiju Lazara Lazića sa ratišta.
Na društvenim mrežama objavljen je i broj žiro-računa njegovog brata na koji se može uplaćivati novac za pomoć.
U oktobru prošle godine na ukrajinskom ratištu poginuo je i Veljko Mijatović iz Boljanića kod Doboja. Također, prošle godine na Telegram kanalu je objavljeno da je poginuo i Dario Ristić iz Modriče.
Velika Britanija je 7. novembra objavila je paket sankcija Rusiji, a među sankcioniranima je i Davor Dragolobović Savičić iz Doboja.
- Savičić je uključen ili je bio uključen u destabilizaciju Ukrajine ili podrivanje ili prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu ili neovisnosti Ukrajine jer je uključen u politike i akcije koje destabiliziraju Ukrajinu ili potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet ili neovisnost Ukrajine – saopćeno je tada.

Davor Savičić tokom agresije na RBiH bio pripadnik Arkanovih Tigrova
Federalna uprava policije podnijela je u novembru 2023. izvještaj Tužilaštva Bosne i Hercegovine o počinjenom krivičnom djelu protiv Davora Savičića iz Doboja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama i organizovanje terorističke grupe.
Kako je saopćeno iz te policijske agencije, u saradnji sa INTERPOL-om i Ministarstvom unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, Federalna uprava policije prikupila je dokaze da se Davor Savičić pridružio paravojnoj ruskoj jedinici "Wagner".
Pojedini mediji u Srbiji pisali su o Savičiću, navodeći da je rodom iz Bosne i Hercegovine gdje je učestvovao u ratu kao pripadnik paravojne formacije Srpska dobrovoljačka garda, koju je predvodio Željko Ražnatović Arkan, optužen 1999. pred Međunarodnim sudom u Hagu za ratne zločine.
Mediji su o Savičiću pisali i da je bio dio Jedinice za specijalne operacije Ministarstva unutrašnjih poslova, na čijem je čelu bio Milorad Ulemek Legija, osuđen 2007. za organizovanje ubistva premijera Zorana Đinđića.
Ruska plaćenićka vojska Wagner u svom sastavu ima i "srpsku jedinicu", koju je predvodio Davor Savičić. Poznat je i pod nadimkom Elvis. Prema dostupnim podacima, povrijeđen je u sukobima u ukrajinskoj regiji Lugansk, a zabilježeno je njegovo učešće i na sirijskom ratištu.
Aleksandar Velimirović, koji se ranije zvao Ljubiša Božić, iz Banje Luke, prije dvije godine tvrdio je da je u Ukrajini formirao odred Sova, jedinicu koja na ruskoj strani ratuje protiv ukrajinskih snaga na istoku zemlje. O Velimiroviću je RSE pisao u maju 2023., razotkrivši kako je ovaj državljanin Bosne i Hercegovine, koji je ranije kažnjavan, promijenio identitet i otišao na ratište u Ukrajinu u okvirima ruske vojske.
Velimirović je u BiH osuđen zbog otmice 2010. godine. U Banjoj Luci je privođen i 2016. godine zbog vrijeđanja vjernika ispred džamije, zbog čega je kažnjen novčanom kaznom. U septembru 2020. uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu. Nakon ispitivanja u SIPA-i, koja postupa u slučajevima sumnje na učestvovanje na stranim ratištima, predan je Tužilaštvu BiH koje je donijelo naredbu o obustavi ove istrage zbog nedovoljno dokaza.
Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH, koji podrazumijeva zabranu i sankcioniranje učešća bh. državljana na stranim ratištima usvojen je sredinom 2014. godine na inicijativu tadašnjeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića.
Za odlazak s Međunarodnog aerodroma Nikola Tesla u Beogradu za Moskvu, a potom dalje na područje Ukrajine, i to u Rostov i područje Luganska, gdje se kao dobrovoljac, zajedno s drugim licima iz Srbije i BiH, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda Jedinice Jovan Šević bio je optužen Gavrilo Stević. Pravosnažnom presudom Suda BiH, on je oslobođen optužbe za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, odnosno za ratovanje u Ukrajini.
Podsjećajući na ovu optužnicu, iz Tužilaštva BiH navode kako trenutno u radu imaju nekoliko predmeta koji se odnose na navode o boravku manjeg broja bh. državljana na ratištima u Ukrajini, te kako ove navode provjeravaju u saradnji s policijskim i sigurnosnim agencijama.
Osim iz RS-a, na strani Rusa bore se i dobrovoljci iz Srbije. Prema procjenama Ukrajinaca, više ih je od 300. Viši sud u Beogradu osudio je do sada više od 30 osoba koje su se borile na ukrajinskom ratištu.
Srpski snajperista Dejan Berić zvani Deki, jedan je od najpoznatijih balkanskih plaćenika koji se od 2014. godine borio na strani pobunjenih Rusa iz Donjecke i Luhanske regije. On je uvjereni rusofil koji Srbe regrutira u rusku vojsku, između ostalog i preko svog YouTube kanala s više od 100 hiljada pretplatnika.
Drugog januara ove godine objavljena je vijest da je poginuo Bratislav Živković. Bio je ključna osoba u regrutiranju i slanju dobrovoljaca iz BiH i Srbije za ratovanje na strani ruskih snaga u agresiji na Ukrajinu, prvo tokom 2014. godine kada su ruske snage okupirale Krim, a onda i od februara 2022. godine.
Živković je 2018. godine uhapšen u Srbiji upravo na osnovu sumnje da je organizirao odlazak Srba na ratišta u Ukrajini i za to im nudio 200 eura mjesečno, ali tamošnje je tužilaštvo u aprilu 2019. obustavilo istragu vođenu protiv njega. Sebe je predstavljao kao četnika, novinara i komandanta Četničkog pokreta u Srbiji.

