Politika | 26.02.2026.

Stvarna prava

Vitalni interes Bošnjaka bez zaštite u RS-u: Otvoren prostor za apelaciju Ustavnom sudu BiH

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a utvrdilo je da izmjenom Zakona o stvarnim pravima nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

Autor:  S.Š.U.

Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a, pokrenuo je pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa pred entitetskim Ustavnim sudom nakon izmjena Zakona o stvarnim pravima.

Opasnost tog zakona krije se u činjenici da se pravo građenja bez naknade omogućava i za jedinice vlasništva čiji status nikada nije konačno riješen.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a utvrdilo je da izmjenom Zakona o stvarnim pravima nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

Također, ocijenjeno je da su tvrdnje navedene u zahtjevu "paušalne i kao takve se ne mogu dovesti u kontekst ustavnih garancija kojima se štite vitalni nacionalni interesi".

No, ukoliko se odredba novog zakona primijeni na imovinu povratnika, čiji su vlasnički odnosi često opterećeni administrativnim sporovima, neriješenim uknjižbama ili dugotrajnim sudskim postupcima, stvara se realna opasnost da imovina Bošnjaka u entitetu RS, pod izgovorom "javnog interesa" ili socijalnih programa, bude dodijeljena trećim licima bez naknade.

Zastupnik u Vijeću naroda Narodne Skupštine Republike Srpske i profesor prava Dževad Mahmutović ističe kako se nije ni radilo o vitalnom nacionalnom interesu, ali da su neki članovi Kluba Bošnjaka insistirali da se pokrene taj mehanizam pa se on priklonio tom stavu.

Dževad Mahmutović: Stojim na raspolaganju za konsultacije

- Njihova argumentacija išla je u pravcu da u NSRS nije prihvaćen amandman gospodina Duratovića pa da mi iz tog razloga to trebamo problematizirati. Ova argumentacija nema veze sa vitalnim nacionalnim interesom, ali moja procjena je da se ovdje radi o diskriminaciji bez valjanog razloga. Naročito taj razlog nije naveden u prijedlogu ovog rješenja dakle, pitanje ustavnosti koje može pokrenuti bilo ko pred Ustavnim sudom RS, odnosno, Ustavom BiH ovlastene osobe pred Ustavnim sudom BiH. Hoće li se nešto desiti u tom smislu ne znam, ali bilo kome ko ima interes da se ovim nastavi baviti stojim na raspolaganju za konsultacije - ističe Mahmutović.

Prema odredbama Ustava BiH ovlašteni podnositelji zahtjeva Ustavnom sudu BiH su član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, jedna četvrtina članova bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH, nadležni organi entiteta: predsjednik/potpredsjednici entiteta, Vlade entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske), te zakonodavna tijela entiteta (Parlament FBiH i Narodna skupština RS).

Upravo zbog toga, iako je entitetski Ustavni sud odbacio apelaciju u segmentu vitalnog nacionalnog interesa, time nije zatvorena mogućnost osporavanja spornih odredbi pred državnim sudom.

Izostanak povrede vitalnog interesa ne znači automatski i da zakon ne može biti problematičan sa stanovišta individualnih imovinskih prava, zabrane diskriminacije ili principa pravne sigurnosti.

Posebno zabrinjava mogućnost prava građenja bez naknade u entitetu u kojem je veliki broj povratničke imovine i dalje predmet dugotrajnih postupaka, takva odredba može imati disproporcionalan učinak upravo na one koji su već u ranjivom položaju.

Dodatni problem predstavlja pitanje proporcionalnosti i jednakosti pred zakonom. Ako zakon predviđa mogućnost osnivanja prava građenja bez naknade, nužno je precizno definirati kriterije, procedure i pravne garancije koje će spriječiti arbitrarnost. U suprotnom, ostavlja se široko diskreciono pravo izvršnoj vlasti, što može voditi selektivnoj primjeni zakona.

Ukoliko bi se pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine otvorilo pitanje ustavnosti ovih odredbi, rasprava bi se mogla voditi u nekoliko pravaca, ali suštinsko pitanje ostaje da li se izmjenama Zakona o stvarnim kroz nedovoljno precizne formulacije uz druge zakone stvara pravni okvir koji može poslužiti za trajnu promjenu vlasničke strukture na prostoru entiteta.

U zemlji u kojoj su imovinska pitanja i dalje jedno od najosjetljivijih nasljeđa poslijeratnog perioda, svaka zakonska intervencija u ovu oblast zahtijeva maksimalnu pravnu preciznost.

Granice dejtona

Parainstitucije u BiH: Strategija stvaranja paralelne države Republike Srpske

Raskol pred kampanju

Opozicija u RS-u dijeli funkcije prije izbora dok SNSD mirno čeka novu pobjedu

Scene iz Doboja

Tribine premazane svinjskom masti: Provokacija koja govori o društvu koje je proizvodi

Skandalozna teza

Jedina policija na svijetu osuđena za genocid nad Bošnjacima, optužuje FBiH za ekstremizam

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh