Radnici u tekstilnoj industriji među najslabije su plaćenim radnicima u bosanskohercegovačkom realnom sektoru. Doskora su njihove plate iznosile 500-600 maraka. Danas je stanje nešto malo bolje, plate se kreću između 750 i 850 maraka, a cilj je, kako tvrde u strukovnom udruženju, Udruženju tekstila, obuće i kože Federacije Bosne i Hercegovine (UTOK), da plate u dogledno vrijeme budu između 1.000 i 1.100 maraka. Naravno, niko više neće ni da radi za tako male plate kakve su bile donedavno.

No, da bi plate mogle rasti, neko se mora odreći barem malog dijela kolača. Moraju to uraditi i poslodavci, ali i država, odnosno u ovom slučaju entitet Federacija BiH, kako bi radnici dobili više.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine učinila je prvi korak. U prvim danima nove 2023. godine Vlada je usvojila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, čiji je cilj da rastereti poslodavce i omogući rast plata, posebno u niskoakumulativnim djelatnostima, kakva je, recimo, tekstilna industrija. Također, Vlada je utvrdila i amandmane na Prijedlog zakona o porezu na dohodak, koji postaju sastavni dio prijedloga zakona koji je Vlada ranije uputila u parlamentarnu proceduru po redovnom postupku. Prema jednom od utvrđenih amandmana, dohodak do 1.000 maraka neće biti oporezovan.

Međutim, već dva mjeseca ovi zakoni čekaju da dođu na red za dnevni red Zastupničkog doma Federalnog parlamenta. Zato su Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i Savez samostalnih sindikata BiH zatražili od rukovodstva Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da na dnevni red sjednice zakazane za 15. mart 2023. godine hitno uvrste Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o doprinosima FBiH i Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak FBiH.

U urgenciji koje je Udruženje poslodavaca u FBiH uputilo Mirjani Lepić-Marinković, Edini Gabeli i Mladenu Boškoviću, predsjedavajućoj i potpredsjedavajućima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, navodi se da su radni materijali za ovu tačku dnevnog reda dostavljeni još krajem prošle godine od ovlaštenih predlagača, a da prema javno objavljenoj najavi sjednice zakazane za 15. mart ovi prijedlozi nisu uvršteni u dnevni red zasjedanja.

Poslodavci, sindikati i Vlada složni su u tome da je neophodno hitno usvojiti izmjene i dopune ovih zakona za dobrobit radnika u Federaciji BiH i cjelokupne privrede, ali rukovodstvo Zastupničkog doma nije tog mišljenja. Zapravo, to za njih nije stvar potrebe niti dobrobiti, nego stvar ega. Niti bi mogli glasati za, pa da kao većina koju čine trojka ili osmorka s HDZ-om podrže rješenja koja predlaže Vlada s premijerom iz SDA na čelu, niti bi mogli glasati protiv pa imati bijesne sindikalce i poslodavce protiv sebe.

Teško bi bilo objasniti radnicima da im žele dobro tako što neće omogućiti povoljniji ambijent za povećanje plata. Zato je jednostavnije ne dozvoliti da materijal dođe na dnevni red.