Bratislav Živković bio je komandant Četničkog pokreta u Srbiji
Strahinja Bjelica (30) iz Beograda poginuo je prošle godine u augustu na ratištu u Ukrajini.
Još jedan državljanin Srbije bio je zvijezda ruskih medija. U pitanju je Aleksandar Jokić koji, navodno, ima samo 22 godine i kojem je predsjednik Rusije Vladimir Putin dodijelio državljanstvo Rusije. Duma je uputila zahtjev da se državljanstvo dodijeli još jednom dobrovoljcu iz Srbije Stefanu Krnetiću. Krnetić je, navodno, ranjen kod Bahmuta 2023. godine, a poslije oporavka potpisao je novi ugovor.
I Rusi su prije 33 godine dobrovoljno se borili na strani VRS-a. Ruski dobrovoljci, a za što postoje i pismeni dokazi bili su pod komandom Luke Dragičevića, komandanta Druge podrinjske jezero pješadijske brigade Višegrad.
Igor Girkin poznat kao Igor Strelkov, Viktor Zaplatin i Aleksandar Kravčenko, samo su neki od njih.
Igor Girkin, poznat pod ratnim imenom Strelkov, od ranije je na crnoj listi SAD-a i EU-a zbog svoje uloge u aneksiji Krima 2014, kao i zbog toga što je jedno vrijeme bio vojni lider proruskih separatista koji su se borili protiv snaga Kijeva u Donjecku u istočnoj Ukrajini. Tokom 2022. godine, u Hagu, gdje mu se sudilo u odsustvu, Girkin je proglašen krivim za ubistvo 298 ljudi, putnika i članova posade aviona na letu MH17 Malezija airlansa i osuđen je na doživotnu robiju.

