Iluzije o sigurnosti Evrope su raspršene te Evropska unija mora odmah početi ulagati znatno više u svoju odbranu, poručila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u obraćanju Evropskom parlamentu.

-Evropski sigurnosni poredak je duboko uzdrman a naše iluzije razbijene - rekla je ona eurozastupnicima u Strasbourgu u raspravi o zaključcima samita Evropskog vijeća do prošle sedmice, evropskoj sigurnosnoj arhitekturi i podršci Ukrajini.

Nakon završetka Hladnog rata Evropa je troškove odbrane smanjila s prosječnih više od 3,5 posto na manje od polovine toga, napomenula je von der Leyen podsjetivši da je dio evropskih političara vjerovao da se Rusija može integrisati u evropsku sigurnosnu i privrednu arhitekturu, a drugi "nadali da se možemo neograničeno oslanjati na punu zaštitu Amerike".

- Mislili smo da uživamo u dividendi mira. Ali u stvarnosti, smo samo imali sigurnosni deficit. Vrijeme iluzija je sada prošlo. Evropa je pozvana preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu. Ne u nekoj dalekoj budućnosti nego već danas - poručila je von der Leyen.

Ona je navela kako je ulaganje u evropsku odbranu potrebno zbog stanja u Ukrajini te da je potrebno žurno popuniti "rupe u vojnoj opskrbi Ukrajine" i Ukrajini dati čvrste sigurnosne garancije.

Ali pitanje odbrane ne tiče se samo Ukrajine, nego sigurnosti cijele Evrope i cijelog našeg kontinenta, rekla je.

- Putin je više puta dokazao da je neprijateljski raspoloženi susjed. Ne može mu se vjerovati, može ga se samo odvratiti. A znamo da ruski vojni kompleks proizvodi više od našeg. Kremlj na vojne potrebe troši više nego cijela Evropa zajedno, dok je raspon prijetnji s kojima se suočavamo sve širi iz dana u dan - upozorila je Von der Leyen.

Predstavljajući zaključke s prošlosedmičnog skupa čelnika EU članica i inicijative njene Komisije, von der Leyen je navela kako članice EU-a sada u prosjeku troše nešto manje od dva posto BDP-a dok analize pokazuje kako se izdvajanja za odbranu moraju povećati na više od tri posto.

Najveći dio ulaganja može doći samo iz država članica, napomenula je i navela kako se stoga predlažu nova fiskalna pravila po kojima članice mogu namijeniti dodatnih 1,5 posto BDP-a svojim proračunima za odbranu. Tako bi članice mogle bi mobilizirati do 650 milijardi eura tokom sljedeće 4 godine.

Pored toga članice će moći koristiti i novi finansijski instrument SAFE, odnosno EU zajmove za odbranu u vrijednosti od 150 milijardi eura u strateškim domenama poput protuzračne odbrane, razvoja bespilotnih letjelica i kibernetičke odbrane. Tim bi se zajmovima finansirale nabavke od evropskih proizvođača po višegodišnjim ugovorima uz fokus na zajedničkim nabavkama, objasnila je.

Najavila je i mogućnost da članice dobrovoljno preusmjere dio svojih sredstava iz kohezijskih fondova na projekte vezane uz odbranu, a o toj će mogućnosti odluku donijeti Vijeće EU-a i Parlament.