Igor Girkin u svom dnevniku napisao da je za VRS ratovao do marta 1993.
U januaru prošle godine Sud u Moskvi osudio ga je na četiri godine zatvora zbog javnog pozivanja na ekstremističke aktivnosti i kritiziranja ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Strelkov je tokom agresije na RBiH bio na strani VRS-a. Kao pripadnik Prvog kozačkog polueskadrona ratovao je na području Prače, a zatim i na području Sarajeva. Prema navodima koje je objavio u svom dnevniku, ratovao je do marta 1993. A kako je sam priznao, često je bio pod utjecajem alkohola te je zbog toga bilo i žrtava s njihove strane.
- Jedno od glavnih pravila koje sam naučio u Bosni je bilo to da se na službi ne smije piti. Prvi moji dojmovi iz bivše Jugoslavije su bili da taj rat nalikuje na veliki Bejrut. Kad sam došao u Bosnu, ondje se mnogo pilo od čega je bilo samo štete - rekao je u jednom intervjuu.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nikada nije detaljno istražilo ulogu ruskih plaćenika u našoj zemlji, iako postoji niz sumnji da su Rusi počinili ratne zločine, posebno na području Sarajeva i istočne Bosne, prije svega nad Bošnjacima u Višegradu i Goraždu.
Igor Girkin je svoj teroristički put počeo u BiH, najvjerovatnije u zimu 1992. godine. Tada je zajedno sa još nekoliko ruskih plaćenika, preko fantomskog ureda ruske vlade za humanitarnu pomoć Srbima, čije je sjedište bilo u Beogradu, stigao u našu zemlju. Girkin se odmah pridružio Drugom ruskom dobrovoljačkom odredu, koji je ratovao na području istočne Bosne, a uglavnom je bio stacioniran u Višegradu.
Riječ je o jednom od ukupno tri plaćenička odreda unutar VRS-a koji su činili Rusi. Prvi odred formiran je u Trebinju u septembru 1992. godine, pod komandom Valery Vlasenkoa. Drugi ruski dobrovoljački odred formiran je 30. novembra 1992. godine u Višegradu.
Ovaj odred bio je u sastavu Višegradske brigade Vojske RS-a. Ratovali su pod imenom Carski vukovi i komandom Alexandar Makhareva zvanog As. Nakon raspada ovog odreda, u neposrednoj blizini Jevrejskog groblja, u Trebevićkoj ulici u Sarajevu u novembru 1993. godine osnovan je 3. ruski dobrovoljački odred, kojim je komandovao Aleksandar Škrabov, bivši major Ruske vojske.
Taj odred je učestvovao u više operacija VRS-a. Škrabov je poginuo 4. juna 1994. godine.
Učesnik je ratnih dejstava u Angoli i Gruziji. Pored akcija na sarajevskom ratištu predvodio je također akciju na koti Mačak, učestvovao u operaciji na Goražde 1994. Odmah poslije pogibije Škrabova, i 3. ruski dobrovoljački odred je prestao da postoji. Nakon raspada ovog odreda Rusi su još jedno vrijeme proveli na Grbavici i Jevrejskom groblju pod komandom četničkog vojvode Slavke Aleksića, a 1995. godine svi Rusi u Sarajevu uključili su se u jedinicu Beli vukovi Srđana Kneževića.

Najveći broj poginulih ruskih dobrovoljaca je sahranjen na groblju u Donjim Miljevićima (lijevo od ceste Vraca - Lukavica) kod Sarajeva, a ruski grobovi se još nalaze na Sokocu, u Višegradu, Vlasenici, Priboju, dok je dvadesetak tijela prenešeno u Rusiju.
U BiH postoji mreža veza srpsko-ruskih nevladinih organizacija, vlasti RS-a i niza pojedinaca iz Rusije koji su učestvovali u odvajanjima regiona Krima od Ukrajine i borbama u Donbasu, okupljenih u organizaciji sa više od 10.000 dobrovoljaca, pokazalo je istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine.
Svake godine u Višegradu se kod spomenika poginulim ruskim dobrovoljcima na vojničkom groblju Megdan obilježava Dan ruskih dobrovoljaca. U organizaciji obilježavanja pomaže Srpsko-ruska zajednica Zavet.
Poginulim ruskim dobrovoljcima u Višegradu je 2011. godine podignut spomenik, a dan ruskih dobrovoljaca obilježava se svake godine 12. aprila na dan kada su 1993. godine kod Višegrada poginula tri ruska vojnika, a više ih je ranjeno. Ovaj datum je čak uvršten u kalendar značajnih historijskih događaja RS-a.

Spomenik ruskim dobrovoljcima u Višegradu
Prema zvaničnim podacima Vlade RS-a, u redovima VRS-a od 1992. do 1995. godine ratovalo je otprilike 700 ruskih državljana.
Svjedokinja koja je preživjela silovanje u motelu Vilina vlas ispričala je jednom prilikom da su ruski vojnici bili prisutni u sobi u kojoj je silovana Jasmina Alispahić. Jasmina se u jednom trenutku otrgla ruskom vojniku koji je stezao okovratnik njene krvave košulje i kroz zatvoreni prozor sobe na trećem spratu skočila u smrt.
U Višegradu je tokom rata ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, uključujući oko 600 žena i više od stotinu djece, i stoga je ovo obilježavanje za predstavnike udruženja žrtava provociranje Bošnjake. Prijavu je u aprilu 2021. Tužilaštvu BiH podnijelo Udruženje Žena-žrtva rata, nakon čega je javnosti saopćena informacija da je "formiran predmet". Nakon toga više se niko iz Tužilaštva nije oglašavao.

